Izborne jedinice kao jedan od važnijih dijelova izbornog sustava u Republici Hrvatskoj regulirane su Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga sabora koji se nije mijenjao od prosinca 1999. godine kad je i donesen do 2023. godine. U međuvremenu je održano sedam ciklusa parlamentarnih izbora (2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016. i 2020. godine prema postojećim izbornim jedinicama. U Republici Hrvatskoj imamo 10 općih izbornih jedinica, a u svakoj općoj izbornoj jedinica bira se 14 zastupnika. K tome, postoji izborna jedinica za nacionalne manjine koja čini područje cijelog teritorija Republike Hrvatske i izborna jedinica za tzv. dijasporu, tj. državljane bez prijavljenog prebivališta u Hrvatskoj.
Sukladno Zakonu o izboru zastupnika, broj birača u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati više od ± 5 %, a pri određivanju izbornih jedinica mora se voditi računa o zakonom utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Već iz navedenih odredbi može se
primijetiti da Zakon o izbornim jedinicama nije poštivao odrednice Zakona o izboru zastupnika jer izborne jedinice ne prate administrativno-teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske. Tako su primjerice Grad Zagreb i Zagrebačka županija bili podijeljeni na 4 dijela koja pripadaju različitim izbornim jedinicama, a VII. izborna jedinica se prostirala od zapadnog dijela Zagreba do gradova: Bakra, Novog Vinodolskog, Delnica i drugih jedinica lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji. U tom smislu, izborna jedinica nije predstavljala smislenu teritorijalnu cjelinu koja bi adekvatno reprezentirala volju birača određenog teritorijalnog dijela Hrvatske i određene izborne jedinice.
Izborne jedinice nisu se usklađivale s promjenama u broju birača i migracijskim kretanjima
pa su već 2007. godine na nejednaku težinu glasa na parlamentarnim izborima upozoravali
stručnjaci, organizacije civilnog društva, Državno izborno povjerenstvo (DIP), OESS i Ustavni
sud. Naime, odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama više od dozvoljenih
± 5% ugrožava poštenje izborne utakmice i ozbiljno dovodi u pitanje jednakost biračkog prava
s obzirom da je za jedan mandat u jednoj općoj izbornoj jedinici bilo je potrebno mnogo više
glasova nego u drugoj općoj izbornoj jedinici. Osam od 10 tadašnjih izbornih jedinica je odstupalo po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2011. godine. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je u prosincu 2010. godine u svom Izvješću o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim
jedinicama istaknuo sljedeće: „O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim
jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i
zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. 121314
Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu
ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno
i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata
u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti. Dodatno,
Ustavni sud je istaknuo da ne postoje propisana pravila o posebnom postupku i tijelima nadležnima
za neprekidno i trajno praćenje te izradu izvješća o potrebi periodičnog usklađivanja područja
granica općih izbornih jedinica. Sukladno podacima o broju birača na izborima za Hrvatski sabor 2015., 2016. i 2020. godine i dalje su bila značajna odstupanja od zakonom propisanog postotka ±5%.
Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom.
Prijedlog smanjenja broja županija
Danas imamo u Hrvatskoj 429 općina, a od toga prema rezultatima popisa stanovnika od 2011. godine, u 220 općina ima manje od 2.500, a 276 manje od 3.000 stanovnika. Imamo 127 gradova, a od toga 18 gradova ima manje od 5.000, a 60 manje od 10.000 stanovnika i 20 županija što ukupno iznosi 576 administrativnih jedinica. Prije prosinca 1992. godine Republika Hrvatska imala je samo 115 općine. Naše posustalo gospodarstvo ne može više pokrivati troškove za mirovine, socijalnu pomoć, preveliku državnu i lokalnu administraciju i javne službe. Županije prema preporuci Eurostata trebale bi imati između 150 i 800 tisuća stanovnika. Tom uvjetu zadovoljavaju županije: Zagrebačka, Varaždinska, Primorsko-goranska, Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Grad Zagreb, a ostalih 14 trebalo bi spojiti. Moj je prijedlog da se spoje županije: Šibensko-kninska i Zadarska, Dubrovačko-neretvanskoj županiji pripoji dio Splitsko-dalmatinske iz desete izborne jedinice, da se spoje: Karlovačka, Sisačko moslavačka i Bjelovarsko-bilogorska županije te spoje Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska te:Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Vukovarsko srijemska. Koprivničko-križevačku i Međimursku treba spojiti te Krapinsko-zagorsku i Varaždinsku županiju.
Vlada Jadranke Kosor je zbog toga na sjednici 23. rujna 2010. godine imenovala Radnu skupinu za decentralizaciju i regionalni preustroj koja je trebala, “prema utvrđenim smjernicama i načelima”, predložiti “funkcionalnu decentralizaciju i regionalnu reorganizaciju Republike Hrvatske”. Pod “funkcionalnom decentralizacijom” podrazumijevala se i odgovarajuća fiskalna decentralizacija. Prošlo je više od petnaest godina od imenovanja Radne skupine, vladavina Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića,prvi i drugi mandat Vlade Andreja Plenkovića, a po pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije i preustroja lokalne samouprave vladajući nisu ništa poduzeli.
Koalicijska vlada Zorana Milanovića je podijelila Hrvatsku na dvije statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija tako da je prijašnje: Sjeverozapadnu i Središnju i istočnu ( Panonsku ) statističku regiju spojila u jednu statističku regiju s nazivom Kontinentalna Hrvatska, a Jadransku regiju je ostavila nepromijenjenu. Broj stanovnika statističkih regija prema podjeli za vrijeme Vlade Zorana Milanovića je iznosila: Jadranska regija s 1.411.935 i Kontinentalna regija s 2.872.954 stanovnika prema popisu stanovnika iz travnja 2011. godine. Broj stanovnika Kontinentalne Hrvatske bio je dvostruko veći od Jadranske Hrvatske. Taj podatak omogućavao je optimalnu podjelu Hrvatske na tri izborne jedinice s podjednakim brojem stanovnika i birača.
Tri izborne jedinice mogu biti statističke regije. Prema preporuci Eurostata jedinice područne samouprave = županije trebale bi imati između 150 i 800 tisuća stanovnika.
Prema preporuci Venecijanske komisije županije bi trebale biti izborne jedinice.
Kod nas je to uz postojeće županije neprovedivo za razmjerni izborni sustav, jer većina županija ima manje od 150 tisuća stanovnika. Ličko-senjska županija ima prema popisu 2021. godine 42.748 stanovnika, a Grad Zagreb 767.131 stanovnika.
Razmjerni izborni sustav nije pogodan za mali broj zastupnika po izbornoj jedinici. To smo vidjeli kod izbora zastupnika za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i izbora zastupnika dijaspore u XI. izbornoj jedinici.
Tri izborne jedinice u Hrvatskoj kao optimalna podjela na izborne jedinice s tri statističke regije
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava s 18 ili 20 zastupnika po izbornoj jedinici bila je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice kod podjele na dvije NUTS 2 statističke regije za vrijeme Vlade Zorana Milanovića, a 48 zastupnika birali bismo većinski razmjerno broju stanovnika županija kako slijedi: Zagrebačka 4, Krapinsko-zagorska 2, Sisačko-moslavačka 2, Karlovačka 1, Varaždinska 2, Koprivničko-križevačka 1, Bjelovarsko-bilogorska 1, Primorsko –goranska 3, Ličko-senjska 1, Virovitičko-podravska 1, Požeško-slavonska 1, Brodsko-posavska 2, Zadarska 2, Osječko-baranjska 3, Šibensko-kninska 1, Vukovarsko-srijemska 2, Splitsko-dalmatinska 5, Istarska 2, Dubrovačko-neretvanska 1, Međimurska 1 i Grad Zagreb 10. Minimalno izborni prag za 18 ili 20 zastupnika po izbornoj jedinici treba biti 4% jer kandidacijske liste koje ne dobiju više od 70% glasova od prosjeka glasova po kandidatu imaju male šanse da dobiju zastupničko mjesto. Izborni prag bi trebao biti p = 70 / z% ( z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici ). Koalicijska vlada Andreja Plenkovića je 9. prosinca 2019. godine podijelila Hrvatsku na četiri statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija i to na: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku. Statističke regije NUTS 2 prema preporukama Eurostata trebaju imati između osamsto tisuća i tri milijuna stanovnika. Sjeverna Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 69.192 stanovnika, a Zagreb 22.886. Sada nemaju dovoljno stanovnika. Bolja bi bila podjela Hrvatske na tri NUTS 2 statističke regije.
Tri neadministrativne statističke regije HR NUTS 2 bile bi izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava i statističke regije s oko trećine stanovnika Hrvatske prema popisu 2021. godine.
Sukladno zahtjevima referendumske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore sto pravovaljanih potpisa potpore birača po kandidatu s prebivalištem u izbornoj jedinici za sudjelovanje na izborima. Stranke koje imaju više od dvanaest tisuća članova ne bi morale skupljati potpise potpore za sudjelovanje na izborima. Stranke bi mogle sklopiti predizborni koalicijski sporazum, a u tom slučaju bi se njihovi glasovi zbrajali za raspodjelu zastupničkim mjesta. Razdioba zastupničkih mjesta koja bi koalicija dobila na stranke koalicije provela bi se D’ Hondtovom metodom. Kandidati koji bi dobili 2% preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova kandidacijska lista napredovali bi na listi. Birači bi mogli dati dva preferencijska glasa.
U posebnoj XII. izbornoj jedinici birači nacionalnih manjina se prilikom preuzimanja listića moraju deklarirati kao glasači za kandidate nacionalnih manjina što je mnogima neugodno pa glasaju većinom u općim izbornim jedinicama.
Prema Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima u 2.4. Ravnopravnost i nacionalne manjine:
a. Treba dozvoliti rad stranaka koje zastupaju nacionalne manjine.
b. Posebna pravila kojima se nacionalnim manjinama jamče rezervirana mjesta ili koja
predviđaju odstupanja od uobičajenih kriterija raspodjele zastupničkih mjesta za stranke
koje zastupaju nacionalne manjine (npr. odstupanje od obaveznog kvoruma) u načelu
nisu u suprotnosti s jednakim pravom glasa.
c. Ni kandidati ni birači ne smiju biti u obavezi da deklariraju svoju pripadnost nacionalnoj manjini. Broj pripadnika nacionalnih manjina po statističkim regijama i izbornim jedinicama dat je u priloženoj tablici.
| I. BROJ PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA POPISAN 2011. I 2021. GODINE TE KRETANJE REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 2011. DO 2020. GODINE. | |||||||
| NM | P11 | P21 | ∆P | B1 | B2 | B3 | B4 |
| 1. | 186.633 | 123.892 | 62.741 | 183.992 | 195.628 | 193.624 | 189.461 |
| 2. | 14.048 | 10.315 | 3.733 | 9.731 | 12.218 | 12.328 | 11.606 |
| 3. | 17.807 | 13.763 | 4.044 | 10.005 | 18.018 | 17.985 | 17.414 |
| 4. | 14.394 | 11.550 | 2.844 | 6.927 | 10.866 | 10.827 | 10.534 |
| 5. | 27.692 | 28.200 | -508 | 13.163 | 18.555 | 18.749 | 20.838 |
| 6. | 68.164 | 52.359 | 15.805 | 26.312 | 44.242 | 44.550 | 45.258 |
| Σ | 328.738 | 240.079 | 88.659 | 250.130 | 299.526 | 298.063 | 295.111 |
Oznake: NM = nacionalna manjina, P11 = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2011. godine, P21 = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2021. godine, B1 = broj registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine, B2 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave na izborima za Hrvatski sabor 2015. godine i B3 = broj registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave na izborima za Hrvatski sabor 2016. godine. B4 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine, 1. = srpska, 2. = mađarska, 3. = talijanska, 4. = češka i slovačka, 5. = austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina, 6. = albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska. Σ = ukupno pripadnika popisanih 2011. I 2021. Godine i birača nacionalnih manjina na izborima.
- srpska 123.892 pripadnika prema popisu 2021. godine, 2. mađarska 10.315, 3. talijanska 13.763 , 4. češka 7.862 i slovačka 3.688, 5. austrijska 365, bugarska 262, njemačka 3.034, poljska 657, romska 17.080, rumunjska 337, rusinska 1.343, ruska 1.481, turska 404, ukrajinska 1.905, vlaška 22 i židovska 410 i 6. albanska 13.817, bošnjačka 24.131, crnogorska 3.127, makedonska 3.555 i slovenska nacionalna manjina 7.729.
Grupe 4.., 5.. i 6. nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatskom saboru nemaju nikakvog smisla. Zajedno s romskom nacionalnom manjinom u grupi su nacionalne manjine s vrlo malim brojem pripadnika odnosno birača pa nemaju nikakve šanse da izbore zastupničko mjesto. U toj grupi su pored romske nacionalne manjine sa 17.980 pripadnika prema popisu iz 2021. godine, vlaška s 22, austrijska s 365, bugarska s 262, njemačka s 3.034, turska s 404, rumunjska s 337, poljska sa 657, rusinska s 1.481, ruska s 1.481, ukrajinska s 1.878 i židovska s 410. Ova grupa nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ukazuje na apsurd ovakvog Zakona. Ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina koje su u grupi s romskom iznosi 10.220. Svi zajedno udruženi protiv kandidata romske nacionalne manjine nemaju nikakve šanse dobiti zastupničko mjesto u većinskom izbornom sustavu s relativnom većinom. U ovoj grupi od 2003. godine bili su zastupnici romske nacionalnosti. Zajedno s bošnjačkom nacionalnom manjinom s 24.131 pripadnika su: makedonska s 3.555, crnogorska s 3.127, slovenska sa 7.729 i albanska nacionalna manjina s 13.817 pripadnika. U ovoj grupi bili su zastupnici iz bošnjačke i albanske nacionalnosti. Na izborima za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine broj birača srpske i talijanske nacionalne zajednice bio je veći od broja pripadnika tih manjina popisanih 2011. godine. Birača srpske nacionalne zajednice bilo je na izborima za Hrvatski sabor 2020. godine 65.569 više od punoljetnih pripadnika popisanih 2021. godine, mađarskih 1.291 i talijanskih 3.651.
| PRIJEDLOG GRUPA NACIONALNIH MANJINA | |||
| NM | NACIONALNE MANJINE | P21p | Broj zastupnika |
| I. | Srpska | 123.892 | 3 |
| II. | Albanska, bošnjačka, turska, rumunjska i vlaška | 38.711 | 1 |
| III. | Austrijska, crnogorska, češka, mađarska, njemačka, poljska, slovačka, slovenska i ukrajinska | 38.682 | 1 |
| IV. | Bugarska, makedonska, romska, ruska, rusinska, talijanska i židovska | 38.794 | 1 |
| Zbroj | 240.079 | 6 | |
Posvetiti više brige županijama uz granice s Mađarskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom zbog velikih gubitaka stanovnika
Statistička regija Panonska Hrvatska koja obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju je od popisa 2011. godine do popisa 2021. godine izgubila 207.565 stanovnika, a Hrvatska 413.056. Dakle, Panonska Hrvatska = PH je izgubila 50,19% od ukupnih gubitaka stanovništva Hrvatske. Sve županije koje obuhvaća Panonska Hrvatska imale su na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine preko devetsto birača na tisuću stanovnika, a Panonska Hrvatska 939. Broj punoljetnika na tisuću stanovnika Hrvatske iznosio je prema procjeni 828 nakon popisa 2021. godine. Panonska Hrvatska je imala 111 birača više od broja punoljetnika na tisuću stanovnika odnosno ukupno 113.201 birača više od broja punoljetnih stanovnika. Hrvatska je imala 429.773 birača više od broja punoljetnih stanovnika. Panonska Hrvatska je gubila godišnje prosječno 15.593 stanovnika. Gruba manipulacija brojem birača i gubitak stanovništva je pitanje nacionalne sigurnosti.
| II. RASPODJELA PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA PO ŽUPANIJAMA PREMA POPISU 2021. GODINE | |||||||
| ŽUP | S11 | S21 | ∆S11-21 | P1 | P2-6 | p1 | p2-6 |
| ZG | 317.606 | 299.985 | 17.621 | 1.789 | 3.779 | 0,60 | 1,26 |
| KZ | 132.892 | 120.702 | 12.190 | 159 | 738 | 0,13 | 0,61 |
| SM | 172.439 | 139.603 | 32.836 | 12.153 | 4.895 | 8,71 | 3,51 |
| KA | 128.899 | 112.195 | 16.704 | 8.683 | 1.883 | 7,74 | 1,68 |
| VA | 175.951 | 159.487 | 16.464 | 472 | 2.206 | 0,30 | 1,38 |
| KK | 115.584 | 101.221 | 14.363 | 1.535 | 1.627 | 1,52 | 1,61 |
| BB | 119.764 | 101.879 | 17.885 | 4.964 | 7.006 | 4,87 | 6,88 |
| PG | 296.195 | 265.419 | 30.776 | 10.419 | 12.271 | 3,93 | 4,62 |
| LS | 50.927 | 42.748 | 8.179 | 4.062 | 461 | 9,50 | 1,08 |
| VP | 84.836 | 70.368 | 14.468 | 3.168 | 776 | 4,50 | 1,10 |
| PS | 78.034 | 64.084 | 13.950 | 2.801 | 1.451 | 4,37 | 2,26 |
| BP | 158.575 | 130.267 | 28.308 | 2.170 | 2.007 | 1,67 | 1,54 |
| ZD | 170.017 | 159.766 | 10.251 | 5.955 | 2.462 | 3,73 | 1,54 |
| OB | 305.032 | 258.026 | 47.006 | 15.486 | 12.045 | 6,00 | 4,67 |
| ŠK | 109.375 | 96.381 | 12.994 | 8.064 | 1.263 | 8,37 | 1,31 |
| VS | 179.521 | 143.113 | 36.408 | 19.309 | 5.326 | 13,49 | 3,72 |
| SD | 454.798 | 423.407 | 31.391 | 3.271 | 4.342 | 0,77 | 1,03 |
| IS | 208.055 | 195.237 | 12.818 | 5.778 | 21.240 | 2,96 | 10,97 |
| DN | 122.568 | 115.564 | 7.004 | 1.433 | 2.753 | 1,24 | 2,38 |
| ME | 113.804 | 105.250 | 8.554 | 187 | 8.066 | 0,18 | 7,66 |
| GZ | 790.017 | 767.131 | 22.886 | 12.034 | 19.590 | 1,57 | 2,55 |
| RH | 4.284.889 | 3.871.833 | 413.056 | 123.892 | 116.187 | 3,20 | 3,00 |
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska. S11 = broj stanovnika popisan 2011. godine, S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine, P1 = broj pripadnika srpske manjine,
P2 = broj pripadnika mađarske manjine,
P3 = broj pripadnika talijanske manjine,
P4 = broj pripadnika češke i slovačke manjine, P5 = broj pripadnika austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine, P6 = broj pripadnika bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine i P2-6 = P2 + P3 + P4 + P5 + P6 = broj pripadnika 22 nacionalne manjine bez srpske, p1 = P1 / S21 x 100% = udio pripadnika srpske manjine u stanovništvu popisan 2021. godine izražen u postotcima i p2-6 = P2-6 / S21 x 100% = ukupni udio ostalih nacionalnih manjina bez srpske u sastavu stanovništva popisan 2021. godine izražen u postocima.
Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice = statističke regije
- bi obuhvaćala: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju. II. bi obuhvaćala: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Požeško -slavonsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku, Vukovarsko – srijemsku i Zagrebačku županiju, III. bi obuhvaćala: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju.
| III. PRIJEDLOG PODJELE HRVATSKE NA IZBORNE JEDINICE I STATISTIČKE REGIJE | ||||||||
| TRI IZBORNE JEDINICE = PRIJEDLOG STATISTIČKIH REGIJA | ||||||||
| IJ | S11 | S21p | S24k | P1 | P2-6 | p1 | p2-6 | ps |
| I. | 1.328.248 | 1.253.791 | 1,259.745 | 14.387 | 32.227 | 1,15 | 2,57 | -2,85 |
| II. | 1.544.706 | 1.319.520 | 1,292.123 | 70.523 | 39.168 | 5,34 | 2,97 | 2,24 |
| III. | 1.411.935 | 1.298.522 | 1,322.482 | 38.982 | 44.792 | 3,00 | 3,45 | 0,61 |
| RH | 4.284.889 | 3.871.833 | 3,874.350 | 123.892 | 116.187 | 3,20 | 3,01 | 0 |
Oznake:
IJ = izborne jedinice I., II., III., S11 = broj stanovnika popisan 2011. godine, S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine, S24k = broj stanovnika izbornih jedinica krajem 2024. godine, P1 = broj pripadnika srpske manjine, P2 = broj pripadnika mađarske manjine, P3 = broj pripadnika talijanske manjine, P4 = broj pripadnika češke i slovačke manjine, P5 = broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine, P6 = broj pripadnika: bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine, P2-6 = P2 + P3 + P4 + P5 + P6 = broj pripadnika ostalih nacionalnih manjina bez srpske, p1 = P21 / S x 100% = broj pripadnika srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2021. godine, p2-6 = P2-6 / S x 100% = ukupni broj pripadnika ostalih manjina bez srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2021. godine i ps = (S21p/Spr -1)X100% odstupanje izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica izražen u postotcima. Prosjek broja stanovnika izbornih jedinica iznosi Spr = 3.871.833/3 = 1.290.611.
U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine je 1,15%, a ukupno ostalih manjina 2,57%, u II. srpske manjine 5,34%, a ukupno ostalih manjina 2,97% i u III. srpske 3,00%, a ukupno ostalih manjina 3,45%. Udio srpske manjine u stanovništvu Hrvatske prema popisu stanovništva 2021. godine iznosi 3,2%, a ukupno ostalih manjina 3%. I. izborna jedinica je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 74.457 ili 18,03%, II. 225.186 ili 54,52% i III. 113.413 ili 27,44% od ukupnih gubitaka stanovnika Hrvatske. Odstupanje broja stanovnika od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica je od -2,85% kod I. i 2,24% kod II. izborne jedinice.
Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” tako da: 1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 120, 2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom ( 54 razmjernim i 48 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 111 zastupnika,
- da smanje izborni prag s 5% na 4% kod razmjernog izbornog sustava u 3 izborne jedinice koje bi obuhvaćala sve hrvatske birače u kojoj bi svi hrvatski birači izabrali 18 ili 20 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa,
- izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
- izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku izborne jedinice za izbore u Hrvatski sabor,
- izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
- da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,
- da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).
- da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2026. godine i 10. da za iseljenici izaberu 3 zastupnika u tri izborne jedinice, a nacionalne manjine 6 zastupnika, tri srpske manjine i tri zastupnika ostalih manjina. Zastupnik iseljenika koji dobije najviše glasova odlučivat će o povjerenju Vladi i izglasavanju proračuna te o pitanjima u kojima se odlučuje dvotrećinskom većinom i po jedan zastupnik srpske manjine i jedan ostalih manjina.
Leave a Comment