Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 413.056 stanovnika s prosječnim gubitkom godišnje više od 41 tisuću stanovnika. Za to razdoblje prirodnim kretanjem prema podatcima Državnog zavoda za statistiku izgubili smo 159.403 stanovnika, a migracijskim kretanjem 112.269. Ukupni gubitci prema podatcima Državnog statističkog zavoda iznose 271.762 stanovnika, a to je za 141.393 stanovnika manje od gubitka prema popisu 2021. godine. Jesmo li imali stvarno 3.871.833 stanovnika pitaju se demografi? Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku od popisa 2021. do 31. svibnja 2024. godine prirodnim kretanjem izgubili smo 59.240 stanovnika, živorođeno je 85.530, a umrlo je 144.770 stanovnika uglavnom birača. Od popisa stanovništva do 31. svibnja 2024. godine postalo je punoljetno oko 103 tisuća državljana pa je imala oko 3,135.970 punoljetnih državljana 31. svibnja 2024. godine. Na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja iseljeni birači nisu mogli ostvariti biračko pravo jer im HDZ i SDP nisu omogućili dopisno ili elektroničko glasanje.
Izbori nisu regularni zbog oko 372 tisuća birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a o regularnosti izbora odlučuje Ustavni sud sastav kojeg su izabrali uzurpatori boljševičkog mentalnog sklopa. U Hrvatskoj je bilo 19. svibnja 2021. godine 468.896 birača više od broja punoljetnih državljana popisanih 2021. godine, a 31. svibnja 2023. godine više od 517 tisuća, a od toga srpske manjine oko 50 tisuća.
Ministri pravosuđa i uprave: bivši Ivan Malenica i sadašnji Damir Habijan, ministar unutrašnjih poslova major KOS-a Davorin Božinović i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković grubo manipuliraju popisom birača i zbog toga bi morali kazneno odgovarati.
Prije lokalnih izbora 2017. godine je prema izjavama bivšeg ministra Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj oko 270 tisuću birača koji nisu imali prebivalište. Zašto DORH nije saslušao optužbe Vlahe Orepića o sprječavanju brisanja tih birača.
Podjela Hrvatske na četiri statističke regije Vlade Andreja Plenkovića = izborne jedinice
- Panonska Hrvatska obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Požeško-slavonsku, Osječko-baranjsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju. Prema popisu stanovništva 2021. godine imala je 1,019.535 stanovnika, a na lokalnim izborima 2021. godine bilo je registrirano 996.040 birača odnosno 977 birača na tisuću stanovnika.
- Jadranska Hrvatska obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županija. Prema popisu stanovništva 2021. godine imala je 1,298.522 stanovnika, a na lokalnim izborima 2021. godine bilo je registrirano 1,255.678 birača odnosno 976 birača na tisuću stanovnika.
III. obuhvaća Grad Zagreb. Prema popisu stanovništva 2021. godine imala je 767.131 stanovnika, a na lokalnim izborima 2021. godine bilo je registrirano 693.645 birača odnosno 904 birača na tisuću stanovnika.
- Sjeverna Hrvatska obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimurska, Varaždinsku i Zagrebačku županiju. Prema popisu stanovništva 2021. godine imala je 786.645 stanovnika, a na lokalnim izborima 2021. godine bilo je registrirano 714.940 birača odnosno 909 birača na tisuću stanovnika.
Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e. Hrvatski sabor je dvotrećinskom većinom glasova spriječio održavanje referenduma o izbornim zakonima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014. I 2018. godine s obrazloženjem da građanske inicijative „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ i „Narod odlučuje“ nisu skupile dovoljan broj valjanih potpisa za održavanje referenduma. Nama potpisnicima peticija građanskih inicijativa pisci Ustava Vladimir Šeks i Krunislav Olujić, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, Dražen Bošnjaković predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i Politički sustav Hrvatskog sabora i potpredsjednica Vlade magistra agronomije Anja Šimpraga nisu još odgovorili jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45. i 72. Ustavu Republike Hrvatske? Bivši ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je također izbjegao odgovoriti jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45. i 72. Ustava RH i nije objavio popise 3,646.636 birača po županijama, gradovima i općinama za 19. svibnja 2023. godine kako bismo mogli analizirati odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i kvalitetno sudjelovati u javnoj raspravi o HDZ-ovom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama.
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja 2024. godine izabralo 25.628 birača što je oko 15 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 11.635, Anju Šimpragu s 10.820 i Draganu Jeckov s 10.323 glasova je izabralo maksimalno 13.717 birača što je oko 28 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 11.911 birača što je oko 32 puta manje od broja potpisnika peticije. Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i vojni psiholog zaposlen u zločinačkoj Jugoslavenskoj nacističkoj armiji Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara, a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet ni legitimitet. Na izborima 17. travnja 2024. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 34.896 registriranih birača odnosno oko desetine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko devetine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 7,89 posto birača od broja birača prema Rješenju o zaključivanju popisa birača od 8. travnja 2024. godine.
Rezultati izbora u XI. Izbornoj jedinici 2024. godine
U XI izbornoj jedinici glasovalo je 41.120 birača, a od važećih glasova HDZ je dobio 32.108, a od toga u Bosni i Hercegovini 28.451 i Srbiji 846. MOST je dobio 2.684 i HRVATSKO BILO 2.469. U državama nastalim raspadom SFRJ HDZ je dobio 29.596 glasova. U svim ostalim državama samo 2.512 glasova. Sva tri zastupnička mjesta dobio je HDZ: 1. Zvonko Milas sa 7.967, Dario Pušić s 3.887 i Radoje Vidović s 3.499 glasova.
Razmjerni sustav za izbor tri zastupnika iseljenika nema nikakvog smisla. Njihove zastupnike bi iseljenici trebali izabrati većinskom izbornim sustavom u pet izbornih jedinica. Broj zastupnika iseljenika bi trebalo biti jednako kao i zastupnika nacionalnih manjina.
Ukupno su izabrani zastupnici iseljenika dobili 15.353 glasova što je oko 25 puta manje od nas potpisnika zahtjeva za održavanje referenduma za promjenu Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Izabrani zastupnici Hrvatskog sabora bi morali poštivati prvi članak Ustava RH, vratiti Županijski dom i naziv Hrvatski državni sabor.
Grupe nacionalnih manjina u XII. Izbornoj jedinici
- = srpska 123.892, 2. = mađarska 10.315, 3. = talijanska 13.763 , 4. = češka 7.862 + slovačka 3.688 = 11.550, 5. = austrijska 365 + bugarska 262 + njemačka 3.034 + poljska 657 + romska 17.080 + rumunjska 337 + rusinska 1.343 + ruska 1.481 + turska 404 + ukrajinska 1.905 + vlaška 22 + židovska 410 = 28.200 i 6. = albanska 13.817 + bošnjačka 24.131 + crnogorska 3.127 + makedonska 3.555 + slovenska nacionalna manjina 7.729 = 52.359 pripadnika prema popisu 2021. godine.
Grupe 4., 5. i 6. nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatskom saboru nemaju nikakvog smisla. Zajedno s romskom nacionalnom manjinom u grupi su nacionalne manjine s vrlo malim brojem pripadnika odnosno birača pa nemaju nikakve šanse da izbore zastupničko mjesto. U toj grupi su pored romske nacionalne manjine sa 17.980 pripadnika prema popisu iz 2021. godine, vlaška s 22, austrijska s 365, bugarska s 262, njemačka s 3.034, turska s 404, rumunjska s 337, poljska sa 657, rusinska s 1.481, ruska s 1.481, ukrajinska s 1.878 i židovska s 410. Ova grupa nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ukazuje na apsurd ovakvog Zakona. Ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina koje su u grupi s romskom iznosi 10.220. Svi zajedno udruženi protiv kandidata romske nacionalne manjine nemaju nikakve šanse dobiti zastupničko mjesto u većinskom izbornom sustavu s relativnom većinom. U ovoj grupi od 2003. godine bili su zastupnici romske nacionalnosti. Zajedno s bošnjačkom nacionalnom manjinom s 24.131 u 6. grupi pripadnika su: makedonska s 3.555, crnogorska s 3.127, slovenska sa 7.729 i albanska nacionalna manjina s 13.817 pripadnika. Šesta grupa ima oko pet puta više pripadnika od mađarske manjine. U ovoj grupi bili su zastupnici iz bošnjačke i albanske nacionalnosti. Mađarska i talijanska manjina su dvaput izabrali Furia Radina i Roberta Jankovicsa bez protukandidata. Grupa 6. ima oko pet puta više pripadnika od 2.
Birači nacionalnih manjina se moraju prilikom preuzimanja glasačkih listića suprotno preporukama Venecijanske komisije izjasniti da žele glasati za zastupnike nacionalnih manjina. To se može izbjeći tako da na svim kandidacijskim listama deset općih izbornih jedinica i XI. izborne jedinice stave kandidacijske liste XII. izborne jedinice. Smatram da se u izbornim rezultatima ne smije staviti da su birači u XI. i XII. izbornoj jedinici 100 posto izašli na izbore i da treba navesti koliko je birača XII. izborne jedinice glasalo u svakoj od općih izbornih jedinica i u XI. -toj.
Prijedlog smanjenja broja zastupnika Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora na 91 zastupnika i vraćanje Županijskog doma
U četiri opće izborne jedinice (statističke regije ) birali bismo 91 zastupnika Zastupničkog doma s izbornim pragom od 4 posto, dva preferencijska glasa i pragom za napredovanje kandidata na listi od 2 posto od prosječnog broja glasova liste po kandidatu.
U Županijski dom bismo birali 42 zastupnika županija. Svaka županija prema sadašnjoj podijeli i Grad Zagreb bi izabrali dvokružnim većinskim izbornim sustavom po 2 zastupnika. Nacionalne manjine, iseljenici, branitelji i kulturni radnici bi davali pet zastupnika, a sveučilišta zajedno s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti bi imali šest zastupnika u Županijskom domu Hrvatskog državnog sabora. Zastupnički dom bi imao 68 zastupnika. Ukupni broj zastupnika oba doma Hrvatskog državnog sabora bio bi 159. Trebalo bi smanjiti broj županija tako da županije imaju između 150 i 800 tisuća stanovnika. Moj je prijedlog da imamo pet županija i Grad Zagreb koji bi imali po 7 zastupnika u Županijskom domu. Prvu i drugu statističku regiju podijelili bismo na dvije županije.
Iseljenici bi imali 5 zastupnika i to u: Bosni i Hercegovini 1, u Njemačkoj 1, u ostalim europskim država i državama Azije 1, Sjevernoj i Južnoj Americi 1 i Africi, Novom Zelandu i Australiji 1
| I. PRIJEDLOG PODJELE HRVATSKE NA IZBORNE JEDINICE I STATISTIČKE REGIJE | |||||||||
| ČETIRI STATISTIČKE REGIJE VLADE ANDREJA PLENKOVIĆA | |||||||||
| ČETIRI IZBORNE JEDINICE | |||||||||
| IJ | S21 | B21 | B24-s | P1 | P2-6 | p1 | p2-6 | p21 | Z |
| I. | 1.019.535 | 996.040 | 68.734 | 35.389 | 6,74 | 3,47 | 977 | 24 | |
| II. | 1.298.522 | 1.255.678 | 38.982 | 44.792 | 3,00 | 3,45 | 967 | 31 | |
| IV. | 767.131 | 693.645 | 12.034 | 19.590 | 1,57 | 2,55 | 904 | 18 | |
| V. | 786.645 | 714.940 | 4.142 | 16.416 | 0,53 | 2,09 | 906 | 18 | |
| RH | 3,871.833 | 3,660.303 | 123.892 | 116.187 | 3,20 | 3,01 | 945 | 91 | |
Oznake:
IJ = izborne jedinice: I. II., III. i IV., S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine, B21 = broj registriranih birača na biračkim mjestima na lokalnim izborima za župane 16. svibnja 2021. godine, P1 = broj pripadnika srpske manjine, P2 = broj pripadnika mađarske manjine, P3 = broj pripadnika talijanske manjine, P4 = broj pripadnika češke i slovačke manjine, P5 = broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine, P6 = broj pripadnika: bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine, P2-6 = P2 + P3 + P4 + P5 + P6 = broj pripadnika ostalih nacionalnih manjina bez srpske, p1 = P21 / S x 100% = broj pripadnika srpske manjine na sto stanovnika izbornih jedinica popisan 2021. godine, p2-6 = P2-6 / S x 100% = ukupni broj pripadnika ostalih manjina bez srpske manjine na sto izbornih jedinica popisan 2021. godine, Z = broj zastupnika izbornih jedinica razmjeran broju stanovnika izbornih jedinica i
p21 = B21 / S21 x 1.000 = broj birača na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine na tisuću stanovnika popisanih 2021. godine.
Bolja je bila podjela Hrvatske na tri NUTS 2 statističke regije kakvu smo imali za vrijeme vlada Ive Sanadera i Jadranke Kosor
- Panonska Hrvatska obuhvaćala je: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Požeško-slavonsku, Osječko-baranjsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju. Prema popisu stanovništva 2021. godine imala je 1,019.535 stanovnika, a na lokalnim izborima 2021. godine bilo je registrirano 996.040 birača odnosno 977 birača na tisuću stanovnika. II. Jadranska Hrvatska obuhvaćala je: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županija. Imala je 1,298.522 stanovnika, a na lokalnim izborima 2021. godine bilo je registrirano 1,255.678 birača odnosno 976 birača na tisuću stanovnika. III. Sjeverozapadna Hrvatska obuhvaćala je sadašnje III. i IV. statističku regiju: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimurska, Varaždinsku i Zagrebačku županiju. Imala je prema popisu 2021. godine 1,553.766 stanovnika, a na lokalnim izborima 2021. godine bilo je registrirano 1,408.585 birača odnosno 906 birača na tisuću stanovnika.
| II. Prijedlog smanjenja na pet zastupnika nacionalnih manjina | |||
| G. | Nacionalne manjine | P | Z |
| 1. | Albanska, njemačka, rusinska, rumunjska, ukrajinska, slovenska i turska | 28.569 | 1 |
| 2. | Austrijska, bošnjačka, bugarska, slovačka i poljska | 29.103 | 1 |
| 3. | Crnogorska, mađarska, ruska, talijanska, vlaška i židovska | 29.118 | 1 |
| 4. | Češka, Makedonska i romska | 29.397 | 1 |
| 5. | Srpska | 123.892 | 1 |
| Σ | 240.079 | 5 | |
Oznake: G = grupe nacionalnih manjina , Σ = zbroj pripadnika grupa nacionalnih manjina popisan 2021. godine, P = broj pripadnika grupe nacionalnih manjina i Z = broj zastupnika grupe.
Na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 2000. godine bilo je pet zastupnika nacionalnih manjina. Vlada Ivice Račana je povećala broj zastupnika srpske manjine na tri i ostalih na pet i ukinula je naziv Hrvatski državni sabor i Županijski dom, a od 2003. godine imamo osam zastupnika nacionalnih manjina i naziv Hrvatski sabor.
Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici jedanaestog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” tako da: 1. izglasaju izbore zastupnika Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora u četire izborne jedinice s ukupno 91 zastupnikom, 2. da smanje izborni prag s 5% na 3% kod razmjernog izbornog sustava i prag za napredovanje kandidata na kandidacijskim listama na 2% od broja glasova kandidacijske liste i da birači mogu dati dva preferencijska glasa, 3. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem, 4. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje pedeset birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, 5. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima, 6. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom, 7. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ). 8. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar birača do 10. prosinca ove godine.
mr. sc Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Leave a Comment