PODJELA HRVATSKE NA TRI ILI PET IZBORNIH JEDINICA….

Podjeli

Osam od 10 sadašnjih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava sa 20 zastupnika po izbornoj jedinici je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice. Kod razmjernog izbornog sustava optimalna je podjela Hrvatske na pet izbornih jedinica po 20 zastupnika. Izborni prag od 4% je optimalan za 20 zastupnika po izbornoj jedinici. Kod preferencijskog glasanja svih birača izborne jedinice trebale bi imati manji broj zastupnika. Prijedlog kluba zastupnika Za pravednu Hrvatsku koji je iznio 17. veljače ove godine prof. dr. sc. Milan Vrkljan u Budnici kod Marka Ljubića je izbor 60 zastupnika dvokružnim većinskim izbornim sustavom i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske državljane s pravom glasa s prebivalištem u Hrvatskoj i inozemstvu. Hrvatski sabor imao bi 120 zastupnika. Posebne izborne jedinice bismo ukinuli promjenom Ustava. Izborni prag trebao bi biti 1,4% kako bi nacionalne manjine mogle dobiti svoje zastupnike u Hrvatskom saboru. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa mogli bismo provesti u drugom krugu izbora s pragom za napredovanje kandidata na kandidacijskim listama od 0,7% od dobivenih brojeva glasova kandidacijskih lista.

MOST je nametao preferencijsko glasovanje na izborima, a mogli su Petrov i Grmoja demokratski odrediti redoslijed na listama unutarstranačkim izborima s preferencijskim glasovanjem članova stranke i simpatizera tri do šest mjeseci prije izbora. Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo! Bolje bi bilo da stranke na unutarstranačkim izborima odrede redoslijed preferencijskim glasovanjem tri do šest mjeseci prije izbora kako u članku 88. novog Statuta ima kao mogućnost HDZ i da biramo zastupnike dvokružnim mješovitim izbornim sustavom tako da 60 zastupnika biramo u tri izborne jedinice u Hrvatskoj razmjernim izbornim sustavom i 24 zastupnika u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve državljane s pravom glasa i 36 zastupnika dvokružnim većinskim izbornim sustavom tako da županije s manje od 150 tisuća stanovnika imaju jednog zastupnika, a ostale županije razmjerno broju stanovnika! Posebne izborne jedinice za nacionalne manjine i dijasporu treba ukinuti. Hrvatski sabor bi imao ukupno između 120 i 130 zastupnika.

UNUTARSTRANAČKI IZBORI S PREFERENCIJSKIM GLASOVANJEM

Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom preferencijskog glasovanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasovanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi ” Nova hrvatska paradigma”. Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasovanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju predložio 30. rujna 2014. godine: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasovanjem prijedloge 3, 5, 6 i 10 izbornih jedinica. Kod izbora do 15 kandidata mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod izbora sa 16 do 36 kandidata 2, kod liste s 37 do 60 kandidata 3, kod liste od 55 do 73 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno 100 potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati na unutarstranačkim izborima, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s pragom za napredovanje na listi ovisno o broju kandidata. Prag za napredovanje na listi za izbore s 8 do 11 kandidata iznosio bi 5 %, od 12 do 14 kandidata 4 %, od 15 do 19 kandidata 3 %, od 20 do 29 kandidata 2 %, od 30 do 59 kandidata 1 %, od 60 do 84 kandidata 0.7 %, 85 do 98 kandidata 0,6 % i od preko 99 kandidata 0,55 od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima. Stranačka vodstva bi odredila redoslijed prve polovice kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom pola kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici, a ostale kandidate podržali bi potpisima članovi stranaka. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima koje bi stranke trebale provesti prije izbora ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i tako bismo izbjegli dodatne troškove tiskanja zbirnih izbornih listina i olakšali obradu rezultata izbora.

TRI I/ILI PET IZBORNIH JEDINICA

Republika Hrvatska bi uz zadržavanje razmjernog izbornog sustava trebala imati 3 ili 5 izbornih jedinica u Hrvatskoj koje bi davale u Hrvatski sabor po 34 zastupnika ili 20 zastupnika po izbornoj jedinici s izbornim pragom od 3 ili 4 %, a u izbornoj jedinici koja bi uključila sve hrvatske državljane s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu birali bismo još 25 zastupnika, a to je smanjenje ukupnog broja zastupnika za 24 ili 26 u odnosu na sadašnji saziv Hrvatskog sabora. Hrvatski sabor bi imao ukupno 127 ili 125 zastupnika = ( 3×34 ili 5×20 razmjerno+25 razmjerno). Sukladno zahtjevima referendumske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore tri tisuće pravovaljanih potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima. Kandidati koji bi dobili 1,4% preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova stranka napredovali bi na stranačkoj listi. Birači bi mogli dati tri preferencijska glasa.

RASPODJELA NACIONALNIH MANJINA U SASTAVU STANOVNIŠTVA ŽUPANIJA PREMA POPISU 2011. GODINE
Ž	S₁₁	S₂₁	∆S	P₁	P_2-6	p₁	p_2-6	V₁	V₂
ZG	317.606	301.206	16.400	2.718	4.413	0,86	1,39	3	5
KZ	132.892	120.942	11.950	217	848	0,16	0,64	1	2
SM	172.439	140.549	31.890	21.002	6.329	12,18	3,67	1	2
KA	128.899	112.596	16.303	13.408	1.975	10,40	1,53	1	2
VA	175.951	160.264	15.687	699	1.960	0,40	1,11	2	2
KK	115.584	101.661	13.923	2.196	1.670	1,90	1,45	1	1
BB	119.764	102.295	17.469	7.552	8.953	6,31	7,48	1	2
PG	296.195	266.503	29.692	14.888	16.857	5,03	5,69	2	4
LS	50.927	42.893	8.034	6.949	568	13,65	1,12	1	1
VP	84.836	70.660	14.176	5.144	884	6,06	1,04	1	1
PS	78.034	64.420	13.614	4.680	1.954	6,00	2,50	1	1
BP	158.575	130.782	27.793	4.124	2718	2,60	1,71	1	2
ZD	170.017	160.340	9.677	8.184	2.619	4,81	1,54	1	2
OB	305.032	259.481	45.551	23.657	16.057	7,76	5,26	2	4
ŠK	109.375	96.624	12.751	11.518	1.263	10,53	1,16	1	1
VS	179.521	144.438	35.083	27.824	7.762	15,50	4,32	1	2
SD	454.798	425.412	29.386	4.797	5.138	1,06	1,13	4	7
IS	208.055	195.794	12.261	7.206	26.467	3,46	12,72	2	3
DN	122.568	115.862	7.006	2.095	3.366	1,71	2,75	1	2
ME	113.804	105.863	7.941	249	6.280	0,22	5,52	1	2
GZ	790.017	769.944	20.073	17.526	24.024	2,22	3,04	7	12
RH	4.284.889	3.888.529	396.660	186.633	142.105	4,36	3,32	36	60

Oznake:

Ž = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka, RH = Republika Hrvatska, S₁₁ = broj stanovnika popisan 2011. godine, S₂₁ = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2020. godine, ∆S = S₁₁– S₂₁= gubitak broja stanovnika županija ili izbornih jedinica od popisa stanovništva 2011. godine do popisa 2021. godine, P₁ = broj pripadnika srpske manjine popisan 2011. godine, P₂ = broj pripadnika mađarske manjine popisan 2011. godine, P₃ = broj pripadnika talijanske manjine popisan 2011. godine, P₄ = broj pripadnika češke i slovačke manjine popisan 2011. godine, P₅ = broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine popisan 2011. godine, P₆ = broj pripadnika: bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine popisan 2011. godine, P_2-6= P₂+ P₃+ P₄+ P₅+ P₆= broj pripadnika ostalih nacionalnih manjina bez srpske, p₁= P₁/ S x 100% = broj pripadnika srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2011. godine, p_2-6= P_2-6/ S x 100% = ukupni broj pripadnika ostalih manjina bez srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2011. godine, V₁= broj zastupnika po županijama za većinske izbore kod mješovitog izbornog sustava za ukupno 36 većinski izabranih zastupnika u Hrvatski sabor i V₂= broj zastupnika po županijama za većinske izbore kod mješovitog izbornog sustava za ukupno 60 većinski izabranih zastupnika u Hrvatski sabor.

TRI IZBORNE JEDINICE

obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku, II. obuhvaća: Grad Zagreb, Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku, III. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Varaždinsku,Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.

U I. izbornoj jedinici udio srpske manjine iznosio je 3,94%, a ukupno ostalih trideset manjina 3,99%, u II. srpske manjine 3,88%, a ukupno ostalih trideset manjina 2,61% i u III. srpske 5,21%, a ukupno ostalih manjina 3,35%. Udio srpske manjine u stanovništvu Hrvatske prema popisu stanovništva 2011. godine iznosio je 4,36%, a ukupno ostalih manjina 3,32%. I. izborna jedinica je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 108.633 ili 27,43%, II. 84.666 ili 21,34% i III. 203.187 ili 51,22% od ukupnih gubitaka stanovnika Hrvatske.

RASPODJELA PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA POPISANIH 2011. GODINE NA TRI IZBORNE JEDINICE
IJ	S₁₁	S₂₁	∆S	P₁	P_2-6	p₁	p_2-6
I.	1.411.935	1.303.428	108.807	55.637	56.278	3,94	3,99
II.	1.408.961	1.324.295	84.666	54.654	36.741	3,88	2,61
III.	1.463.993	1.260.806	203.187	76.342	49.086	5,21	3,35
RH	4.284.889	3.888.529	396.660	186.633	142.105	4,36	3,32

Oznake:

IJ = izborna jedinica, S₁₁ = broj stanovnika popisan 2011. godine, S₂₀ = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2020. godine, ∆S = S₁₁– S₂₀= gubitak stanovnika izbornih jedinica i Hrvatske od popisa 2011. do sredine 2020. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, Broj pripadnika grupa nacionalnih manjina: P₁ = srpske, P₂ = mađarske, P₃ = talijanske, P₄ = češke i slovačke, P₅ = austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine i P₆ = albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske, P_2-6= P₁+ P₂+ P₃+ P₄ + P₅+ P₆= ukupni broj nacionalnih manjina osim srpske, p₁= P₁/ S₁₁x 100% = broj pripadnika srpske manjine na sto popisanih stanovnika 2011. godine i p_2-6= P_2-6/ S₁₁x 100% = ukupni broj pripadnika ostalih manjine na sto popisanih stanovnika 2011. godine.

RASPODJELA STANOVNIKA PREMA POPISU 2021. GODINE I BIRAČA U PRVOM KRUGU NA LOKALNIM IZBORIMA ZA ŽUPANE 2021.GODINE NA TRI IZBORNE JEDINICE
IJ	S₂₁	B₂₁	p₂₁	p_s	p_b	B_i	Z_s	Z_b
I.	1.303.428	1.255.678	963	1,56	2,92	97.772	30	31
II.	1.324.295	1.213.574	916	1,89	-0,53	81.534	31	30
III.	1.260.806	1.191.051	945	-3,45	-2,38	90.210	29	29
RH	3.888.529	3.660.303	941	–	–	269.516	90	90

Oznake: IJ = izborne jedinice,

S₁₁ = broj stanovnika popisan 2011. godine,

S₂₁ = broj stanovnika popisan 2021. godine,

B₂₁= broj birača u prvom krugu na lokalnim izborima za župane 16. Svibnja 2021. godine, B_i= broj birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj koje je trebalo brisati iz evidencije popisa birača prije lokalnih izbora 2017. godine, p₂₁= B₂₁/ S₂₁x 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika popisanih 2021. godine, p_s= (3S₂₁/ S_rh21-1)x100% = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica od srednje vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica, p_b= (3B₂₁/ B_rh21-1)x100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od srednje vrijednosti broja birača izbornih jedinica, RH = Republika Hrvatska,

Z_s = broj zastupnika izborne jedinice razmjeran broju stanovnika izborne jedinice i Z_b = broj zastupnika izborne jedinice razmjeran broju birača izborne jedinice .

PET IZBORNIH JEDINICA

obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju,
obuhvaća: Istarsku, Karlovačku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Sisačko-moslavačku županiju,

III. obuhvaća: Grad Zagreb,

obuhvaća: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju i
obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju.

Broj se stanovnika u 1. izbornoj jedinici smanjio s 856.758 prema popisu 2011. na 798.238 za 58.820, 2. s 856.515 na 758.335 za 98.180, a u 3. Gradu Zagrebu sa 790.017 na 769.944 za 20.073, 4. s 855.837 na 789.936 za 65.901 i u 5. smanjen s 925.762 na 772.076 za 153.686 stanovnika od popisa 2011. Do popisa 2021. godine. 5. izborna jedinica je izgubila 38.75% od gubitka stanovnika Hrvatske. U 1. izbornoj jedinici udio srpske manjine prema popisu stanovnika 2011. godine s 26.854 pripadnika iznosio je 3,10%, a ukupno ostalih manjina s 12.386 pripadnika 1,12%, u II. srpske manjine sa 63.453 pripadnika 7,41%, a ukupno ostalih manjina s 52.196 pripadnika 6,09%, u 2. srpske sa 63.453 pripadnika 7,41%, ukupno ostalih manjina s 52.196 pripadnika 6,09%, u 3. srpske sa 17.526 pripadnika 2,22%, ukupno ostalih manjina s 24.024 pripadnika 3,04% u 4. izbornoj jedinici udio srpske manjine sa 6.079 pripadnika iznosio je 0,71%, a ukupno ostalih trideset manjina s 15.171 pripadnika 1,77% i u 5. izbornoj jedinici udio srpske manjine sa 72.981 pripadnikom iznosio je 7,88%, a ukupno ostalih trideset manjina s 38.328 pripadnika 4,65%. Ukupni udio pripadnika nacionalnih manjina u sastavu stanovništva s 39.240 prema popisu 2011. godine 1. izborne jedinice bio je 4,22% i 3. s 41.550 pripadnika 5,26%. Zajedničkim nastupom kandidata svih manjina mogli bi u 1. i 3. izbornoj jedinici prijeći izborni prag od 4% i dobiti zastupnički mandat s punim legitimitetom.

RASPODJELA PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORNE JEDINICE PREMA POPISU STANOVNIKA 2011. GODINE
IJ	S₁₁	S₂₁	∆S	P₁	P_2-6	p₁	p_2-6
I.	856.758	798.238	58.820	26.854	12.386	3,10	1,12
II.	856.515	758.335	98.180	63.453	52.196	7,41	6,09
III.	790.017	769.944	20.073	17.526	24.024	2,22	3,04
IV.	855.837	789.936	65.901	6.079	15.171	0.71	1,77
V.	925.762	772.076	153.686	72.981	38.328	7,88	4,65
RH	4.284.889	3.888.529	396.660	186.633	142.105	4,36	3,32

Oznake:

IJ = izborne jedinice 1., 2., 3., 4. I 5. S₁₁ = broj stanovnika popisan 2011. godine, S₂₁ = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2020. godine, ∆S = S₁₁– S₂₁= gubitak broja stanovnika županija ili izbornih jedinica od popisa stanovništva 2011. godine do popisa 2021. godine, P₁ = broj pripadnika srpske manjine popisan 2011. godine, P₂ = broj pripadnika mađarske manjine popisan 2011. godine, P₃ = broj pripadnika talijanske manjine popisan 2011. godine, P₄ = broj pripadnika češke i slovačke manjine popisan 2011. godine, P₅ = broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine popisan 2011. godine, P₆ = broj pripadnika: bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine popisan 2011. godine, P_2-6= P₂+ P₃+ P₄+ P₅+ P₆= broj pripadnika ostalih nacionalnih manjina bez srpske, p₁= P₁/ S x 100% = broj pripadnika srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2011. godine i p_2-6= P_2-6/ S x 100% = ukupni broj pripadnika ostalih manjina bez srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2011. godine.

RASPODJELA STANOVNIKA PREMA POPISU 2021. GODINE I BIRAČA U PRVOM KRUGU NA LOKALNIM IZBORIMA ZA ŽUPANE 2021.GODINE NA PET IZBORNIH JEDINICA
IJ	S₂₁	B₂₁	p₂₁	p_s	p_b	P₁	p₁	Z_s	Z_b
I.	798.238	768.689	963	2,94	4,75	26.854	3,21	18	19
II.	758.335	732.119	965	-1,81	0,26	63.453	7,95	18	18
III.	769.944	693.645	901	-0,71	-5,51	17.526	2,17	18	17
IV.	789.936	714.940	905	0,29	-2,52	6.079	0,75	18	18
V.	772.076	750.910	973	0,71	3,00	72.981	9,04	18	18
RH	3.888.529	3.660.303	941	–	–	186.633	4,59	90	90

Oznake: S₂₁ = broj stanovnika popisan 2021. godine, P₁= broj pripadnika srpske manjine popisan 2011. godine,

p₁= P₁/ S x 100% = broj pripadnika srpske manjine popisan 2011. godine na sto stanovnika,

B₂₁ = broj birača u prvom krugu na lokalnim izborima za župane 16. Svibnja 2021. godine,

p₂₁ = B₂₁ / S₂₁ x 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika popisanih 2021. godine, p_s= ( 5S_i/S-1) x 100% = odstupanje broja stanovnika od prosjeka kod pet izbornih jedinica,

p_b= ( 5B_i/B-1) x 100% = odstupanje broja birača od prosjeka kod pet izbornih jedinica,

Z_s = broj zastupnika izborne jedinice razmjeran broju stanovnika izborne jedinice i Z_b = broj zastupnika izborne jedinice razmjeran broju birača izborne jedinice.

Podjeli

Next Read: Danas obilježavamo Svjetski dan socijalne pravde !? »

TRI I/ILI PET IZBORNIH JEDINICA

Leave a Comment