POSEBNE IZBORNE JEDINICE ZA IZBOR ZASTUPNIKA ISELJENIKA I NACIONALNIH MANJINA U HRVATSKI SABOR TREBA UKINUTI…..

Podjeli

Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke nakaznog izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili manje od četvrtine, a ove godine oko šestine glasova biračkog tijela. Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Od prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuće stranke da usklade odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih 2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica.

Posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine treba ukinuti! Stranke nacionalnih manjina ili nezavisne liste kandidata nacionalnih manjina te nezavisne liste kandidata iseljenika mogle bi nastupati s listama od šest kandidata u izbornim jedinicama s razmjernim izbornim sustavom. Kod razmjernog izbornog sustava jedna izborna jedinica bi obuhvaćala područje Hrvatske i iseljeništva kao kod izbora za Europski parlament i tri ili pet izbornih jedinica u Hrvatskoj. Iseljenici bi glasali samo razmjernim izbornim sustavom kao što glasaju za Europski parlament. Preferencijsko glasovanje bismo proveli u dugom krugu izbora kod stranaka koje bi dobile zastupnička mjesta u prvom krugu. Ako bismo većinski birali 42 zastupnika tada bismo birali 25 zastupnika u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače i po 20 zastupnika u tri izborne jedinice u Hrvatskoj. Z = ( 25 + 3 x 20 ) razmjerno + 42 većinski = 127.

BROJ ZASTUPNIKA PO ŽUPANIJAMA KOJI BISMO VEĆINSKI BIRALI ZA MJEŠOVITI IZBORNI SUSTAV

Broj zastupnika koji bismo birali većinskim izbornim sustavom računao sam tako da županije s manje od 150 tisuća stanovnika prema popisu od 2011. godine imaju jednog zastupnika, a ostale razmjerno broju stanovnika zaokruženo na cijeli broj. Prema preporuci Eurostata županije bi trebale imati od 150 do 800 tisuća, a statističke regije od 800 tisuća do tri milijuna stanovnika. Prema popisu stanovništva od 2011. godine: Bjelovarsko- bilogorska, Dubrovačko-neretvanska,Karlovačka, Koprivničko- križevačka, Krapinsko – zagorska, Ličko- senjska, Međimurska, Požeško-slavonska, Šibensko-kninska i Virovitičko-podravska ne zadovoljavaju preporuke Eurostata. Prema procjeni kretanja broja stanovnika sredinom i krajem godina do 31. prosinca 2019. godine: Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija su pale ispod 150 tisuća stanovnika. Kako bismo zadovoljili preporuke Eurostata broj županija treba hitno smanjiti na pet, a to bi bile izborne jedinice za razmjerni izborni sustav, koje bi imale 20 zastupnika u Hrvatskom saboru s prebivalištem u njima. U izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske birače birali bismo još 25 zastupnika. Hrvatska bi za čisti razmjerni izborni sustav imala Z = 125 = 5 x 20 + 25 zastupnika.

Kod mješovitog izbornog sustava za većinske izbore: Zagrebačka županija imala bi 3, Krapinsko-zagorska 1, Sisačko-moslavačka 2, Karlovačka 1, Varaždinska 2, Koprivničko-križevačka 1, Bjelovarsko-bilogorska 1, Primorsko-goranska 3, Ličko-senjska 1, Virovitičko-podravska 1, Požeško-slavonska 1, Brodsko-posavska 2, Zadarska 2, Osječko-baranjska 3, Šibensko-kninska 1, Vukovarsko-srijemska 2, Splitsko-dalmatinska 4, Istarska 2, Dubrovačko-neretvanska 1, Međimurska 1 i Grad Zagreb 7 zastupnika.

SMJERNICE VENECIJANSKE KOMISIJE ZA IZBORNA PRAVA NACIONALNIH MANJINA

Prema “Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima” je

2.4. Jednakost i nacionalne manjine

U skladu s načelima međunarodnog prava,izborni zakon mora jamčiti jednakost pripadnika nacionalnih manjina, što podrazumijeva prvenstveno zabranu bilo kakve diskriminacije protiv njih. Konkretno, nacionalne manjine moraju imati dozvolu osnivati političke stranke. Razgraničenja izbornih jedinica i pravila o kvorumu ne smiju predstavljati prepreku za prisustvovanje pripadnika nacionalnih manjina u izabranom tijelu.

Neke mjere koje se poduzimaju da bi se zajamčila minimalna zastupljenost manjina bilo rezerviranjem mjesta za njih ili dopuštanjem odstupanja od uobičajenih pravila o raspodjeli mjesta, npr. odustajanjem od kvoruma za stranke nacionalnih manjina, ne narušavaju načelo jednakosti. Također se može predvidjeti da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo glasa i za opću listu kandidata i listu nacionalne manjine. Međutim, ne smije se zahtijevati ni od kandidata niti od birača da otkrivaju pripadnost nacionalnoj manjini.

Analizom raspodjele pripadnika nacionalnih manjina prema popisima stanovništva 2001. i 2011. godine te raspodjelom birača na izborima za Hrvatski sabor od 2003. do 2020. godine možemo pokazati da je srpska nacionalna manjina na svim izborima od 2000. godine imala priliku samostalnim nastupom na izborima dobiti zastupničko mjesto u IV., V., VI. VII. i IX. izbornoj jedinici, jer je udio u stanovništvu srpske manjine prema popisima i broja birača na izborima bio veći od 5%. Ostale nacionalne manjine mogle su zajedničkim nastupom na izborima dobiti zastupničko mjesto u VIII. izbornoj jedinici. Zar zastupnici IDS-e, SDP-e i drugih stranaka ne zastupaju nacionalne manjine. Zar samo: Milorad Pupovac, Furio Radin, Veljko Kajtazi, Vladimir Bilek i drugi zastupnici nacionalnih manjina garantiraju ravnopravnost nacionalnih manjina? Svi zastupnici prisežu da će djelovati sukladno Ustavu i zakonima. Zašto zastupnici nacionalnih manjina sumnjaju u: Borisa Lalovca, Tulia Demetliku, Radu Borić, Ivanu Kekin, Gordana Jandrokovića i sve ostale zastupnike da će izglasavati zakone na štetu nacionalnih manjina.

RASPODJELA PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA PREMA POPISU 2011. GODINE
IJ	S	P₁	P₂	P₃	P₄	P₅	P₆	P_os.
Σ	1.723.713	68.487	2.204	991	8.609	9.412	29.161	50.377
III.	422.647	1.165	136	47	99	6.347	2.459	9.088
IV.	389.868	28.801	8.449	54	2.495	3.204	2.739	16.941
V.	416.130	36.628	1924	641	2068	4020	3781	12.434
VIII.	424.846	18.009	857	15.539	538	3.172	20.025	40.311
IX.	457.159	27587	229	187	275	778	3899	5368
X.	450.526	5.956	249	168	310	759	6.100	450.526
RH	4.284.889	186.833	14.048	17.807	14.394	27.692	68.164	142.105
D	407.065	–	–	–	–	–	–	–
G	449.913	–	–	–	–	–	–	–

Oznake: IJ = opće izborne jedinice I. – X., S = broj stanovnika izbornih jedinica prema popisu 2001. godine, P₁= broj pripadnika srpske manjine popisan 2011. godine,,

P₂= broj pripadnika mađarske manjine popisan 2011. godine,,

P₃= broj pripadnika talijanske manjine popisan 2011. godine,

P₄= broj pripadnika češke i slovačke manjine popisan 2011. godine,

P₅= broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine popisan 2011. godine,

P₆= broj pripadnika: albanske, bošnjačke,crnogorske, makedonske i slovenske manjine popisan 2011. godine,

P_os.= ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina bez srpske i

RH = Republika Hrvatska.

D = donji granični broj stanovnika izbornih jedinica za dopušteno odstupanje ± 5% od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica,

G = gornji granični broj stanovnika izbornih jedinica za dopušteno odstupanje ± 5% od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica i

Σ = zbroj podataka I., II., VI. i VII. izborne jedinice koje obuhvaćaju: Bjelovarsko- bilogorsku, Grad Zagreb, Karlovačku, Koprivničko- križevačku, Sisačko-moslavačku, Zagrebačku i istočni dio Primorsko-goranske županije: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klana, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko,

RASPODJELA STANOVNIKA, REGISTRIRANIH BIRAČA I BIRAČA NACIONALNIH MANJINA PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA 2016. GODINE
IJ	S	B	B₁	B_os.	p	p₁	p_os.
I.	–	344.639	9.952	8.219	–	2,77	2,38
II.	–	393.818	12.359	11.565	–	3,14	2,94
VI.	–	341.380	25.931	8.773	–	7,60	2,57
VII.	–	410.663	24.054	7.045	–	5,86	1,72
Σ₁	1.702.555	1.490.500	72.296	35.602	87,54	4,85	2,39
III.	410.400	353.569	1.206	5.692	86,15	0,34	1,61
IV.	369.523	329.852	26.350	13.922	89,26	7,99	4,22
V.	386.092	359.120	33.042	9.142	93,01	9,20	2,55
VIII.	418.284	383.947	17.910	31.034	91,79	4,66	8,08
IX.	440.802	422.985	31.874	3.706	95,96	7,56	0,88
X.	446.693	400.227	6.265	4.560	89,60	1,57	1,14
RH	4.174.349	3.740.200	188.943	103.658	89,60	5,05	2,77
D	396.564	355.319	–	–	–	–	–
G	438.306	392.721	–	–	–	–	–

Oznake: IJ = izborna jedinica, S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2016. godine, B = broj birača prema Rješenju o zaključivanju popisa birača za izbor zastupnika u Hrvatski sabor objavljeno na službenim stranicama Ministarstva uprave 02. rujna devet dana prije održavanja izbora za Hrvatski sabor 2016. godine, B₁= broj birača srpske nacionalne manjine prema Rješenju o zaključivanju popisa birača od 02.rujna 2016. godine, p₁= broj pripadnika srpske nacionalne manjine na sto stanovnika popisanih 2011. godine, p_s= B_s/ B x 100 % = udio birača srpske nacionalne manjine izražen u postotcima od ukupnog broja birača izbornih jedinica, B_os.= ukupan broj birača 2., 3., 4., 5. i 6. grupe nacionalnih manjina, NM = nacionalna manjina: 1. = Srpska, 2. = Mađarska, 3. = Talijanska, 4. = Češka i slovačka,

= Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina i 6. = Bošnjačka, albanska, crnogorska, makedonska i slovenska. D = donja granična vrijednost za dopušteno odstupanje od ± 5% od prosjeka, G = gornja granična vrijednost za dopušteno odstupanje od ± 5% od prosjeka, p_os.= B_os./ B x 100 % = udio ukupnog broja birača izbornih jedinica: 2., 3., 4., 5. i 6. grupe nacionalnih manjina izražen u postotcima od ukupnog broja birača izbornih jedinica, Σ = zbroj podataka u stupcima I., II., VI. i VII. izborne jedinice i RH = zbroj podataka u stupcima 10 općih izbornih jedinica.

RASPODJELA STANOVNIKA, REGISTRIRANIH BIRAČA I BIRAČA NACIONALNIH MANJINA PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA 2020. GODINE
IJ	S	B	B_s	B_os.	p	p_s	p_os.
I.	–	342.740	8.934	7.946	–	2,61	2,32
II.	–	390.414	11.278	11.614	–	2,89	2,97
VI.	–	331.784	21.976	8.998	–	6,62	2,71
VII.	–	410.576	21.281	7.216	–	5,18	1,76
Σ	1.667.667	1.475.514	63.469	35.774	88,48	4,30	2,42
III.	399.422	349.578	1.139	6.519	87,52	0,33	1,86
IV.	343.720	317.760	22.998	12.981	92,45	7,24	4,09
V.	351.532	343.203	28.650	8.649	97,63	8,34	2,52
VIII.	413.922	376.147	17.044	30.096	90,87	4,53	8,00
IX.	437.989	414.254	26.955	3.830	94,58	6,51	0,92
X.	443.913	398.209	5.740	4.504	89,70	1,44	1,13
RH	4.058.165	3.674.665	165.995	102.353	90,55	4,52	2,79
D	385.526	349.094	–	–	–	–	–
G	426.107	385.839	–	–	–	–	–

Oznake: IJ = izborna jedinica, S = broj stanovnika prema procjeni državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2019. godinu, B = broj birača prema Rješenju o zaključivanju popisa birača za izbor zastupnika u Hrvatski sabor objavljeno na službenim stranicama Ministarstva uprave 01. srpnja 2020. godine, B_s= broj birača srpske nacionalne manjine prema Rješenju o zaključivanju popisa birača od 01.srpnja 2020. godine, B_os.= ukupan broj birača ostalih nacionalnih manjina prema Rješenju o zaključivanju popisa birača od 01.srpnja 2020. godine , p_s= B_s/ B x 100 % = udio birača srpske nacionalne manjine izražen u postotcima od ukupnog broja birača izbornih jedinica, p_os.= B_os./ B x 100 % = udio ukupnog broja birača nacionalnih manjina izbornih jedinica: 2., 3., 4., 5. i 6. grupe izražen u postotcima od ukupnog broja birača izbornih jedinica, NM = nacionalna manjina: 1. = Srpska, 2. = Mađarska, 3. = Talijanska, 4. = Češka i slovačka,

= Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina i 6. = Bošnjačka, albanska, crnogorska, makedonska i slovenska. D = donja granična vrijednost za dopušteno odstupanje od ± 5% od prosjeka, G = gornja granična vrijednost za dopušteno odstupanje od ± 5% od prosjeka, p = B / S x 100% = broj birača na sto stanovnika prema procjeni broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2019. godinu, Σ = zbroj podataka u stupcima I., II., VI. i VII. izborne jedinice i RH = zbroj podataka u stupcima 10 općih izbornih jedinica.

ANALIZA GLASOVANJA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA 5. SRPNJA 2020. GODINE
NM	P	B₁	B₂= G	V	N	ΔB	B_i	p_i	p₂
1.	186.633	189.461	13.551	13.228	323	175.910	11.253	5,94	7,15
2.	14.048	11.606	2.842	2.807	35	8.746	2.807	24,19	24,49
3.	17.807	17.414	949	890	59	16.465	890	5,11	5,45
4.	14.394	10.534	1.705	1.694	11	8.829	1.514	14,37	16,19
5.	27.962	20.838	4.825	4.772	51	16.013	3.745	17.97	23,15
6.	68.164	45.258	5.481	5.421	56	39.777	1.725	3,81	12,11
Σ	329.008	295.111	29.353	28.812	535	265.740	21.934	11,20	9,95

Oznake: NM = nacionalne manjine: 1. = srpska, 2. = mađarska, 3. = talijanska, 4. = češka i slovačka, 5. = austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina, 6. = albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska. P = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2011. godine, B₁ = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine, B₂ = broj registriranih birača na biračkim mjestima na izborima prema izvješću DIP-a, G = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina 2020. godine,

V = važeći glasovi, N = nevažeći glasovi, B_i= broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike nacionalnih manjina, ΔB = B₁– B₂ = smanjenje registriranog broja birača na izborima prema broju birača po Rješenju Ministarstva uprave, p_i= B_i/ B₁ x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su dali glas izabranim zastupnicima izražen u postotcima i p₂= B₂/ B₁ x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina izražen u postotcima od najavljenog broja birača nacionalnih manjina.

Izabrani su glasovima 11.253 birača srpske nacionalne zajednice: 1.Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376, 3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics kao jedini kandidat mađarske s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin kao jedini kandidat talijanske s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Paljeskaj s 1.725 glasova. Državno izborno povjerenstvo je u izvješću navelo da su birači nacionalnih manjina glasovali 100%, a glasovalo je samo 9,95% od najavljenog broja birača Rješenjem o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine.

Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina.

Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.

ANALIZA GLASOVANJA ISELJENIH BIRAČA 2020. GODINE
Država	B₁	G	V	N	HDZ	NLŽG	MOST	OST
Bosna i Herceg.	96.537	21.894	21.679	215	15.517	3.091	2.592	479
Crna Gora	410	127	124	3	68	15	17	24
Kosovo	190	12	12	0	6	0	0	6
Rep. Sj. Maked.	421	81	80	1	48	1	6	25
Slovenija	1.830	68	67	1	30	9	3	25
Srbija	31.239	437	416	21	191	34	45	146
SFRJ	116.004	22.619	22.378	241	15.860	3.150	2.663	705
PBM	319	782	750	32	386	135	115	114
Σ₁	116.323	23.401	23.128	273	16.246	3.285	2.778	846
Austrija	5.084	395	395	0	149	181	16	49
Italija	2.397	70	66	4	26	6	5	29
Njemačka	30.486	2.639	2.587	52	899	1.202	254	232
Švedska	829	23	23	0	4	9	2	8
Švicarska	3.286	495	490	5	149	245	34	62
Σ₂	4.180	275	266	9	79	46	19	125
Ostale Eu. drž.	46.262	3.897	3.827	70	1.306	1.689	330	505
Argentina	86	37	37	0	11	16	3	7
Kanada	1.821	518	515	3	106	384	5	15
SAD	2.113	131	128	3	37	66	7	18
Australija	2.381	771	762	9	194	514	18	36
Σ₂	6.401	1.457	1.442	15	348	980	33	76
Azija i Afrika	45	13	13	0	5	3	1	4
AR Rep. Hrv.	1.186	0	0	0	0	0	0	0
Ukupno dijas.	184.822	28.768	28.410	358	17.905	5.958	3.141	1.406

Oznake: B = broj birača prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine, G = broj glasova prema izbornim listićima, V = važeći glasovi, N = nevažeći glasovi, HDZ = Hrvatska demokratska zajednica, NLŽG = Nezavisna lista Željko Glasnović , MOST = Most nezavisnih lista, OST = ostale kandidacijske liste , PBM = posebna biračka mjesta za dijasporu, Σ₁ = ukupno u državama bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu i Σ₂= ukupno u: Albaniji, Belgiji, Bugarskoj, Českoj Republici, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Irskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Rusiji, Slovačkoj Republici, Španjolskoj, Ukrajini i Velikoj Britaniji.

RASPODJELA ZASTUPNIČKIH MJESTA D`HONTOVOM METODOM
XI. IJ	HDZ	NLŽG	MOST	K
G	17.905	5.958	3.141	9.127
/2	8.952,5	2.979	1.570,5	4.563,5
/3	5.968,3	1.986	1.047	3.042,3
Z	3	0	0	–
Z_k	2	1	0	1

Oznake: HDZ = Hrvatska demokratska zajednica, NLŽG = Nezavisna lista Željko Glasnović , MOST = Most nezavisnih lista , K = koalicija Nezavisne liste Željka Glasnovića i Mosta nezavisnih lista, Z = raspodjela zastupničkih mjesta prema potvrđenom rezultatu izbora i Z_k= raspodjela zastupničkih mjesta u slučaju koalicije Nezavisne liste Željka Glasnovića i Mosta nezavisnih lista.

HDZ je dobio treći zastupnički mandat D`Hondtovom raspodjelom s deset glasova više od Nezavisne liste Željka Glasnovića. Od ukupno 17.905 dobivenih glasova HDZ je dobio u državama nastalim na području bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 16.246 glasova, a samo 1.659 u ostalim država svijeta na svim kontinentima, a Nezavisna lista Željka Glasnovića je od ukupno 5.958 dobila na području država bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 3.285 i u ostalim državama svijeta 2.673 glasova. Prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju od 1. srpnja 2020. godine najavljeno je ukupno 184.822 registrirana birača u dijaspori, a glasalo je samo 28.768 birača odnosno samo 15.57% od najavljenih birača. U DIP-ovom izvješću piše da je glasalo 100%. Zahtijevamo da nam predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa obrazloži takvo prikazivanje rezultata izbora! Birači iz Bosne i Hercegovine su presudili rezultat izbora u dijaspori. Razmjerni izborni sustav za izbor tri zastupnika nema nikakvog smisla, jer se razmjernost s tako malo zastupnika po izbornoj jedinici ne može ostvariti. To su u Mostu trebali shvatiti i dogovoriti se s Nezavisnom listom Željka Glasnovića. Prema mišljenju Ustavnog suda posebne izborne jedinice su ekvivalentne općim izbornim jedinicama pa bi i za njih trebalo vrijediti načelo jednakosti biračkog glasa. U jedanaestoj izbornoj jedinici prema tom načelu na izborima 5. srpnja ove godine XI. izborna jedinica imala bi samo dva zastupnika kako smo računali do 2007. godine. Broj važećih glasova birača u deset izbornih jedinica (I. – X.) iznosi 1.638.563.
Količnik za primjenu članka 41. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor za izračunavanje broja zastupnika u XI. izbornoj jedinici iznosi V₁= V/140 = 11.704, a to je prosječan broj važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Broj zastupnika po izbornim jedinicama od prve do desete jednak je količniku broja važećih glasova izborne jedinice V_i i prosječnog broja važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica Z_i= V_i/ V₁ = V_i/ V x 140.

Budući da po izbornim jedinicama jako varira broj birača nacionalnih manjina ispravno je računati broj zastupnika izbornih jedinica kako smo računali do 2007. godine broj zastupnika u XI. izbornoj jedinici. U tom slučaju Andrej Plenković ne bi imao potrebnih 76 zastupnika za dobivanje mandata za sastav Vlade RH.

Podjela na tri izborne jedinice unutar Hrvatske zadovoljava preporuke Venecijanske komisije od 2001. do 2020. godine. Broj zastupnika izbornih jedinica može se prema preporukama odrediti razmjerno broju stanovnika ili državljana s prebivalištem u izbornoj jedinici uključivo i maloljetnike i razmjerno broju birača. Udio srpske manjine u sastavu stanovništva izbornih jedinica je veći od 3,5% u sve tri izborne jedinice. Za izborni prag od 3,5% kandidacijske liste stranaka ili nezavisnih lista srpske manjine imale bi mogućnost razmjernim izbornim sustavom dobiti zastupničko mjesto u sve tri izborne jedinice, a ostale nacionalne manjine zajedničkim nastupom samo u I. izbornoj jedinici. U izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače srpska manjina mogla bi samostalnim nastupom dobiti još jedno zastupničko mjesto, a ostale manjine zajedničkim nastupom. Ova analiza ukazuje na hitnost promjene Zakona o izbornim jedinicama i Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Broj stanovnika izbornih jedinica odstupa od srednje vrijednosti izbornih jedinica od -1,49 kod III. do 1,39 posto kod I. izborne jedinice, a broj birača od 3,33% kod II. i 2,78 kod I. izborne jedinice. Broj zastupnika izbornih jedinica treba usklađivati razmjerno broju stanovnika nakon svakog popisa stanovništva.

U izbornoj jedinici sastavljenoj od domovinske i iseljene Hrvatske birali bismo 25 zastupnika s izbornim pragom od 2,8% i 2 preferencijska glasa s pragom od 1,7% dobivenih glasova koju je lista dobila za napredovanje kandidata na listama. Kandidati bi morali imati prebivalište u izbornim jedinicama. U izbornim jedinicama koje obuhvaćaju samo područje Republike Hrvatske izborni prag bi bio 3,5% i dva preferencijski glasa uz prag za napredovanje kandidata od 2%. Zbog prevelikog broja izbornih lista bio je preveliki broj glasova gubitničkih stranaka u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju gubitničkih glasova jedna četvrtina birača nije dobila svoje zastupnike na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine. Broj glasova gubitničkih stranaka može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice. Prema preporukama Venecijanske komisije preporuča se do 1% broja birača izborne jedinice. Po zastupničkom mjestu koji se biraju u izbornoj jedinici trebale bi liste za sudjelovanje na izborima skupiti barem 100 pravovaljanih potpisa birača. Birač izborne jedinice bi smio dati potpis samo jednoj izbornoj listi u izbornoj jedinici kojoj pripada.

PROMJENE BROJA STANOVNIKA SADAŠNJIH DESET OPĆIH IZBORNIH JEDINICA OD 2001. DO 31. PROSINCA 2019. GODINE

Broj stanovnika istočnog dijela Primorsko-goranske županije koji pripada VII. izbornoj jedinici 2001. bio je 74.960, a 2011. godine 79.404. Broj stanovnika zapadnog dijela Primorsko-goranske županije koji pripada VIII. izbornoj jedinici 2001. bio je 230.545, a 2011. godine 216.791. Broj stanovnika gradova i općina sjevernog dijela Splitsko-dalmatinske županije koji pripada IX. izbornoj jedinici 2001. bio je 125.122, a 2011. godine 126.840. Broj stanovnika gradova i općina južnog dijela Splitsko-dalmatinske županije koji pripada X. izbornoj jedinici 2001. bio je 338.554, a 2011. godine 327.958.

Za I., II., VI. i VII. izbornu jedinicu nisam uspio odrediti broj stanovnika niti raspodjelu pripadnika nacionalnih manjina, jer je Grad Zagreb podijeljen na četiri izborne po mjesnim zajednicama, a nakon popisa stanovništva 2011. godine moglo se ga podijeliti na dvije izborne jedinice po gradskim četvrtima tako da gradske četvrti zapadnog djela povežemo s općinama i gradom Zaprešićem koji pripadaju I. izbornoj jedinici, a središnje i istočne četvrti bila bi II. izborna jedinica. Zagreb i Zagrebačku županiju mogli smo podijeliti u dvije izborne jedinice s odstupanjem broja stanovnika unutar granica od ± 5% od srednje vrijednosti broja birača deset izbornih jedinica B_sr.= S / 10 = 428.488,9 stanovnika prema popisu 2011. godine.

KRETANJE BROJA STANOVNIKA I UKUPNOG BROJA BIRAČA OPĆIH IZBORNIH JEDINICA OD 2001. DO 31. PROSINCA 2019. GODINE
IJ	S₁	S₁₁	S₁₅	S₁₆	S₁₉	ΔS	p
Σ	1.748.526	1.723.713	1.702.493	1.702.555	1.667.667	80.859	4,62
III.	445.627	422.647	413.360	410.400	399.422	46.205	10,37
IV.	423.895	389.868	374.843	369.523	343.720	80.175	18,91
V.	467.364	416.130	393.709	386.092	351.532	115.832	24,78
VIII.	436.889	424.846	421.647	418.284	413.922	22.967	5,26
IX.	453.735	457.062	448.499	440.802	437.989	15.746	3,47
X.	461.424	450.623	449.053	446.693	443.913	17.511	3,79
RH	4.437.460	4.284.889	4.203.604	4.174.349	4.058.165	379.295	8,55
P	3.505.533	3.487.034	3.449.154	3.435.425	3.364.426	–	–
B	3.890.133	4.092.861	3.759.844	3.742.546	3.674.665	–	–
B – P	384.600	605.827	310.690	307.121	310.239	–	–
p₁	87,67	95,52	89,44	89,66	90,55	–	–

Oznake: IJ = izborna jedinica, I. – X. = opće izborne jedinice, S₁= broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2001. godine, S₁₁= broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2011. godine, S₁₄do S₁₉= broj stanovnika izbornih jedinica sredinom 2015. i 2016. te za 31. prosinca 2019. godine prema procjeni DZS-u, ΔS = S₁– S_{19 =}gubitak stanovnika od 2001. do 2018. godine, p = ΔS / S₁x 100% = gubitak stanovnika od 2001. do 2011. godine izražen u postotcima od broja stanovnika 2001. godine, B = broj birača na lokalnim izborima 2001., na izborima za Hrvatski sabor 2011., i 2015. te broj birača prema Rješenju o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine,

p₁= B / S x 100% = broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto stanovnika,

P = broj punoljetnika prema popisima 2001. i 2011.godine te prema procjenama Državnog zavoda za statistiku sredinom 2015., 2016. i 2019. godine.

B – P = razlika između broja birača i punoljetnika,

RH = broj stanovnika Republike Hrvatske prema popisima 2001. i 2011. godine i procjeni sredinom 2014. do 2018. godine i Σ = S_I.+ S_II.+ S_VI.+ S_VII. = zbroj stanovnika izbornih jedinica: I., II., VI. i VII. koje obuhvaćaju: Bjelovarsko- bilogorsku, Grad

Zagreb, Karlovačku, Koprivničko- križevačku, Sisačko-moslavačku, Zagrebačku i istočni dio Primorsko-goranske županije: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klana, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko.

Na izborima 2015. godine broj stanovnika IV. izborne jedinice bio je 10,83 % manji od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 11,56 %. U IX. izbornoj jedinici broj stanovnika bio je 6,81 % veći od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 13,19 %. Od 2001. do 31. prosinca 2019. godine: III. izborna jedinica je izgubila 46.205, IV. 80.175, V. 115.832 stanovnika. Ukupno je Hrvatska od popisa 2001. do 31. prosinca 2019. godine izgubila 379.295 stanovnika pa gubitak III. izborne jedinice iznosi 12,18% od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske, IV. 21,14% i V. 30,54%. Slavonske županije odnosno IV. i V. izborna jedinica zajedno su izgubile od 2001. do 31. prosinca 2019. godine 196.007 stanovnika odnosno 51,68 % od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske. Iz ove analize vidi se da je Hrvatski sabor trebao odmah nakon popisa stanovnika 2011. godine promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

PODJELA HRVATSKE NA TRI IZBORNE JEDINICE
IJ	S	P₁	P₂	P₃	P₄	P₅	P₆	P_os.
I.	1.411.935	55.637	1.423	16.327	1.183	5.009	32.336	56.278
II.	1.408.961	54.654	1.147	650	2.178	7.505	25.261	36.741
III.	1.463.993	76.342	11.478	830	11.033	15.178	10.567	49.086
RH	4.284.889	186.633	14.048	17.807	14.394	27.692	68.164	142.105
DONJA GRANICA BROJA STANOVNIKA ZA DOPUŠTENO ODSTUPANJE ±5%								1.356.882
GORNJA GRANICA BROJA STANOVNIKA ZA DOPUŠTENO ODSTUPANJE ±5%								1.499.711

Oznake: IJ = izborne jedinice: I. obuhvaća županije: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku,

obuhvaća županije: Grad Zagreb, Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku,

III. obuhvaća županije: Bjelovarsko-bilogorsku,Brodsko-posavsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Varaždinsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku,

S = broj stanovnika popisan 2011. godine,

P₁= broj pripadnika srpske manjine popisan 2011. godine,,

P₂= broj pripadnika mađarske manjine popisan 2011. godine,,

P₃= broj pripadnika talijanske manjine popisan 2011. godine,

P₄= broj pripadnika češke i slovačke manjine popisan 2011. godine,

P₅= broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine popisan 2011. godine,

P₆= broj pripadnika: albanske, bošnjačke,crnogorske, makedonske i slovenske manjine popisan 2011. godine,

P_os.= ukupni broj pripadnika ostalih nacionalnih manjina i

RH = Republika Hrvatska.

Treća izborna jedinica je od popisa 2011. do 31. prosinca 2019. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku izgubila 157.879 stanovnika ili 69,63% od ukupnog gubitka Hrvatske koji iznose 226.724 stanovnika. Na slavonske županije koje pripadaju izbornoj jedinici gubitak stanovnika je 110.746 stanovnika ili 48,85% od gubitka Hrvatske.

PODJELA HRVATSKE NA PET IZBORNIH JEDINICA
IJ	S	P₁	P₂	P₃	P₄	P₅	P₆	P_os.
1.	856.758	26.854	456	349	569	1.451	9.561	12.386
2.	856.515	63.453	1.116	16.172	1.440	5.579	27.889	52.196
3.	790.017	17.526	825	399	1.042	4.830	16.928	24.024
4.	855.837	6.079	397	119	459	8.039	6.157	15.171
5.	925.762	72.981	11.254	768	10.884	7.793	7.629	38.328
RH	4.284.889	186.633	14.048	17.807	14.394	27.692	68.164	142.105
DONJA GRANICA BROJA STANOVNIKA ZA DOPUŠTENO OSTUPANJE ±5%								814.129
GORNJA GRANICA BROJA STANOVNIKA ZA DOPUŠTENO ODSTUPANJE ±5%								899.826

Oznake:

IJ = izborne jedinice: 1. obuhvaća županije: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku,

obuhvaća županije: Istarsku, Karlovačku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Sisačko-moslavačku,
obuhvaća županije: Grad Zagreb,
obuhvaća županije: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Zagrebačku i
obuhvaća županije: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku,

S = broj stanovnika popisan 2011. godine,

P₁= broj pripadnika srpske manjine popisan 2011. godine,,

P₂= broj pripadnika mađarske manjine popisan 2011. godine,,

P₃= broj pripadnika talijanske manjine popisan 2011. godine,

P₄= broj pripadnika češke i slovačke manjine popisan 2011. godine,

P₅= broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine popisan 2011. godine,

P₆= broj pripadnika: albanske, bošnjačke,crnogorske, makedonske i slovenske manjine popisan 2011. godine,

P_os.= ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina bez srpske i

RH = Republika Hrvatska.

Peta izborna jedinica je od popisa 2011. do 31. prosinca 2019. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku izgubila 124.956 stanovnika odnosno 55,11% od ukupnog gubitka Hrvatske, a pet slavonskih županija koji pripadaju izbornoj jedinici ukupni gubitak iznosi 110.746 stanovnika.

mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. inž. elektr

Podjeli

Next Read: Treba li zabraniti komemoriranje Jasenovačkom mitu i imamo li mi Hrvati pravo na istinu? »

Leave a Comment