Izjava gradonačelnika Vukovara Ivana Penave o glasovanju fiktivnih birača
Ivan Penava je na gostovanju u N1 studiju 1. lipnja 2020. Godine kritizirao otvaranje granica uoči lokalnih izbora, kazavši da je nevjerojatno da je jedna država članica Europske unije omogućila da na lokalnim izborima glasaju ljudi koji lažno žive u Republici Hrvatskoj. “Nemoguće je da nekom padne na pamet, nakon što godinu i pol živimo u posebnom režimu, da suzbijemo pandemiju, da ukine PCR testove kao uvjet ulaska u državu, znači uopće ne pratimo tko nam ulazi u državu, jesu li zaraženi ili nisu, a s druge strane, ovdje je riječ o lokalnim izborima, na kojima mogu glasati samo oni koji žive u svojim gradovima ili selima i nevjerojatno je da jedna Vlada priznaje da ljudi koji lažno žive tu dođu glasati. Naša država je aktom priznala da zna da postoje ljudi koji uopće ne žive u Republici Hrvatskoj, dakle lažno su prijavljeni, i koji su došli glasati, kao da žive s nama i da nam jesu susjedi”, rekao je Penava, dodavši da se time obezvređuje glas svih građana Republike Hrvatske koji u njoj i žive. Na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine bilo je preko tristo i dvadeset tisuća birača više od punoljetnih stanovnika.
Bivši ministar Vlaho Orepić je optužio Vladu Andreja Plenkovića za suspenziju provedbe Zakona o prebivalištu
Prema njegovim izjavama trebalo je prije lokalnih izbora 2017. godine izbrisati iz Registra birača 269.516 birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj (Copy_of_2017_04_19_Biraci_brisani_po_l_12_i_18.xlsx ). Trebalo je izbrisati: 152.974 birača hrvatske nacionalnosti i 40.103 srpske, 880 mađarske, 494 talijanske, 268 češke i slovačke, 2.236 albanske, 1.432 romske, 427 slovenske, 374 crnogorske, 320 makedonske, 202 bošnjačke, 209 njemačke i 558 ostalih nacionalnih manjina. Ukupno je trebalo izbrisati 47.564 birača nacionalnih manjina. Prema tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Orepića trebalo je po županijama brisati minimalno tri tisuće birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj 13.svibnja 2018. godine na prvi dan skupljanja potpisa građanske inicijative “Narod odlučuje” za Referendum o promjenama Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Analiza je pokazala da ti birači nisu brisani. U Zagrebačkoj županiji trebalo je brisati 12.277, Krapinsko-zagorskoj 3.004, Sisačko-moslavačkoj 15.087, Karlovačkoj 11.217, Varaždinskoj 4.905, Koprivničko-križevačkoj 3.477, Bjelovarsko-bilogorskoj 6.876, Primorsko-goranskoj 15.337, Ličko-senjskoj 6.985, Virovitičko-podravskoj 7.225, Požeško-slavonskoj 8.100, Brodsko-posavskoj 12.534, Zadarskoj 17.036, Osječko-baranjskoj 23.946, Šibensko-kninskoj 15.355, Vukovarsko-srijemskoj 16.318, Splitsko-dalmatinskoj 26.710, Istarskoj 9.662 i Dubrovačko-neretvanskoj 6.657 i u Međimurskoj 3.795 birača. U 82 jedinice lokalne samouprave trebalo je brisati više od šesto birača: u Dugom Selu 816, Samoboru 1.315, Velikoj Gorici 3.102 i Zaprešiću 1.070 iz Zagrebačke, Dvoru 1.286, Glini 1.340, Gvozdu 806, Kutini 1.024, Novskoj 949, Petrinji 2.515, Sisku 2.886 i Sunji 1.101 iz Sisačko-moslavačke, Karlovcu 4.086, Ogulinu 647, Plaškom 603, Slunju 637 i Vojniću 1.291 iz Karlovačke, Varaždinu 1.275 iz Varaždinske, Bjelovaru 1.372, Daruvaru 1.017, Đulovcu 697, Grubišnom Polju 769 iz Bjelovarsko-bilogorske, Crikvenici 770, Opatiji 728 i Rijeci 7.197 iz Primorsko-goranske, Gospiću 2.127, Otočcu 972 i Plitvičkim jezerima 736 iz Ličko-senjske, Slatini 1.541, Suhopolju 844 i Virovitici 1.457 iz Virovitičko-podravske, Lipiku 1.187, Pakracu 1.467, Pleternici 669 i Požegi 1.908 iz Požeško-slavonske, Novoj Gradiški 1.170, Okučanima 788 i Slavonskom Brodu 4.897 iz Brodsko-posavske, Benkovcu 3.091, Gračacu 1.519, Obrovcu 1.281 i Zadru 5.146 iz Zadarske, Belom Manastiru 1.687, Bilju 600, Dardi 1.075, Đakovu 1.409; Erdutu 915, Kneževim Vnogradima 854, Našicama 622 i Osijeku 7.863 iz Osječko-baranjske, Drnišu 1.098, Erveniku 762, Kistanju 1.355, Kninu 4.578, Skradinu 848 i Šibeniku 2.443 iz Šibensko-kninske, Drenovcima 613, Vinkovcima 2.425, Vukovaru 4.427 i Županji 964 iz Vukovarsko-srijemske, Imotskom 1.090, Kaštelima 2.044, Makarskoj 1.126, Omišu 1.036, Sinju 955, Solinu 623, Splitu 6.863, Trilju 795, Trogiru 714 i Vrgorcu iz Splitsko-dalmatinske, Labinu 661, Poreču 986, Puli 3.073, Rovinju 847 i Umagu 690 iz Istarske, Dubrovniku 2.184 i Metkoviću 1.133 iz Dubrovačko- neretvanske županije i u Gradu Zagrebu 42.953 birača. Preko četiristo birača srpske manjine trebalo je brisati u Dvoru 534, Glini 956, Gvozdu 674, Petrinji 447, Topuskom 406, Karlovcu 1.216, Plaškom 414, Vojniću 611, Rijeci 591, Gospiću 1.051, Pakracu 1.231, Benkovcu 1.153, Gračacu 732, Obrovcu 761, Zadru 984, Belom Manastiru 704, Dardi 446, Erdutu 419, Osijeku 1.786, Biskupiji 584, Kistanju 621, Kninu 1.742, Borovu 477, Vinkovcima 468, Vukovaru 2.817 i Gradu Zagrebu 2.273.
Više birača od stanovnika u prvom krugu na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine imalo je 37 jedinica lokalne samouprave s više od tri tisuće stanovnika
Sve županije su na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine imale na tisuću stanovnika više birača od punoljetnika, a :Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Zadarska, Osječko-baranjska, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska i Splitsko-dalmatinska županija imale su više od devetsto birača na tisuću stanovnika. Sedamdeset i pet gradova ili općina s više od tri tisuće stanovnika su u nedjelju 16. svibnja imali između devetsto i tisuću birača na tisuću stanovnika: Dugo Selo iz Zagrebačke, Novska i Sisak iz Sisačko-moslavačke, Karlovac, Ozalj i Vojnić iz Karlovačke, Varaždinske toplice iz Varaždinske, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje i Rovišće iz Bjelovarsko-bilogorske, Krk, Lovran, Mali Lošinj, Opatija, Rab i Rijeka iz Primorsko-goranske, Gospić, Otočac i Plitvička jezera iz Ličko-senjske, Orahovica, Slatina i Suhopolje iz Virovitičko-podravske, Jakšić, Lipik, Pleternica, Požega i Velika iz Požeško-slavonske, Donji Andrijevci, Nova Gradiška, Nova Kapela, Oriovac, Rešetari, Sibinj i Slavonski Brod iz Brodsko-posavske, Biograd na Moru, Pakoštane, Poličnik, i Posedarje iz Zadarske, Beli Manastir, Belišče, Bilje, Bizovac, Čepin, Darda, Đakovo i Kneževi Vinogradi iz Osječko-baranjske, Šibenik iz Šibensko-kninske, Borovo, Ilok,i Otok iz Vukovarsko-srijemske, Dugi Rat, Hvar, Jelsa, Marina, Podbablje, Seget, Supetar, Trilj, Trogir i Vrgorac iz Splitsko-dalmatinske, Buje, Fažana, Labin, Medulin, Poreč, Rovinj i Umag iz Istarske te Blato, Korčula, Orebić i Ploče iz Dubrovačko-neretvanske županije , a više birača od stanovnika imali su: Dvor, Glina, Petrinja i Sunja iz Sisačko-moslavačke, Slunj iz Karlovačke, Bednja iz Varaždinske, Crikvenica, Malinska Dubašnica, Novi Vinodolski i Vrbosko iz Primorsko-goranske, Senj iz Ličko-senjske, Brestovac, Kutjevo i Pakrac iz Požeško-slavonske, Cernik i Staro Petrovo Selo iz Brodsko-posavske, Benkovac, Gračac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske, Erdut iz Osječko-baranjske, Drniš, Knin, Skradin i Vodice iz Šibensko-kninske, Bošnjaci, Drenovci, Gunja, Nijemci, Stari Jankovci, Vrbanja, Vukovar i Županja iz Vukovarsko-srijemske i Makarska, Okrug i Proložac iz Splitsko-dalmatinske županije.
Prilikom posjete Varaždinskoj županiji 27. prosinca prošle godine predsjednik Vlade Andrej Plenković je komentirao Mostove potpise za referendum u Varaždinu na potpisivanju Razvojnog sporazuma sjeverozapadnih županija, Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske.
“Što će od toga biti, vidjet ćemo. Svi koji tvrde da ih imaju mogu ih odmah donijeti na Trg svetog Marka. Mi ćemo zamoliti ministra Malenicu da angažira sve koje treba, svi neka pošalju svoje promatrače, ali njima očito treba još neko vrijeme, pa kad god bude, prebrojavat će se. Ako su tako sigurni da ih imaju, što čekaju? Ne znam trguje li se tu s potpisima, tko ih ima ili nema. Možemo špekulirati. Idemo na novi zakon o referendumu jer ovo je posve bez veze, ovo sada je loše”, rekao je Plenković.
Most je prikupio 400.000 potpisa za referendum
Podsjetimo, Most je prikupio 400.000 potpisa za referendum kojim želi ukinuti COVID potvrde. Čelnici te stranke izvijestili su kako će 24. siječnja predati potpise Saboru, a vjeruju kako neće biti pokušaja da se referendum spriječi. Istodobno su zatražili neovisno povjerenstvo koje bi nadziralo valjanost potpisa.
Plenković je nakon vijesti o broju prikupljenih potpisa cijelu tu inicijativu ocijenio besmislenom i da potpise mogu donijeti kada god budu spremni.
“Može i 24. lipnja, kad god hoće, mogu donijeti. Kad god oni budu spremni, to je sve ok. Još jednom želim naglasiti da je cijela ta inicijativa, poštujući sve građane koji su dali potpis, besmislena. Ona neće ništa promijeniti u načinu na koji se upravlja korona-krizom. Sabor ima tu nadležnost da bira na koji će način donositi odluke. Te smo odluke donijeli pred skoro dvije godine, članak 16. Ustava. Ovaj drugi dio, što se tiče zakona, ne znam gdje bi to prošlo. Dobro, to je sve inicijativa koja ima samo jednu zadaću, a to je da oni imaju vidljivost. Što se nas tiče, mogli su jučer popodne donijeti sve potpise na Markov trg, mogao je predsjednik Milanović poslati svojih pet, šest suradnika pa da zajedno gledamo te potpise, bez ikakvog problema”, rekao je u četvrtak premijer Plenković.
Poštovani gospodin predsjednik Vlade Andrej Plenković bi hrvatskim biračima morao odgovoriti na slijedeća pitanja: 1. Ima li ikakve veze sastavljanje saborske većine s ogledom “Nova Hrvatska paradigma” člana Kluba zastupnika njegove stranke Davora Ive Stiera?
- Zašto njegova Vlada ne želi implementirati Rezoluciju Europskog parlamenta “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“ usvojenoj 19. rujna 2019., kojom je Europski parlament osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima?
- Zašto njegova Vlada diskriminira hrvatske državljane s prebivalištem izvan Hrvatske tretirajući ih poput Arsena Bauka i ekstremne ljevice kao neprijateljsku emigraciju? 4. Definirati pojam “novi suverenizam”! i
- Zašto nisu HDZ i SDP 22 godina promijenili Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor? 6. Koliko je kod nas stvarno umrlo od korone g?
Moja je sestra dvaput cijepljena u staračkom domu i dobila je Covid, a njena cimerica moždani udar. Nećakov šurjak i njegov prijatelj su nakon drugog cijepljenja dobili moždani udar i završili u domu, a njegov prijatelj je nakon nekoliko dana boravka u domu umro. Nečakova sestrična liječnica je nakon cijepljenja dobila miokardtis i na bolovanju. Tko će odgovarati za smrt osoba kao posljedicu eksperimentalnih cjepiva i njegovati paralizirane kao posljedicu moždanih udara uzrokovanih cjepivima? Mladi prema analizi podataka HZJZ-a ne umiru od COVID-19 bolesti nego od cjepiva ili neizlječivih bolesti! Ostavite nas na miru da slobodno odlučimo o svojoj sudbini! Nema cjepiva koje nas štiti od smrti! Bolje umrijeti od Covida nego nezaposlen umirati od gladi pod diktaturom Plekovićeve interesne zajednice!
Vrhovni sud je u srijedu 13. listopada djelomično potvrdio presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi medija. HDZ je osuđen zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki na plaćanje novčane kazne od tri i pol milijuna kuna i povrat 14,6 milijuna kuna u proračun. Stranka gospodina Plekovića je kao „stranka opasnih namjera“ osuđena pravomoćnom presudom za udruženi zločinački pothvat. Osjećate li da su članovi njegove stranke kumovi Branko Bačić i general Vladimir Šeks Sova politički odgovorni zbog toga? Kakva je njihova uloga bila u tom udruženom zločinačkom pothvatu?
Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta (EP) usvojio je Izvještaj o borbi protiv organiziranog kriminala na Zapadnom Balkanu, u kome se navodi da države regije što prije trebaju otvoriti dosjee jugoslavenskih tajnih službi kako bi se iskorijenile političke i administrativne veze s organiziranim kriminalom. Odbor u Izvještaju napominje da su veze između organiziranog kriminala, politike i biznisa postojale prije raspada Jugoslavije i da su se nastavile od 1990-ih. “Odbor… ponavlja poziv, s ovim u vezi, da se otvore arhivi bivše Jugoslavije, i posebno, da bude omogućen pristup dosjeima bivše Jugoslavenske tajne službe UDBA i tajne službe Jugoslavenske narodne armije – KOS, i da se spisi vrate odgovarajućim vladama, ako to one zatraže”, piše u dokumentu, a prenio je Voice of America. Zašto Vlada Andreja Plenkovića i mediji šute o tom važnom dokumentu? Želimo znati imena sudaca Ustavnog suda koji su djelovali pod kodnim imenima Vrba i Gavun. Jesu li oni poznanici članova Plenkovićeve stranke Branka Bačića i Vladimira Šeksa Sove kako tvrdi odvjetnik Krunislav Olujić? Zna li gospodin Plenković tko je ustavni sudac koji se predstavio kao Gordan Dolović u jednoj austrijskoj banci?
SDSS je opet uz pomoć Plenkovićeve Vlade organizirao prijevoz srpskih birača koji žive od Oluje izvan Hrvatske na lokalne izbore 16. i 30. svibnja, a u općini Garčin su prema slobodnom govoru u Hrvatskom saboru potpredsjednika Hrvatskog sabora Miroslava Škore zaokruženi birači koji žive u Njemačkoj i Švicarskoj da su glasali, što su oni negirali! Općina Garčin je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2020. godine imala 4.026 stanovnika, a na izborima za načelnika općine bilo je 958 birača na tisuću stanovnika. Kao neformalna inicijativa za poštene i transparentne izborima godinama tražimo da se birači kod preuzimanja glasačkih listića potpišu kako bismo isključili mogućnost namještanje rezultata izbora biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj. Na nedavno održanim lokalnim izborima u Republici Kosovo i na lokalnim izborima 31. listopada u Sjevernoj Makedoniji mogli smo na televiziji vidjeti kako se birači potpisuju kod preuzimanja listića. Jesu li naši birači nepismeni? Predsjednik Republike Zoran Milanović se tijekom nedavnog posjeta Bosni i Hercegovini založio za novi izborni zakon po kojemu neće biti mogućnost da u državnim institucijama bošnjaci biraju hrvatske predstavnike kao što su izabrali Komšića na zadnjim izborima u Predsjedništvo. Kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 2011. do 2015. godine i kao predsjednik SDP-e tijekom ustavnih promjena 2010. godine uvjetovao je njihovo prihvaćanje da srpska manjina ima najmanje tri zastupnika u Hrvatskom saboru, a iseljenici fiksno tri zastupnika. Tako kod nas „čaršijski lopov“ Milorad Pupovac s ostalim etno-biznismenima može neustavno ucjenjivati o sastavu Vlade republike Hrvatske, a u tome mu pomažu tri zastupnika iseljeništva iz Bosne i Hercegovine. Zar to nije licemjerno od predsjednika Republike Zorana Milanovića, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, Nevenka Barbarića, Radoja Vidovića, Zdravke Bušić, a naročito od zastupnika većinske „demokršćanske“ stranke HDZ-e da zastupnici etničkih manjina uvjetuju sastav Vlade Republike Hrvatske?
Prosvjedom do neposredne demokracije
Brojevi birača za referendumske inicijative grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Radi se o gruboj manipulaciji radi sprječavanja održavanja referenduma. Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa 4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja Arsen Bauk i ustavni sudci? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni suci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327.816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4.092.493 birača, a 1.273 dana kasnije u Registru birača za Referendum o referendumu 30. svibnja 2015. godine 3.817.092 s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 275.769 manje. Referendum o referendumu pokrenule su nevladine udruge i sindikati spriječivši udrugu Željke Markić U ime obitelji da njezini volonteri sudjeluje u prikupljanju potpisa. Skupili su manje od 10% potpisa od broja punoljetnika popisanih 2011. godine, a sudjelovanjem volontera udruge U ime obitelji mogli smo skupiti dovoljno potpisa za održavanje Referenduma o referendumu. Nevladine udruge i sindikalni čelnici su svojom isključivim ponašanjem krivi da moramo skupljati 10% potpisa od broja birači s prebivalištem u Hrvatskoj, a mogli smo izglasati uvjet od dvjesto tisuća valjanih potpisa za održavanje referenduma. Iz tih je nevladinih udruga nastala politička platforma Možemo. Hrvatska je u krizi zbog ponašanja političke kaste od 3. siječnja 2000. godine, a kriza kulminira Plenkovićevim uzurpatorskim ponašanjem i zbog toga su nam potrebne ustavne promjene koje je tražio dr. sc. Miroslav Škoro kao predsjednički kandidat. Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je kao korektiv ponašanja političke kaste, gospodo ustavni stručnjaci, novinari, političari i politolozi, pretpostavka ostvarenja ” Nove hrvatske paradigme” prema knjizi Davora Ive Stiera uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje. Zastupnik Davor Ivo Stier oportunistički šuti čekajući veleposlaničko mjesto u Vatikanu. Unatoč iscrpnih analiza kretanja raspodjele birača po županijama, gradovima i općinama dobio sam odgovor na moju kaznenu prijavu protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića za gušenje neposredne i posredne demokracije grubom manipulacijom biračima s prebivalištem u Hrvatskoj, od zamjenice ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Jadranke-Đak Horvatić, da ne proizlaze osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela iz stvarne nadležnosti tog Ureda.
Zbog grube manipulacije brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj treba odrediti potreban broj potpisa za održavanje referenduma ovisno o broju punoljetnika ili broju stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika
U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za Zakonodavni referendum u roku od 3 mjeseca, a za Ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana. Iz analize kretanja birača na izborima jasno je da vladajuća kasta grubo manipulira brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i na taj način sprječava referendumska izjašnjavanja o bitnim pitanjima hrvatskog društva.
Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore predlažemo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” i da odrede fiksni broj potpisa za referendumska izjašnjavanja birača tako da:
- da izglasaju u Hrvatskom saboru da na peticiji za održavanje Ustavotvornog referenduma bude dovoljno 10 % od broja punoljetnika ili 8% od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno oko 350 tisuća potpisa, a 200 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma te vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana,
- da inicijator referendumske inicijative mora zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja nakon skupljenih dvadeset tisuća potpisa,
- da Ustavotvorni referendum važi ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 40 % od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva i 4. da Zakonodavni referendum važi ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na
referendum izađe više birača od 24 % od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva.
| I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD 2001. DO 31. SVIBNJA 2021. GODINE | |||||
| God. | S | ΔS | P | ΔP | p |
| 2001. P | 4.437.460 | 0 | 3.505.533 | 0 | 790 |
| 2011. P | 4.284.889 | 152.571 | 3.487.034 | 18.499 | 814 |
| 2012. | 4.267.558 | 169.902 | 3.478.171 | 27.363 | 815 |
| 2013. | 4.255.689 | 181.771 | 3.474.453 | 31.080 | 816 |
| 2014. | 4.238.389 | 199.071 | 3.468.447 | 37.086 | 818 |
| 2015. | 4.203.604 | 233.856 | 3.449.154 | 56.379 | 821 |
| 2016. | 4.174.349 | 263.111 | 3.435.425 | 70.108 | 823 |
| 2017. | 4.124.531 | 312.929 | 3.395.979 | 109.554 | 823 |
| 2018. | 4.087.843 | 349.617 | 3.377.287 | 128.246 | 826 |
| 2019. | 4.065.253 | 372.207 | 3.364.426 | 141.107 | 828 |
| 2020. | 4.047.680 | 389.740 | 3.351.476 | 154.057 | 828 |
| 2020. K | 4.035.815 | 401.645 | 3.341.655 | 163.878 | 828 |
Oznake: S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( DZS ) ( https:// www.dzs.hr ) sredinom godina i 2019. krajem godine K, ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine, P = broj punoljetnih stanovnika, ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine i p = P / S x 1000 = broj punoljetnih stanovnika na tisuću stanovnika. Od 31. prosinca 2020. do 30. svibnja 2021. godine izgubili smo prirodnim kretanjem 12.143 stanovnika. Od popisa 2011. do 31. svibnja ove godine izgubili smo 261.217 stanovnika. Prirodnim kretanjem od 01. siječnja 2011. do 30. studenog 2021. godine izgubili smo 156.848 stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku. Od 2011. do 2020. iseljeno je 288.844 stanovnika, a useljeno 176.922 stanovnika. Negativni migracijski saldo iznosi 111.922.stanovnika. Od 31. prosinca 2020. do 31. prosinca 2021. godine nedostaju podatci o procjeni migracijskog kretanja stanovništva.
| II. KRONOLOŠKI PREGLED LOKALNIH IZBORA OD 1997. DO 2021. GODINE | |||||
| Datum | B | ΔB | Δt | g | B – P |
| 13. 04.1997. | 3.664.693 | – | – | – | 159.160 |
| 25. 05.2001. | 3.890.133 | 225.440 | 1.503 | 54.748 | 384.600 |
| 15.05. 2005. | 4.009.201 | 119.068 | 1.451 | 29.952 | 503.668 |
| 17.05. 2009. | 4.085.470 | 76.269 | 1.463 | 19.028 | 579.937 |
| 19.05. 2013. | 3.767.170 | -318.300 | 1.463 | -79.412 | 292.717 |
| 21.09. 2014. R | 4.042.522 | 275.352 | 490 | 205.109 | 574.075 |
| 30.05. 2015. R | 3.817.092 | -225.430 | 251 | 327.817 | 367.938 |
| 21.05. 2017. | 3.719.556 | -97.536 | 722 | -49,308 | 323.577 |
| 13.05. 2018. R | 3.747.409 | 27.853 | 357 | 28.477 | 370.122 |
| 16.05. 2021. | 3.660.303 | -87.106 | 1.099 | -28.930 | 318.648 |
| 24.10. 2021. R | 3.688.671 | 28.368 | 161 | 64.313 | 347.016 |
| 04.12. 2021. R | 3.684.467 | -4.207 | 42 | 36.535 | 342.812 |
Oznake u tablici: R = broj birača u 00 sati prvog dana skupljanja potpisa za referendume o izbornom sustavu i Zakon o referendumu, B = broj registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj, ΔB = Bi + 1 – Bi = promjena broja birača između dvije uzastopne godine, Δt = vremensko razdoblje u danima između dva izbora, g = 365 x ΔB / Δt = srednja godišnja promjena broja birača, P1 = 3.505. 533 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2001. godine korišten za izbore 1997., 2000. i 2005. godine, P11 = 3.487.034 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2011. godine korišten za izbore 2010. godine , P14 = 3.468.447 = broj punoljetnih stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2014. godine, P19 = 3.358.537 = broj punoljetnih stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku krajem 2019. godine ( I. tablica ) i B1 – P = razlika birača s prebivalištem u Hrvatskoj i punoljetnih stanovnika. Predznak + odgovara rastu broja birača, a – gubitku.
| III. BROJ BIRAČA PO ŽUPANIJAMA 13. SVIBNJA 2018. I NA LOKALNIM IZBORIMA 16. SVIBNJA 2021. GODINE TE BROJ BIRAČA KOJI SU TREBALI BITI IZBRISANI IZ REGISTRA BIRAČA ZA VRIJEME MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA VLAHE OREPIĆA PRIJE LOKALNIH IZBORA 2017. GODINE | |||||||
| ŽUP | S18 | B18 | Bi | S20 | B21 | p18 | p21 |
| ZG | 309.469 | 276.532 | 12.277 | 309.854 | 274.799 | 894 | 887 |
| KZ | 125.357 | 109.940 | 3.004 | 123.792 | 107.650 | 877 | 870 |
| SM | 148.589 | 145.001 | 15.087 | 142.579 | 139.107 | 976 | 976 |
| KA | 116.829 | 110.723 | 11.217 | 113.744 | 106.023 | 948 | 932 |
| VA | 166.982 | 147.353 | 4.905 | 164.809 | 144.688 | 883 | 877 |
| KK | 107.711 | 95.023 | 3.477 | 104.981 | 92.282 | 882 | 879 |
| BB | 107.909 | 98.885 | 6.876 | 104.207 | 95.089 | 916 | 913 |
| PG | 284.239 | 267.040 | 15.337 | 280.064 | 259.713 | 939 | 927 |
| LS | 45.184 | 44.280 | 6.985 | 43.760 | 42.139 | 980 | 963 |
| VP | 75.257 | 71.361 | 7.255 | 71.784 | 68.733 | 948 | 957 |
| PS | 67.862 | 65.412 | 8.100 | 64.673 | 63.384 | 964 | 980 |
| BP | 140.072 | 137.007 | 12.534 | 134.574 | 132.070 | 978 | 981 |
| ZD | 168.153 | 165.207 | 17.066 | 167.909 | 160.516 | 982 | 956 |
| OB | 277.227 | 254.541 | 23.946 | 267.281 | 246.552 | 918 | 922 |
| ŠK | 100.153 | 99.787 | 15.355 | 97.866 | 96.560 | 996 | 987 |
| VS | 154.371 | 151.286 | 16.318 | 146.945 | 145.082 | 980 | 987 |
| SD | 448.071 | 410.316 | 26.710 | 446.366 | 404.462 | 916 | 906 |
| IS | 208.765 | 187.877 | 9.662 | 210.547 | 185.137 | 900 | 879 |
| DN | 121.215 | 109.081 | 6.657 | 122.664 | 107.151 | 900 | 874 |
| ME | 109.921 | 97.046 | 3.795 | 108.631 | 95.521 | 883 | 879 |
| GZ | 804.507 | 703.711 | 42.953 | 808.785 | 693.645 | 875 | 858 |
| RH | 4.087.843 | 3.747.409 | 269.516 | 4.035.815 | 3.660.303 | 917 | 907 |
Oznake: ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska. S18 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2018. godine, S20 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2020. godine, Bi = broj birača koje je prema tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića trebalo izbrisati iz Registra birača, B18 = broj birača po županijama iz Registra birača 13. svibnja 2018. godine prema odgovoru Ministarstva uprave na moj upit, B21 = broj registriranih birača na biračkim mjestima na lokalnim izborima za župane 16. svibnja 2021. godine, p18 = B18 / S18 x 1000 = broj birača na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2018. godine i p21 = B21 / S19 x 1000 = broj birača na tisuću stanovnika na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine prema procjeni broja stanovnika DZS-u 31. prosinca 2019. godine.
| IV. RASPODJELA BIRAČA 13.SVIBNJA 2018. GODINE PO GRADOVIMA I OPĆINAMA KOD KOJIH JE PRIJE LOKALNIH IZBORA 2017. GODINE PREMA TVRDNJI BIVŠEG MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA VLAHE OREPIĆA TREBALO BRISATI IZ REGISTRA BIRAČA VIŠE OD TISUĆU BIRAČA | ||||||||
| GRADOVI I OPĆINE S MANJE OD DEVETSTO BIRAČA NA TISUĆU STANOVNIKA | ||||||||
| RB | Grad ili općina | S17 | B18 | Bi | P1 | Bi1 | Bi2-6 | p |
| 1. | Samobor ZG | 37.499 | 33.082 | 1.315 | 262 | 22 | 31 | 876 |
| 2. | Velika Gorica | 62.785 | 55.827 | 3.102 | 965 | 147 | 111 | 888 |
| 3. | Zaprešić | 25.045 | 22.232 | 1.070 | 261 | 56 | 56 | 882 |
| 4. | Varaždin VA | 45.938 | 40.032 | 1.275 | 378 | 8 | 31 | 853 |
| 5. | Bjelovar BB | 38.433 | 33.399 | 1.372 | 1.877 | 63 | 76 | 858 |
| 6. | Zadar ZD | 75.200 | 65.956 | 5.146 | 2.168 | 984 | 85 | 848 |
| 7. | Osijek OB | 103.162 | 91.520 | 7.863 | 6.751 | 1.786 | 252 | 884 |
| 8. | Vinkovci VS | 33.920 | 29.972 | 2.425 | 1.718 | 468 | 86 | 872 |
| 9. | Imotski SD | 10.090 | 8.921 | 1.090 | 267 | 31 | 6 | 893 |
| 10. | Kaštela | 40.630 | 36.119 | 2.044 | 352 | 30 | 6 | 880 |
| 11. | Split | 171.281 | 152.650 | 6.863 | 2.533 | 230 | 121 | 875 |
| 12. | Pula IS | 56.374 | 50.402 | 3.073 | 3.454 | 254 | 300 | 875 |
| 13. | Dubrovnik DN | 44.149 | 39.295 | 2.184 | 1.164 | 94 | 71 | 861 |
| 14. | Metković | 16.290 | 13.931 | 1.133 | 350 | 39 | 5 | 858 |
| 15. | Grad Zagreb | 803.900 | 703.711 | 42.953 | 17.526 | 2.273 | 1.404 | 857 |
| GRADOVI I OPĆINE S DEVETSTO DO TISUĆU BIRAČA NA TISUĆU STANOVNIKA | ||||||||
| RB | Grad ili općina | S17 | B18 | Bi | P1 | Bi1 | Bi2-6 | p |
| 1. | Kutina SM | 20.937 | 19.276 | 1.024 | 1.490 | 38 | 19 | 920 |
| 2. | Sisak | 43.543 | 40.103 | 2.886 | 3.071 | 260 | 63 | 914 |
| 3. | Karlovac KA | 51.864 | 48.246 | 4.086 | 4.460 | 1.216 | 52 | 908 |
| 4. | Vojnić | 3.852 | 3.807 | 1.291 | 2.130 | 611 | 5 | 928 |
| 5. | Omiš | 14.739 | 13.938 | 1.036 | 49 | 9 | 6 | 936 |
| 6. | Daruvar BB | 10.651 | 10.014 | 1.017 | 1.429 | 256 | 30 | 944 |
| 7. | Rijeka PG | 119.161 | 110.189 | 7.197 | 8.446 | 591 | 333 | 907 |
| 8. | Gospić LS | 11.901 | 11.093 | 2.127 | 609 | 1.051 | 12 | 915 |
| 9. | Slatina VP | 12.270 | 11.598 | 1.541 | 1.253 | 336 | 21 | 944 |
| 10. | Virovitica | 20.237 | 18.623 | 1.457 | 734 | 140 | 20 | 927 |
| 11. | Požega PS | 23.968 | 22.016 | 1.908 | 1.222 | 250 | 26 | 928 |
| 12. | Nova Gradiš. BP | 12.723 | 12.282 | 1.170 | 662 | 66 | 9 | 966 |
| 13. | Slavonski Brod | 54.367 | 52.464 | 4.897 | 1.156 | 164 | 131 | 958 |
| 14. | Beli Manastir OB | 8.549 | 8.051 | 1.687 | 2.572 | 704 | 183 | 950 |
| 15. | Darda | 6.113 | 5.511 | 1.075 | 1.603 | 446 | 172 | 922 |
| 16. | Đakovo | 25.813 | 23.889 | 1.409 | 236 | 16 | 13 | 934 |
| 17. | Šibenik ŠK | 44.771 | 41.584 | 2.443 | 1.434 | 282 | 42 | 910 |
| GRADOVI I OPĆINE S VIŠE BIRAČA OD STANOVNIKA | ||||||||
| RB | Grad ili općina | S17 | B18 | Bi | P1 | Bi1 | Bi2-6 | p |
| 1. | Dvor SM | 3.765 | 4.413 | 1.286 | 4.005 | 534 | 2 | 1.146 |
| 2. | Glina | 7.008 | 7.232 | 1.340 | 2.549 | 956 | 5 | 1.026 |
| 3. | Petrinja | 21.350 | 21.433 | 2.515 | 2.710 | 447 | 13 | 1.016 |
| 4. | Sunja | 4.404 | 5.136 | 1.101 | 1.280 | 172 | 2 | 1.176 |
| 5. | Pakrac PS | 6.895 | 7.123 | 1.467 | 1.340 | 1.231 | 39 | 1.055 |
| 6. | Benkovac ZD | 9.538 | 14.071 | 3.091 | 1.519 | 1.153 | 6 | 1.529 |
| 7. | Gračac | 3.204 | 4.274 | 1.519 | 2.118 | 732 | 2 | 1.360 |
| 8. | Obrovac | 3.709 | 5.652 | 1.281 | 1.359 | 761 | 2 | 1.477 |
| 9. | Drniš ŠK | 6.350 | 6.423 | 1.098 | 539 | 251 | 3 | 1.030 |
| 10. | Vukovar VS | 22.631 | 23.966 | 4.427 | 9.654 | 2.817 | 242 | 1.033 |
| 11. | Makarska | 14.284 | 15.230 | 1.126 | 160 | 18 | 12 | 1.046 |
| Suma po stupcima | 2.153.293 | 1.944.686 | 141.410 | 99.815 | 21.993 | 4.106 | 903 | |
| RH | 4.105.493 | 3.747.409 | 269.516 | 186.633 | 40.103 | 7.460 | 917 | |
Oznake: RB = redni broj, Oznake za županije stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju: DN = Dubrovačko-neretvanska, IS = Istarska, LS = Ličko-senjska, PG = Primorsko-goranska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, ZD = Zadarska, GZ = Grad Zagreb, KA = Karlovačka, SM = Sisačko-moslavačka, ZG = Zagrebačka, BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PS = Požeško-slavonska, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska i VS = Vukovarsko-srijemska. S17 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2017. godine, P1 = broj pripadnika srpske manjine popisan 2011. godine, B18 = broj birača 13. svibnja 2018. godine u 00:00 sati prema odgovoru Ministarstva uprave na moj upit, Bi = broj birača koje je trebalo izbrisati prema izjavi bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića prije lokalnih izbora 2017. godine, Bi1 = broj birača srpske manjine koje je trebalo brisati prije lokalnih izbora 2017. godine, Bi2-6 = ukupni birača nacionalnih manjina bez srpske koje je trebalo brisati i p = B / S17 x 1000‰ = broj birača 13. svibnja 2018. godine u 00:00 sati na tisuću stanovnika prema procjeni broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2017. godine.
mr. sc. Edo Zenzerović dipl. ing. elektr.
Leave a Comment