Ne bude li promjene u granicama izbornih jedinica tako da glas svakog birača približno jednako vrijedi, izvjesno je da će idući parlamentarni izbori biti proglašeni neustavnima.
– Na Saboru je da uredi to pitanje jer držim da bi utjecalo na ustavnost izbora kada bi se oni proveli bez promjene izbornih jedinica. Ne mogu u ovom trenutku zamisliti da bi se sljedeći izbori mogli održati po sadašnjim izbornim jedinicama. Nakon popisa stanovništva 2021. utvrđeno je da su odstupanja još veća nego što su bila 2010. godine, kada je Ustavni sud izašao s izvješćem koje Sabor do danas nije poštivao – rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, najavljujući novo upozorenje Ustavnog suda. Posebne izborne jedinice XI. i XII. su neustavne i moramo ih ukinuti! U petak 11. studenog 2022. godine održan je Okrugli stol o Zakonu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Prema važećem Zakonu o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor treća i osma izborna jedinica su unutar dopuštenih odstupanja od ± 5% po broju birača i po broju stanovnika od prosjeka broja birača i stanovnika izbornih jedinica. Četvrta izborna jedinica odstupa od prosjeka broja stanovnika za – 15,18%, a od prosjeka broja birača za – 13,86%, peta po broju stanovnika za -12,84% i po broju birača za -6,97%, deveta po broju stanovnika za 8,29% i po broju birača za 13,02% i deseta po broju stanovnika za 8,11% i broju birača na lokalnim izborima 25. Svibnja prošle godine za 8,5%. Iz ovih podataka može se zaključiti da sastav Hrvatskog sabora ne odgovara niti jednakosti glasova birača niti po jednakosti broja stanovnika koje zastupnici predstavljaju. Sastav Hrvatskog sabora je nelegalan! Zakon o izbornim jedinicama morali smo promijeniti odmah nakon popisa 2011. godine. Na lokalnim izborima prošle godine imale su: Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija više birača od popisanih stanovnika 2021. godine odnosno više od tisuću birača na tisuću popisanih stanovnika. Hrvatska je imala 945 birača na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine.
Nakon prošlogodišnjeg popisa stanovništva ispostavilo se da dvije slavonske (IV. i V.) izborne jedinice imaju 172.008 stanovnika manje nego dvije dalmatinske izborne jedinice (IX. i X.), a na parlamentarnim izborima biraju jednak broj saborskih zastupnika, što dovodi u pitanje načelo jednakosti glasa na izborima. IV. izborna jedinica ima 90.888 stanovnika manje od IX., a V. 81.120 manje od X. izborne jedinice. HDZ je nakon objave prvih rezultata popisa stanovništva iz 2021. napokon najavio izmjene Zakona o izbornim jedinicama.
- i V. izborna jedinica imale su nakon popisa 2001. godine ukupno 891.259 stanovnika te IX. i X. izborna jedinica bez Ličko-senjske županije imale su 861.259 oko petine stanovnika s odstupanjem od -2,93%. Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija imali su ukupno 921.577 stanovnika 3,84% više od petine stanovnika Hrvatske, :Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Varaždinska i Zagrebačka županija imale su ukupno 870.442 stanovnika te : Istarska, Karlovačka, Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Sisačko-moslavačka županija imale su ukupno 892.700 stanovnika. Nakon popisa 2001. godine prosječan broj stanovnika pet izbornih jedinica iznosio je 887.492 stanovnika, a deset 443.746 stanovnika. Nakon popisa stanovnika 2011. godine odstupanje tih pet izbornih jedinica je bilo između -5,95% za Slavoniju i 7,69% za Grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju, a ostale su bile unutar granica ±5%.
Zašto Vlada Ivice Račana nije promijenila izborne jedinice, a povećala je broj zastupnika nacionalnih manjina s pet na osam, srpskoj manjini je dala tri zastupnika i tri preferencijska glasa biračima i ukinula je Županijski dom Hrvatskog državnog sabora?!
Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.
Prema popisima stanovnika 2001., 2011. I 2021. godine znanjem elementarne matematike može se zaključiti da se ne može osigurati odstupanje broja stanovnika i birača manje od ±5% od prosječnih brojeva stanovnika ili birača izbornih jedinica za 6 i 10 izbornih jedinica tako da županije budu u istoj izbornoj jedinici. Splitsko-dalmatinska županija ima broj stanovnika veći od prosječnog broja stanovnika 10 izbornih jedinica za 9,29%, a Grad Zagreb po broju stanovnika prelazi 18,88% prosječni broj stanovnika 6 izbornih jedinica, a 2011. godine bio je manji za 7,81% od prosječnog broja stanovnika 5 izbornih jedinica. Samo kod tri i pet izbornih jedinica može se osigurati u duljem razdoblju odstupanje broja stanovnika ili birača u granicama od ±10% od prosjeka izbornih jedinica tako da jedinice područne samouprave pripadaju u cijelosti jednoj izbornoj jedinici prema preporuci Venecijanske komisije. Nakon popisa 2021. godine to se može osigurati unutar granica ±5% za tri i pet izbornih jedinica, a dijeljenjem Grada Zagreba na dvije izborne jedinice tako da gradske četvrti u cijelosti pripadaju istoj izbornoj jedinici šest izbornih jedinica. Smanjenjem broja zastupnika u Hrvatskom saboru na maksimalno 130 zastupnika broj izbornih jedinica treba smanjiti na tri, pet ili šest. Ako bismo birali zastupnike u jednoj izbornoj jedinici koju obuhvaća birače s prebivalištem u Hrvatskoj i inozemstvu s više od 25 zastupnika preferencijsko glasovanje je teško provedivo! Na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 1992. godine birali smo 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj jedinici i 60 zastupnika u 60 izbornih jedinica većinskim izbornim sustavom s relativnom većinom.
Kako provesti preferencijsko glasovanje s 420 ili više kandidata u jednom krugu? Je li preferencijsko glasovanje svrhovito?
Dr. Željka Markić je izjavila na Okruglom stolu: HDZ i SDP su sustav posložili za sebe
Dr. Markić čelnica udruge U ime obitelji i Inicijativa Narod odlučuje govorila je o referendumskim inicijativama koje je ova udruga pokrenula za promjenu izbornog sustava:
“Ovdje smo čuli da Hrvatska ima gotovo de facto dvostranački sustav i mi smo udruga koja je pokrenula dvije građanske inicijative za promjenu izbornog sustava, a to je Birajmo zastupnike imenom i prezimenom 2014. godine, i Narod odlučuje 2018. godine. Iskusili smo da su obje najveće stranke, HDZ i SDP, potpuno bili protiv toga da se mijenja izborni zakon i njihov sustav koji su oni posložili za sebe.
Kao i mnogi građani, i mi u udruzi smatramo da je cilj Hrvatske da najkvalitetniji ljudi, bilo kojeg da su profila, bilo kojeg pogleda na svijet, ali koji poštuju demokraciju, imaju priliku odlučivati na svim razinama u Hrvatskoj.
I. građanska inicijativa
Ovaj izborni sustav koji imamo to onemogućuje. 2014. godine kada je na vlasti bio SDP zatražili smo kroz inicijativu Birajmo zastupnike imenom i prezimenom: da se kroz ustavne promjene omogući preferencijalno glasovanje i da se omogući tri preferencijalna glasa, da se izborni prag smanji sa pet na tri posto, da se uravnoteži broj birača u izbornim jedinicama prema zahtjevima i preporukama Ustavnog suda, da se uvede elektroničko i dopisno glasovanje, i da se uvede jedna kandidacijska lista kako bi bilo potrebno doseći prag kako bi se onemogućilo da stranke koje nemaju značajan broj birača, onda postanu ključan faktor u stvaranju Vlade.
Što se tiče te inicijative, mi smo prikupili za nju 380.649 potpisa. Gospodin Bauk, s kojim smo o tome više puta polemizirali, rekao je da to nije dovoljno, Ustavni sud je to radosno prihvatio i tvrdili su da je potrebno 404.252 birača. Mi smo 2014. donosili brojne dokaze da to nije realan broj birača, te da mi jesmo skupili više od deset posto glasova hrvatskih građana, međutim to naravno nije prošlo.
U pravu je dr. Željka Markić, HDZ i SDP su spriječili grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj održavanje referenduma. Oni su 2014. godine sudjelovala u gušenju referendumskog odlučivanja o promjeni Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Broj birača od 4.042.522 s prebivalištem u Hrvatskoj na dan 21. rujna 2014. godine u 00:00 sati je bio veći za 555.488 od broja punoljetnika popisanih 2011. godine. Na tisuću stanovnika popisanih 2011. godine bilo bi 943 birača. Zar je to moguće gospodo zastupnici? Sovin Ustavni sud je prihvatio podatak koji mu je dostavio ministar uprave u Vladi Zorana Milanovića, matematičar Arsen Bauk, s obrazloženjem da može biti više birača od popisanih stanovnika i spriječio referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu građanske inicijative „Glasujmo imenom i prezimenom“.
II. građanska inicijativa
Nakon toga, 2018., kada imamo na vlasti HDZ, pokrenuli smo ponovno zahtjev za promjenu izbornog sustava. Jer i dalje smatramo da je ta promjena izbornog sustava ključna za zaokret u načinu upravljanja Hrvatskom. U toj inicijativi smo imali dva referendumska pitanja: također smo tražili promjene Ustava.
Prvim referendumskim pitanjem smo tražili da se broj saborskih zastupnika smanji sa sadašnjih 100 do 160 na 100 do 120, da se na izborima umjesto jednog može zaokružiti tri preferencijalna kandidata, da izborne jedinice prate granice županija, da se izborni prag smanji s pet na četiri posto, te da birači mogu osim izlaskom na birališta glasati elektronički i dopisno. Imali smo drugo referendumsko pitanje gdje smo otvorili temu za koju se danas vidi koliko je važna, a koliko je HDZ-u bilo važno da ona ne prođe, a to je da predstavnici nacionalnih manjina, za koje Hrvatska već je jedna izborna jedinica, ne mogu odlučivati po pitanjima vezanim za formiranje Vlade i donošenje državnog proračuna.
Za prvo referendumsko pitanje potpis je dalo 412.325 građana, a za drugo 407.000. Za oba referendumska pitanja proglašeno je da nemamo dovoljan broj glasova. Zašto? Zato što je gospodin Kuščević proglasio da 40.000 potpisa nisu čitljivi. Prema računicama Ministarstva uprave, za prvo referendumsko pitanje nedostajalo je 0,88 posto glasova. Za drugo referendumsko pitanje nedostajalo je dva posto glasova. Možemo zaključiti da u Hrvatskoj ima dovoljno interesa i dovoljan broj ljudi koji razumiju važnost promjene izbornog sustava, ali ne postoji politička volja niti HDZ-a niti SDP-a. Naš je cilj osigurati onaj sustav koji će omogućiti da mi kao građani imamo što izravniji utjecaj na one ljude koji nas predstavljaju. A ne da mi danas ustvari imamo sustav unutar kojeg birač nakon što izađe na izbore nema gotovo nikakav mehanizam pritiska na onoga koji bi ga trebao predstavljati”, objasnila je dr. Markić.
I 2018. godine HDZ i SDP su pokazali da su uzurpatori boljševičkog mentalnog sklopa omalovažavajući hrvatske državljane.
Prof. Podolnjak: Ustavni sud ne može poništiti izbore
Ustavno-pravni stručnjak prof. Robert Podolnjak dao je svoj osvrt:
“Nakon izvješća Ustavnog suda iz prosinca 2010., u siječnju 2011., objavio sam članak u Informatoru sa zaključkom da je Ustavni sud trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama na temelju kršenja ustavnog načela jednakog biračkog prava iz čl. 45. Ustava. To je stav koji ja ponavljam već više od jednog desetljeća. Ustavni sud je imao više prilika za to. Zadnji put je 2015. ocjenjivao ustavnost Zakona o izbornim jedinicama, ali ga nažalost nije učinio, i mi danas imamo taj zakon na snazi. To sam učinio kao profesor.
Kao političar, dok sam bio u Hrvatskom saboru, u siječnju 2019. sam predložio tada u sklopu kluba zastupnika Mosta, zakon o izmjenama i dopunama zakona o izborima zastupnika, gdje u jednom članku predlažem izmjenu ove postojeće odredbe o izboru 14 zastupnika u deset izbornih jedinica, koji bi se mijenjao. Tada smo mi predvidjeli manji Sabor od 120 zastupnika, 111 u općim izbornim jedinicama i birali bi se na način da bi izborne jedinice bile različite. Najmanje 15 zastupnika bi se biralo u svakoj izbornoj jedinici i ne bi se smjele sjeći granice županija i grada Zagreba. Dakle, riječ je o velikim izbornim jedinicama, ali imajte u vidu manji broj zastupnika. To je stav koji sam izložio 2019. Na žalost, o tom se prijedlogu nikad nije raspravljalo u Hrvatskom saboru.
To mi daje pravo da kritički govorim o onome što je danas praktički stanje: Svi se u javnosti koncentriraju na ono izvješće Ustavnog suda iz prosinca 2010., mnogi o njemu pohvalno govore, jer je Ustavni sud upozorio na nejednake izborne jedinice, prilične razlike u broju birača. Ali zapravo priča formalno ne započinje s time izvješćem. Priča počinje istoga dana, ali s jednim drugim rješenjem gdje je Ustavni sud odbio prvi prijedlog za ocjenu ustavnosti zakona o izbornim jedinicama, podnesen od jedne manje van parlamentarne stranke. Dakle, ustavni sud je odbio ocijeniti ustavnost tog zakona o kojem danas još pričamo. Zašto je to učinio? Zapravo nikad nitko nije o tome javno govorio. Jer je Ustavni sud zaključio da mi imamo dva zakona koji uređuju tu problematiku.
Jedan je zakon o izborima zastupnika, koji govori da se bira 14 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici, i drugi zakon o izbornim jedinicama koji zapravo samo navodi županije, općine i gradove koji čine pojedinu izbornu jedinicu, ali koji sam ne govori o tome da se bira 14 zastupnika. I Ustavni sud je zaključio – imamo dva odvojena zakona, oni zajedno mogu proizvesti neustavne posljedice, ali svaki za sebe nije neustavan. Iz toga, budući da mi onda ne možemo ocjenjivati ustavnost zakona kad njihov združeni učinak proizvodi moguću neustavnost, mi ćemo dati izvješće Hrvatskom Saboru jer je to jedini instrument koji imamo. Oni se tog tumačenja drže do danas. Proteklih 12 godina oni to tvrde.
Mostov prijedlog promjena Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor je ustvari osnovan na Prijedlogu Hrvatskih laburista iz 2014. godine sa šest izbornih jedinica. Iz uvjeta o minimalnom broju od 15 zastupnika po izbornoj jedinici s najmanje stanovnika ili birača rezultira s ukupno 111 zastupnika u šest izbornih jedinica. Hrvatski sabor bi po njihovom prijedlogu imao 120 zastupnika i to 2 zastupnika srpske manjine i 4 zastupnika ostalih manjina te 3 zastupnika dijaspore. Zalažem se da se posebne izborne jedinice ukinu. Zastupnik Milan Vrkljan je predložio da se 60 zastupnika izabere razmjernim izbornim sustavom i 60 zastupnika većinskim izbornim sustavom kakav smo imali 1992. godine za izbor zastupnika u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora. Smatram da je to pravo rješenje ali da se izbori provedu dvokružno tako da se u 60 izbornih jedinica zastupnici biraju s apsolutnom većinom u prvom krugu, a u drugom s relativnom i preferencijsko glasovanje kod razmjernog izbornog sustava u drugom krugu. Kod razmjernog izbornog sustava raspodjela zastupničkih mjesta ne bi se provodila Dꞌhontovom metodom nego bi se u drugom krugu izbora dvije najjače stranke borile za preostala zastupnička mjesta.
Bauk (SDP) je prihvatio argumente GI Narod odlučuje: ‘Treba preispitati legitimno predstavljanje nacionalnih manjina u Saboru’
“Smatram da bi dobro bilo preispitati legitimno predstavljanje pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru jer većina zastupnika nacionalnih manjina izabrana je od manjine te manjine zato što je većina tih manjina, da se tako izrazim, glasovala za opće liste, što se može vidjeti iz izvješća DIP-a. I to je jedna zanimljivost – koga oni predstavljaju?” – istaknuo je saborski zastupnik Arsen Bauk (SDP) na okruglom stolu „Izborni sustav kakav Hrvatska treba“ održanom prošli tjedan u Hrvatskom saboru.
Klub zastupnika Mosta pozvao je na raspravu stručnjake koji zastupaju različita stajališta o tome kakav izborni sustav Hrvatska treba i kako bi izborne jedinice trebale izgledati, a da svaki glas jednako vrijedi.
Dr. Markić: Ako će HDZ biti za SDP-ov prijedlog, onda smo u velikoj neprilici
Dr. Željka Markić, izvršna direktorica U ime obitelji, među ostalim, zaključno je istaknula: “Nadam se da će promjene izbornog sustava do kojih će doći osigurati osnovne stvari: da znamo koliko točno imamo birača u RH, te da ćemo dobiti način da razumijemo koliko ima stanovnika u RH u kraćim razdobljima od deset godina, što je bio jedan od načina manipuliranja javnosti i za referendumske inicijative.
Nadam se da ćemo se svi moći složiti oko toga da osam mandata nacionalnih manjina služe isključivo kao žetoni za formiranje vlasti i da se Hrvatska treba približiti modelima koje imaju i druge europske zemlje. Ili po prijedlogu naše referendumske inicijative 2018. onemogućiti da predstavnici nacionalnih manjina, koje u Sabor ulaze na privilegirani način, imajući Hrvatsku kao jednu izbornu jedinicu, odlučuju o tome tko će formirati Vladu ili da se pronađe potpuno drugi, novi model gdje će biti zaštićena prava nacionalnih manjina, ali gdje se neće manipulirati povlaštenim položajem koji im je dodijeljen.
Teško mi je prosuditi što će HDZ odlučiti ali nadam se da ćemo u toj raspravi svi dobiti priliku davati doprinos. Koliko sam razumjela GONG, SDP i socijaldemokrati nude ovaj isti model sa šest izbornih jedinica, te se nadam da HDZ neće biti za taj model. Jer ako će oni biti za taj model, onda smo opet na početku priče u velikoj neprilici vezanoj za demokraciju u Hrvatskoj” – rekla je dr. Markić.
Bauk: Željno iščekujem odluku Ustavnog suda
Zastupnik Arsen Bauk govorio je o očekivanoj odluci Ustavnog suda:
“Željno iščekujem odluku Ustavnog suda vezano za izborni zakon, ako do nje dođe, jer će ta odluka biti jedna suptilna poruka i HDZ-u, a nisam siguran da se ne bi moglo dogoditi da će suptilne poruke biti usklađene. Naime, ako se ukinu samo odredbe Zakona o izborima zastupnika, gdje svaka izborna jedinica bira 14 zastupnika, a izborne jedinice ostanu iste, onda je najjednostavnije da, u okviru toga, pozivajući se na odluku Ustavnog suda, prođe ovaj prijedlog da se temeljem istih izbornih jedinica bira različiti broj zastupnika.
To bi bila najveća usluga Ustavnog suda HDZ-u. Ako pak ukine zakon o izbornim jedinicama, a ostavi odredbu zakona o izborima zastupnika, onda to znači novo crtanje deset izbornih jedinica. Tu će već biti malo teže nacrtati, ne može se puno ni napraviti obzirom da Hrvatska ima takav oblik kakav ima. Ne možete Dubrovačku županiju spojiti s Osječkom niti Istarsku s Vukovarskom” – rekao je Bauk, te nastavio:
“A što se tiče izbora zastupnika manjina, 2010. godine bila je ona odluka o dvostrukom pravu glasa za male manjine i plan, kako sam ga ja nazvao, zastupnik četiri ili Z 4 za srpsku nacionalnu manjinu, gdje se teoretski mogao dobiti i četvrti mandat. Ja smatram da bi dobro bilo preispitati, kako mi to volimo reći, legitimno predstavljanje pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru jer većina zastupnika nacionalnih manjina izabrana je od manjine te manjine zato što je većina tih manjina, da se tako izrazim, glasovala za opće liste, što se može vidjeti iz izvješća DIP-a” – objasnio je Bauk.
Koji je onda uopće smisao takvog predstavljanja?
“I to je jedna zanimljivost koga oni predstavljaju – predstavljaju one manjince koji su odlučili biti veći manjinci od onih koji su odlučili glasati za građanske liste. Koji je uopće onda smisao takvog predstavljanja? Dalo bi se preispitati s ovog aspekta. Znam da je to, gospođo Markić, muzika za vaše uši, ali to sam ja govorio 2010. Jer ja smatram da Srbi koji glasaju za SDP nisu lošiji Srbi od Srba koji glasuju za SDSS, uz dužno poštovanje Srbima koji glasuju za SDSS. To vrijedi i za Talijane koji glasuju za IDS i za manjinskog zastupnika ili za ostale. Evo da gospođa Markić jednom bude zadovoljna s onim što ja kažem” – zaključio je Bauk.
Zar samo Pupovac, Radin, Kajtazi, Bilek i drugi zastupnici nacionalnih manjina garantiraju ravnopravnost nacionalnih manjina?
Analizom raspodjele pripadnika nacionalnih manjina prema popisima stanovništva 2001. i 2011. godine te raspodjelom birača na izborima za Hrvatski sabor od 2003. do 2020. godine možemo pokazati da je srpska nacionalna manjina na svim izborima od 2000. godine imala priliku samostalnim nastupom na izborima dobiti zastupničko mjesto u IV., V., VI., VII. i IX. izbornoj jedinici, jer je udio u stanovništvu srpske manjine prema popisima i broja birača na izborima bio veći od 5%. Ostale nacionalne manjine mogle su zajedničkim nastupom na izborima dobiti zastupničko mjesto u VIII. izbornoj jedinici. Zar zastupnici IDS-e, SDP-e i drugih stranaka ne zastupaju nacionalne manjine. Zar samo: Milorad Pupovac, Furio Radin, Veljko Kajtazi, Vladimir Bilek i drugi zastupnici nacionalnih manjina garantiraju ravnopravnost nacionalnih manjina? Svi zastupnici prisežu da će djelovati sukladno Ustavu i zakonima. Zašto zastupnici nacionalnih manjina sumnjaju u: Borisa Lalovca, Arsena Bauka, Ivanu Kekin, Gordana Jandrokovića i sve ostale zastupnike da će izglasavati zakone na štetu nacionalnih manjina.
Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina.
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.
Dr. Markić nadovezala se:
“Zahvaljujem g. Bauku što je prihvatio racionalne argumente koji smo mi iznosili još 2018. Slažem se s dr. Zakošekom: Hrvatska ima zakon vezan za izbore i za manjine kakav nema niti jedna država u Europskoj uniji. Predložili smo 2018. da predstavnici manjina ne mogu glasati o Vladi i o proračunu, a rekla bih da bi danas trebalo, na temelju iskustva koje gledamo sad ove četiri godine, potpuno ukinuti mogućnost da na ovako privilegiran način ulaze u Sabor.”
Izbori za Hrvatski sabor 5. srpnja nisu regularni zbog viška oko 320 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača od Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na ne jednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII. izborna jedinica su neustavne. Gospodin Plenković je odgovoran kao predsjednik Vlade za neregularnost izbora 5. srpnja 2020. godine. Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica ili prema broju glasova u izbornim jedinicama kako preporuča Venecijanska komisija. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Gospodin Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika Pupovčevih etnobisznismena i Štromara iz HNS-e. Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama u I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grhat Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V. izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI. izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova. Zašto šutite kao oporbeni zastupnici o nelegalnoj Vladi?
Mostov kandidat za zastupnika u IX. izbornoj jedinice podnio je žalbu DIP-u u svezi nejednakosti glasova birača u izbornim jedinicama. Zašto ga nitko nije podržao?
Nakon uhićenja nekoliko Plenkovićevih ministara podnesite Zahtjev za ocjenu ustavnosti izbora 5 srpnja 2020. godine! U XI. izbornoj jedinici HDZ je dobio treće zastupničko mjesto s 10 glasova više od Nezavisne kandidacijske liste ŽeLjka Glasnovića s niz nepravilnosti na koje je upozorio odvjetnik Mate Knezović.
Izbori nemaju nikakvog smisla po postojećem Zakonu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Srediti Registar birača, temeljito promijeniti izborno zakonodavstvo i promijeniti Zakon o referendumu!
Prema izjavi bivšeg zastupnika Vlahe Orepića u emisiji “Dogmatica” na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača provjeravanjem prebivališta i tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da je u Hrvatskoj bilo s prebivalištem između 3,3 i 3,4 milijuna birača građanska inicijativa “Narod odlučuje” ima dovoljno potpisa za održavanje referenduma o izbornim pravilima. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju trebalo je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 269.516 birača. Građanska inicijativa ” Narod odlučuje ” je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim. Čičkov HHO je podržao Kuščevićev „festival demokracije“ i sprječavanje brisanje birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine.
SDSS je uz pomoć Plenkovićeve Vlade organizirao prijevoz srpskih birača koji žive od Oluje izvan Hrvatske na lokalne izbore 16. i 30. svibnja 2021. godine, a u općini Garčin su zaokruženi birači koji žive u Njemačkoj i Švicarskoj da su glasali prema slobodnom govoru u Hrvatskom saboru potpredsjednika Hrvatskog sabora Miroslava Škore, što oni negiraju!
Više birača od pripadnika srpske etničke manjine popisanih 2011. godine imali su: Zadar, Osijek, Gvozd, Glina, Karlovac, Slunj, Vojnić, Grubišno Polje, Gospić, Otočac, Plitvička Jezera, Slatina, Suhopolje, Brestovac, Lipik, Pakrac, Benkovac, Gračac, Obrovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Drniš, Knin, Skradin, Gunja, Stari Jankovci i Vukovar te IV., V. i IX. izborna jedinica u cijelosti. Više birača od stanovnika i više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. imale su:Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Zadarska županija. Osječko-baranjska županija imala je više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija imale su nešto manji broj stanovnika i broj pripadnika srpske manjine popisanih 2011. godine od broja birača. Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine IX. izborna jedinica je imala više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine. Iz ove analize zaključujem da veliki broj birača srpske manjine nema prebivalište u Hrvatskoj, a godinama se manipulira njima radi namještanja rezultata izbora i sprječavanje referenduma. Natalija Martinčević je jedna ruka sa zastupnikom HNS-e Predragom Štromarom s osam ruku etnobiznismena na čelu s notornim Miloradom Pupovcem i tri ruke takozvanih zastupnika dijaspore, koja protuustavno održava na vlasti saborsku većinu osuđene stranke za udruženi zločinački pothvat. Za šest godina vladavine HDZ-e na čelu s Andrejom Plenkovićem mogli su promijeniti izborne jedinice, a spriječili su referendumsko izjašnjavanje grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj 2018. godine. Srediti Registar birača, temeljito promijeniti izborno zakonodavstvo i promijeniti Zakon o referendumu!
Utjecaj raspodjele registriranih birača na jednakost glasa birača u općim izbornim jedinicama
U priloženim tablicama o izborima za Hrvatski sabor 2007. I 2011. godine obrazložio sam utjecaj raspodjele birača nacionalnih manjina na jednakost glasa birača po općim izbornim jedinicama. U devetoj izbornoj jedinici 2007. godine bilo je više birača od popisanih pripadnika srpske manjine 2001. godine ( I. tablica ). Deveta izborna jedinica imala je više birača od popisanih stanovnika 2001. godine ( II. tablica ). U III. tablici vidi se da desetak gradova i općina koji imaju više od 900 birača na tisuću popisanih stanovnika 2001. godine ( IV. tablica ) imali su više birača srpske manjine od popisanih pripadnika. Priložene tablice V., VI., VII. i VIII. se odnose na utjecaj raspodjele birača nacionalnih manjina na jednakost glasa birača u općim izbornim jedinicama. Deveta izborna jedinica ima više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine i više birača od popisanih stanovnika. Deveta i deseta izborna jedinica imali su zajedno više birača od popisanih stanovnika.
| I. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2007. GODINE | ||||||
| IJ | P1 | Bn1 | Bn2-6 | Bn2-4 | Bn5 | Bn6 |
| I. | – | 6.278 | 3.542 | 435 | 544 | 2.563 |
| II. | – | 9.415 | 6.196 | 3.985 | 767 | 1.444 |
| VI. | – | 27.816 | 3.845 | 617 | 1.032 | 2.196 |
| VII. | – | 22.185 | 2.669 | 336 | 380 | 1.953 |
| Σ | 71.146 | 65.694 | 16.252 | 5.373 | 2.723 | 8.156 |
| III. | 1.233 | 504 | 2.769 | 103 | 1.600 | 1.066 |
| IV. | 35.478 | 32.674 | 10.716 | 7.299 | 2.109 | 1.308 |
| V. | 42.607 | 37.735 | 6.427 | 2.697 | 2.012 | 1.718 |
| VIII. | 21.100 | 10.244 | 18.252 | 11.094 | 1054 | 6.104 |
| IX. | 23.210 | 39.673 | 1.922 | 302 | 219 | 1.401 |
| X. | 6.857 | 3.986 | 2.051 | 247 | 177 | 1.627 |
| RH | 201.631 | 190.510 | 58.389 | 27.115 | 9.894 | 21.380 |
Oznake: IJ = I. – X. = opće izborne jedinice, P1 = broj pripadnika srpske nacionalne manjine po županijama popisan 2001. godine, Σ = zbroj birača nacionalnih manjina I., II., VI. i VII. izborne jedinice, Bn1 = registrirani broj birača srpske nacionalne manjine na području općih izbornih jedinica, Bn2 = mađarske, Bn3 = talijanske, Bn4 = češke i slovačke, Bn5 = romske, austrijske, bugarske, njemačke, poljske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske, Bn6 = bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske, Bn2-4 = Bn2+ Bn3 + Bn4 = broj birača: mađarske, talijanske, češke i slovačke nacionalne manjine registriran u XII. izbornoj jedinici i Bn2-6 = Bn2-4 + Bn5 + Bn6 = ukupni broj birača nacionalnih manjina osim srpske registriran u XII. izbornoj jedinici.
| II. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA 2007. GODINE | ||||||||
| IJ | S1 | B07 | Bn1 | Bn2-6 | B7 | p07 | p7 | pb7 |
| I. | – | 361.236 | 6.278 | 3.542 | 371.056 | -5,55 | -8,91 | – |
| II. | – | 399.648 | 9.415 | 6.196 | 415.259 | 4,49 | 1,94 | – |
| VI. | – | 356.575 | 27.816 | 3.845 | 388.236 | -6,77 | -4,70 | – |
| VII. | – | 403.812 | 22.185 | 2.669 | 428.666 | 5,58 | 5,23 | – |
| Σ | 1.748.526 | 1.521.271 | 65.694 | 16.252 | 1.603.217 | – | – | 917 |
| III. | 445.627 | 366.005 | 504 | 2.769 | 369.278 | -4,31 | -9,35 | 829 |
| IV. | 423.895 | 335.091 | 32.674 | 10.716 | 378.481 | -12,39 | -7,09 | 893 |
| V. | 467.364 | 372.163 | 37.735 | 6.427 | 416.325 | -2,70 | 2,20 | 891 |
| VIII. | 436.889 | 385.594 | 10.244 | 18.252 | 414.090 | 0,82 | 1,65 | 948 |
| IX. | 453.735 | 428.590 | 39.673 | 1.922 | 470.185 | 12,06 | 15,42 | 1.036 |
| X. | 461.424 | 416.017 | 3.986 | 2.051 | 422.054 | 8,77 | 3,61 | 915 |
| RH | 4.437.460 | 3.824.731 | 190.510 | 58.389 | 4.073.630 | – | – | 918 |
Oznake: IJ = I. – X. = opće izborne jedinice, S1 = broj stanovnika popisan 2001. godine, B07 = broj registriranih birača po općim izbornim jedinicama prema DIP-ovom izvješću, Bn2-6 = Bn2 + Bn3 +Bn4 + Bn5 + Bn6 = ukupni broj birača nacionalnih manjina osim srpske registriran po općim izbornim jedinicama, B7 = B0 + Bn1 + Bn2-6 = ukupni broj birača po općim izbornim jedinicama na izborima za Hrvatski sabor 2007. godine, p7 = (B1i – Bsr) / Bsr x 100% = odstupanje ukupnog broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj na općim izbornim jedinicama od srednje vrijednosti izražen u postotcima srednje vrijednosti broja birača izbornih jedinica s prebivalištem u Hrvatskoj, Bsr = (BI. + BII. +… + BX. )/ 10 = srednja vrijednost broja birača 10 općih izbornih jedinica, n = 10 = broj općih izbornih jedinica, pb7 = B7 / S1 X 1000 = broj birača na tisuću stanovnika popisanih 2001. godine i Σ = zbroj podataka u stupcima za I., II., VI., i VII. izbornu jedinicu.
| III. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA PO GRADOVIMA I OPĆINAMA S VIŠE OD TRI TISUĆE STANOVNIKA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2007. GODINE | |||||||
| GRADOVI I OPĆINE S 900 DO 1.000 BIRAČA NA 1.000 STANOVNIKA I VIŠE OD 500 BIRAČA NACIONALNIH MANJINA | |||||||
| Grad ili općina | P1 | Bn1 | Bn2-6 | Bn2-4 | Bn5 | Bn6 | |
| 1. | Novska SM | 818 | 1.122 | 105 | 24 | 61 | 20 |
| 2. | Karlovac KA | 5.076 | 4.979 | 274 | 17 | 18 | 239 |
| 3. | Daruvar BB | 1.863 | 1.361 | 1.486 | 1.403 | 25 | 58 |
| 4. | Grubišno Polje | 872 | 836 | 557 | 532 | 8 | 17 |
| 5. | Otočac LS | 690 | 1.081 | 25 | 3 | 6 | 16 |
| 6. | Slatina VP | 1.532 | 1.470 | 77 | 24 | 7 | 46 |
| 7. | Suhopolje | 1.033 | 797 | 30 | 12 | 5 | 13 |
| 8. | Nova Gradiš. BP | 914 | 508 | 59 | 13 | 15 | 31 |
| 9. | Slavonski Brod | 1.557 | 943 | 378 | 31 | 266 | 81 |
| 10. | Zadar ZD | 2.382 | 3.549 | 594 | 91 | 37 | 466 |
| 11. | Erdut OB | 4.538 | 3.711 | 377 | 327 | 30 | 20 |
| 12. | Kneževi Vinogradi | 956 | 965 | 1.833 | 1.701 | 96 | 36 |
| 13. | Drniš ŠK | 656 | 966 | 11 | 2 | 2 | 7 |
| 14. | Borovo VS | 4.640 | 4.084 | 81 | 46 | 26 | 9 |
| 15. | Stari Jankovci | 1.212 | 867 | 148 | 129 | 18 | 1 |
| 16. | Buje IS | 183 | 95 | 1.109 | 1.007 | 8 | 94 |
| 17. | Labin | 279 | 183 | 446 | 213 | 1 | 232 |
| 18. | Poreč | 566 | 397 | 936 | 393 | 39 | 504 |
| 19. | Pula | 3.415 | 1.879 | 2.888 | 1.628 | 284 | 976 |
| 20. | Vodnjan | 163 | 118 | 928 | 734 | 101 | 93 |
| 21. | Dubrovnik DN | 1.426 | 927 | 563 | 33 | 23 | 507 |
| 22. | Grad Zagreb GZ | 18.811 | 14.260 | 7.165 | 787 | 1.601 | 4.777 |
| GRADOVI I OPĆINE S VIŠE OD 500 BIRAČA NACIONALNIH MANJINA I VIŠE BIRAČA OD STANOVNIKA | |||||||
| 1. | Dvor SM | 3.495 | 4.158 | 7 | 4 | 1 | 2 |
| 2. | Glina | 2.829 | 4.022 | 33 | 0 | 4 | 29 |
| 3. | Petrinja | 2.809 | 1.961 | 137 | 10 | 7 | 120 |
| 4. | Sunja | 1.288 | 1.158 | 13 | 4 | 2 | 7 |
| 5. | Slunj KA | 575 | 1.150 | 21 | 3 | 1 | 17 |
| 6. | Vojnić | 2.747 | 2.868 | 78 | 1 | 0 | 77 |
| 7. | Gospić LS | 625 | 2.824 | 42 | 4 | 10 | 28 |
| 8. | Plitvička Jezera | 1.424 | 1.471 | 3 | 1 | 1 | 1 |
| 9. | Lipik PS | 873 | 1.563 | 301 | 276 | 15 | 10 |
| 10. | Pakrac | 1.514 | 2.762 | 458 | 415 | 12 | 31 |
| 11. | Benkovac ZD | 730 | 4.305 | 30 | 2 | 5 | 23 |
| 12. | Gračac | 1.523 | 3.266 | 15 | 3 | 1 | 11 |
| 13. | Obrovac | 435 | 2.637 | 29 | 6 | 3 | 20 |
| 14. | Beli Manastir OB | 2.920 | 2.904 | 960 | 560 | 246 | 154 |
| 15. | Bilje | 246 | 379 | 1.516 | 1.389 | 115 | 12 |
| 16. | Darda | 2.008 | 1.914 | 828 | 313 | 469 | 46 |
| 17. | Kistanje ŠK | 1.736 | 1.555 | 2 | 0 | 0 | 2 |
| 18. | Knin | 3.164 | 5.111 | 38 | 2 | 1 | 35 |
| 19. | Skradin | 431 | 1.191 | 8 | 2 | 0 | 6 |
| 20. | Vukovar VS | 10.412 | 11.958 | 1.128 | 308 | 624 | 196 |
| 21. | Rovinj IS | 500 | 316 | 1.675 | 1.210 | 32 | 433 |
| 22. | Umag | 486 | 314 | 1.748 | 1.401 | 43 | 304 |
| GRADOVI I OPĆINE S VIŠE BIRAČA OD STANOVNIKA I MANJE OD 500 BIRAČA NACIONALNIH MANJINA | |||||||
| 1. | Crikvenica PG | 251 | 188 | 184 | 30 | 31 | 123 |
| 2. | Krk | 105 | 71 | 79 | 9 | 13 | 57 |
| 3. | Mali Lošinj | 380 | 225 | 233 | 115 | 10 | 108 |
| 4. | Opatija | 339 | 180 | 257 | 104 | 20 | 133 |
| 5. | Brestovac PS | 345 | 201 | 2 | 2 | 0 | 0 |
| 6. | Makarska SD | 155 | 87 | 62 | 8 | 8 | 46 |
| 7. | Medulin IS | 227 | 21 | 331 | 141 | 14 | 176 |
| 8. | Novigrad | 81 | 46 | 408 | 30 | 12 | 126 |
Oznake: Oznake za županije su stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju: DN = Dubrovačko-neretvanska, IS = Istarska, LS = Ličko-senjska, PG = Primorsko-goranska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, ZD = Zadarska, GZ = Grad Zagreb, KA = Karlovačka, SM = Sisačko-moslavačka, ZG = Zagrebačka, BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PS = Požeško-slavonska, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska i VS = Vukovarsko-srijemska. S = broj stanovnika prema popisu od 2011. godine, Bn1 = registrirani broj birača srpske nacionalne manjine na području općih izbornih jedinica, Bn2 = mađarske, Bn3 = talijanske, Bn4 = češke i slovačke, Bn5 = romske, austrijske, bugarske, njemačke, poljske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske, Bn6 = bošnjačke, albanske, crnogorske i slovenske, Bn2-4 = Bn2+ Bn3 + Bn4 = broj birača: mađarske, talijanske, češke i slovačke nacionalne manjine registriran u XII. izbornoj jedinici i Bn2-6 = Bn2-4 + Bn5 + Bn6 = ukupni broj birača nacionalnih manjina osim srpske registriran u XII. izbornoj jedinici.
| IV. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA PO GRADOVIMA I OPĆINAMA S VIŠE OD TRI TISUĆE STANOVNIKA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2007. GODINE | |||||||
| RB | Grad ili općina | S | B0 | Bn1 | Bn2-6 | B7 | p7 |
| GRADOVI I OPĆINE S 900 DO 1.000 BIRAČA NA 1.000 STANOVNIKA I VIŠE OD 500 BIRAČA NACIONALNIH MANJINA | |||||||
| 1. | Novska SM | 14.313 | 12.006 | 1.122 | 105 | 13.233 | 925 |
| 2. | Karlovac KA | 59.395 | 51.315 | 4.979 | 274 | 56.568 | 952 |
| 3. | Daruvar BB | 13.243 | 9.261 | 1.361 | 1.486 | 12.108 | 914 |
| 4. | Grubišno Polje | 7.523 | 6.105 | 836 | 557 | 7.498 | 997 |
| 5. | Otočac LS | 10.411 | 9.185 | 1.081 | 25 | 10.291 | 989 |
| 6. | Slatina VP | 14.819 | 12.882 | 1.470 | 77 | 14.429 | 974 |
| 7. | Suhopolje | 7.524 | 6.667 | 797 | 30 | 7.494 | 996 |
| 8. | Nova Gradiš. BP | 15.833 | 13.813 | 508 | 59 | 14.380 | 908 |
| 9. | Slavonski Brod | 64.612 | 57.270 | 943 | 378 | 58.591 | 907 |
| 10. | Zadar ZD | 72.718 | 65.313 | 3.549 | 594 | 69.456 | 955 |
| 11. | Erdut OB | 8.417 | 4.220 | 3.711 | 377 | 8.308 | 987 |
| 12. | Kneževi Vinog. | 5.188 | 2.141 | 965 | 1.833 | 4.939 | 952 |
| 13. | Drniš ŠK | 8.595 | 7.878 | 966 | 11 | 8.855 | 981 |
| 14. | Borovo VS | 5.360 | 1.063 | 4.084 | 81 | 5.228 | 987 |
| 15. | Stari Jankovci | 5.216 | 3.862 | 867 | 148 | 4.877 | 935 |
| 16. | Buje IS | 5.340 | 4.065 | 95 | 1.109 | 5.269 | 987 |
| 17. | Labin | 12.426 | 11.271 | 183 | 446 | 11.900 | 958 |
| 18. | Poreč | 17.460 | 15.201 | 397 | 936 | 16.534 | 947 |
| 19. | Pula | 58594 | 50.017 | 1.879 | 2.888 | 54.784 | 935 |
| 20. | Vodnjan | 5.651 | 4.529 | 118 | 928 | 5.575 | 987 |
| 21. | Dubrovnik DN | 43.770 | 38.497 | 927 | 563 | 39.987 | 914 |
| 22. | Grad Zagreb GZ | 779.145 | 696.397 | 14.260 | 7.165 | 717.822 | 921 |
| GRADOVI I OPĆINE S VIŠE OD 500 BIRAČA NACIONALNIH MANJINA I VIŠE BIRAČA OD STANOVNIKA | |||||||
| 1. | Dvor SM | 5.742 | 4.852 | 4.158 | 7 | 9.017 | 1.570 |
| 2. | Glina | 9.868 | 6.982 | 4.022 | 33 | 11.037 | 1.119 |
| 3. | Petrinja | 23.413 | 22.608 | 1.961 | 137 | 24.706 | 1.055 |
| 4. | Sunja | 7.376 | 8.882 | 1.158 | 13 | 10.053 | 1.363 |
| 5. | Slunj KA | 6.096 | 5.175 | 1.150 | 21 | 6.346 | 1.041 |
| 6. | Vojnić | 5.495 | 4.113 | 2.868 | 78 | 7.059 | 1.285 |
| 7. | Gospić LS | 12.980 | 11.883 | 2.824 | 42 | 14.749 | 1.136 |
| 8. | Plitvička Jezera | 4.668 | 4.077 | 1.471 | 3 | 5.551 | 1.189 |
| 9. | Lipik PS | 6.674 | 5.690 | 1.563 | 301 | 7.554 | 1.132 |
| 10. | Pakrac | 8.855 | 8.155 | 2.762 | 458 | 11.375 | 1.285 |
| 11. | Benkovac ZD | 9.786 | 11.438 | 4.305 | 30 | 15.773 | 1.612 |
| 12. | Gračac | 3.923 | 4.885 | 3.266 | 15 | 8.166 | 2.082 |
| 13. | Obrovac | 3.387 | 4.207 | 2.637 | 29 | 6.873 | 2.029 |
| 14. | Beli Manastir OB | 10.986 | 7.291 | 2.904 | 960 | 11.155 | 1.015 |
| 15. | Bilje | 5.480 | 3.642 | 379 | 1.516 | 5.537 | 1.010 |
| 16. | Darda | 7.062 | 4.541 | 1.914 | 828 | 7.283 | 1.031 |
| 17. | Kistanje ŠK | 3.038 | 3.573 | 1.555 | 2 | 5.130 | 1.689 |
| 18. | Knin | 15.190 | 15.345 | 5.111 | 38 | 20.494 | 1.349 |
| 19. | Skradin | 3.986 | 4.355 | 1.191 | 8 | 5.554 | 1.393 |
| 20. | Vukovar VS | 31.670 | 21.394 | 11.958 | 1.128 | 34.480 | 1.089 |
| 21. | Rovinj IS | 14.234 | 12.337 | 316 | 1.675 | 14.328 | 1.007 |
| 22. | Umag | 12.901 | 11.406 | 314 | 1.748 | 13.468 | 1.044 |
| GRADOVI I OPĆINE S VIŠE BIRAČA OD STANOVNIKA I MANJE OD 500 BIRAČA NACIONALNIH MANJINA | |||||||
| 1. | Crikvenica PG | 11.348 | 12.008 | 188 | 184 | 12.380 | 1.031 |
| 2. | Krk | 5.491 | 5.814 | 71 | 79 | 5.964 | 1.083 |
| 3. | Mali Lošinj | 8.388 | 7.840 | 225 | 233 | 8.298 | 1.058 |
| 4. | Opatija | 12.719 | 11.530 | 180 | 257 | 11.967 | 1.038 |
| 5. | Brestovac PS | 4.028 | 4.173 | 201 | 2 | 4.376 | 1.086 |
| 6. | Makarska SD | 13.716 | 15.068 | 87 | 62 | 15.217 | 1.109 |
| 7. | Medulin IS | 6.004 | 6.084 | 21 | 331 | 6.436 | 1.072 |
| 8. | Novigrad | 4.002 | 3.614 | 46 | 408 | 4.068 | 1.017 |
Oznake: Oznake za županije su stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju: DN = Dubrovačko-neretvanska, IS = Istarska, LS = Ličko-senjska, PG = Primorsko-goranska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, ZD = Zadarska, GZ = Grad Zagreb, KA = Karlovačka, SM = Sisačko-moslavačka, ZG = Zagrebačka, BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PS = Požeško-slavonska, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska i VS = Vukovarsko-srijemska. S = broj stanovnika prema popisu od 2001. godine, B0 = broj registriranih birača po gradovima i općinama na izborima za Hrvatski sabor u općim izbornim jedinicama, Bn2-6 = Bn2 + Bn3 +Bn4 + Bn5 + Bn6 = ukupni broj registriranih birača nacionalnih manjina osim srpske registriran u XII. Izbornoj jedinici, B7 = B07 + Bn2-6 = ukupan broj birača gradova i općina i p7 = B7 / S1 x 1000 = broj birača na izborima za Hrvatski sabor 2007. godine na tisuću popisanih stanovnika 2001. godine.
| V. RASPODJELA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2011. GODINE PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA | |||||||
| IJ | P1 | Bn1 | Bn2-6 | Bn2 – 4 | Bn5 | Bn6 | |
| I. | – | 6.059 | 4.517 | 501 | 694 | 3.322 | |
| II. | – | 8.819 | 7.552 | 4.079 | 1.451 | 2.022 | |
| VI. | – | 26.580 | 5.200 | 640 | 1.680 | 2.880 | |
| VII. | – | 22.365 | 3.717 | 394 | 532 | 2.791 | |
| Σ | 68.707 | 63.823 | 20.986 | 5.614 | 4.357 | 11.015 | |
| III. | 1.165 | 533 | 3.775 | 103 | 2.482 | 1.190 | |
| IV. | 28.801 | 29.807 | 11.354 | 7.638 | 2.280 | 1.436 | |
| V. | 36.628 | 38.979 | 7.137 | 2.882 | 2.136 | 2.119 | |
| VIII. | 17.789 | 9.784 | 18.195 | 9.854 | 1.447 | 6.894 | |
| IX. | 27.635 | 37.328 | 2.275 | 321 | 268 | 1.686 | |
| X. | 5.908 | 3.738 | 2.416 | 251 | 193 | 1.972 | |
| RH | 186.633 | 183.992 | 66.138 | 26.663 | 13.163 | 26.312 | |
Oznake: IJ = I. – X. = opće izborne jedinice, P1 = broj pripadnika srpske nacionalne manjine po općim izbornim jedinicama popisan 2011. godine, Σ = zbroj birača nacionalnih manjina I., II., VI. i VII. izborne jedinice, Bn1 = registrirani broj birača srpske nacionalne manjine na području općih izbornih jedinica, Bn2 = mađarske, B3n3= talijanske, Bn4= češke ili slovačke, Bn5 = romske ili: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i /ili židovske, Bn6 = bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i/ili slovenske i Bn2-6 = Bn2-4 + Bn5 + Bn6 = ukupni broj birača ostalih nacionalnih manjina registriran u XII. Izbornoj jedinici na područjima općih izbornih jedinica.
| VI. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA 2011. GODINE | ||||||||
| IJ | S | B011 | Bn1 | Bn2-6 | B11 | p011 | p11 | p |
| I. | – | 358.750 | 6.059 | 4.517 | 369.326 | -6,63 | -9,76 | – |
| II. | – | 403.716 | 8.819 | 7.552 | 420.087 | 5,07 | 2,65 | – |
| VI. | – | 352.471 | 26.580 | 5.200 | 384.251 | -8,27 | -6,11 | – |
| VII. | – | 413.148 | 22.365 | 3.717 | 439.230 | 7,52 | 7,33 | – |
| Σ | 1.724.180 | 1.528.085 | 63.823 | 20.986 | 1.612.894 | – | – | 935 |
| III. | 422.647 | 364.332 | 533 | 3.775 | 368.640 | -2,32 | -9,92 | 872 |
| IV. | 389.868 | 333.927 | 29.807 | 11.354 | 375.088 | -14,92 | -8,35 | 962 |
| V. | 416.130 | 367.654 | 38.979 | 7.137 | 413.770 | -7,43 | 1,10 | 994 |
| VIII. | 424.846 | 385.376 | 9.784 | 18.195 | 413.355 | 0,30 | 1,00 | 973 |
| IX. | 456.692 | 440.597 | 37.328 | 2.275 | 480.200 | 14,67 | 17,34 | 1.051 |
| X. | 450.526 | 422.392 | 3.738 | 2.416 | 428.546 | 9,93 | 4,72 | 951 |
| RH | 4.284.889 | 3.842.363 | 183.992 | 66.138 | 4.092.493 | – | – | 955 |
Oznake: IJ = I. – X. = opće izborne jedinice, B011 = broj registriranih birača u općim izbornim jedinicama prema DIP-ovom izvješću, Bn1 = registrirani broj birača srpske nacionalne manjine u XII. izbornoj jedinici na području općih izbornih jedinica, B2-6 = ukupan registrirani broj birača ostalih nacionalnih manjina u XII. izbornoj jedinici na području općih izbornih jedinica, B11 = B011 + Bn1 + Bn2-6 = ukupni broj birača po općim izbornim jedinicama, p1 = (B1i – Bsr) / Bsr x 100% = odstupanje ukupnog broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj na općim izbornim jedinicama od srednje vrijednosti izražen u postotcima srednje vrijednosti broja birača izbornih jedinica s prebivalištem u Hrvatskoj, Bsr = (BI. + BII. +… + BX.) / 10 = srednja vrijednost broja birača općih izbornih jedinica, p = B11 / S11 X 1000 = broj birača na tisuću stanovnika popisanih 2011. godine i Σ = zbroj stanovnika ili birača I., II., VI., i VII. izborne jedinice.
| VII. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA PO GRADOVIMA I OPĆINAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2011. GODINE | ||||||
| Grad ili općina | Bn1 | Bn2-6 | Bn2-4 | Bn5 | Bn6 | |
| 1. | Velika Gorica ZG | 661 | 527 | 47 | 159 | 321 |
| 2. | Glina SM | 4.083 | 37 | 0 | 7 | 30 |
| 3. | Kutina | 580 | 434 | 223 | 93 | 118 |
| 4. | Novska | 920 | 124 | 17 | 75 | 32 |
| 5. | Petrinja | 2.018 | 136 | 10 | 7 | 119 |
| 6. | Sisak | 1.741 | 997 | 79 | 382 | 536 |
| 7. | Dvor | 3.915 | 6 | 3 | 1 | 2 |
| 8. | Gvozd | 3.079 | 5 | 0 | 0 | 5 |
| 9. | Sunja | 987 | 28 | 4 | 11 | 13 |
| 10. | Karlovac KA | 4887 | 345 | 14 | 34 | 297 |
| 11. | Ogulin | 1713 | 71 | 3 | 12 | 56 |
| 12. | Slunj | 1.055 | 46 | 2 | 3 | 41 |
| 13. | Vojnić | 3.328 | 104 | 0 | 1 | 103 |
| 14. | Daruvar BB | 1.200 | 1.448 | 1.361 | 19 | 68 |
| 15. | Grubišno Polje | 762 | 692 | 615 | 63 | 14 |
| 16. | Rijeka PG | 4.004 | 3.557 | 1.411 | 517 | 1.629 |
| 17. | Gospić LS | 2.244 | 46 | 5 | 15 | 26 |
| 18. | Plitvička Jezera | 1.195 | 11 | 1 | 1 | 9 |
| 19. | Slatina VP | 1.346 | 97 | 29 | 8 | 60 |
| 20. | Lipik PS | 1.961 | 223 | 185 | 15 | 23 |
| 21. | Pakrac | 3.514 | 438 | 384 | 17 | 37 |
| 22. | Požega | 976 | 120 | 33 | 15 | 72 |
| 23. | Slavonski BrodBP | 852 | 673 | 39 | 514 | 120 |
| 24. | Benkovac ZD | 4.530 | 65 | 8 | 31 | 26 |
| 25. | Obrovac | 2.785 | 27 | 5 | 2 | 20 |
| 26. | Zadar | 3.306 | 648 | 77 | 39 | 532 |
| 27. | Gračac | 3.123 | 14 | 4 | 1 | 9 |
| 28. | Beli Manastir OB | 2.676 | 1.018 | 591 | 286 | 141 |
| 29. | Osijek | 7.002 | 1.611 | 597 | 448 | 566 |
| 30. | Bilje | 321 | 1.523 | 1.419 | 91 | 13 |
| 31. | Darda | 1.834 | 862 | 280 | 530 | 52 |
| 32. | Erdut | 3.655 | 367 | 309 | 36 | 22 |
| 33. | Kneževi Vinogradi | 932 | 1.748 | 1.628 | 90 | 30 |
| 34. | Drniš ŠK | 856 | 13 | 2 | 4 | 7 |
| 35. | Knin | 4.522 | 48 | 7 | 3 | 38 |
| 36. | Skradin | 1.129 | 11 | 4 | 1 | 6 |
| 37. | Šibenik | 1.273 | 249 | 32 | 35 | 182 |
| 38. | Kistanje | 1810 | 6 | 0 | 1 | 5 |
| 39. | Ilok VS | 409 | 689 | 645 | 21 | 23 |
| 40. | Vukovar | 10.323 | 1.086 | 355 | 519 | 212 |
| 41. | Borovo | 4.190 | 73 | 39 | 22 | 12 |
| 42. | Stari Jankovci | 1.091 | 167 | 140 | 24 | 3 |
| 43. | Split SD | 1.488 | 884 | 101 | 79 | 704 |
| 44. | Buje IS | 99 | 1.045 | 918 | 9 | 118 |
| 45. | Poreč | 404 | 1.050 | 380 | 47 | 623 |
| 46. | Pula | 1.832 | 2.810 | 1.447 | 336 | 1.027 |
| 47. | Rovinj | 339 | 1.638 | 1.010 | 32 | 596 |
| 48. | Umag | 320 | 1.678 | 1.282 | 52 | 344 |
| 49. | Vodnjan | 145 | 917 | 626 | 126 | 165 |
| 50. | Dubrovnik DN | 843 | 651 | 40 | 28 | 583 |
| 51. | Grad Zagreb | 13.658 | 10.086 | 903 | 2.404 | 6.779 |
Oznake: Oznake za županije su stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju: DN = Dubrovačko-neretvanska, IS = Istarska, LS = Ličko-senjska, PG = Primorsko-goranska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, ZD = Zadarska, GZ = Grad Zagreb, KA = Karlovačka, SM = Sisačko-moslavačka, ZG = Zagrebačka, BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PS = Požeško-slavonska, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska i RH = Republika Hrvatska. Σ = zbroj podataka u stupcima tablice, S11 = broj stanovnika prema popisu od 2011. godine, Bn1 = registrirani broj birača srpske nacionalne manjine na području općih izbornih jedinica, Bn2 = mađarske, Bn3 = talijanske, Bn4 = češke i slovačke, Bn5 = romske, austrijske, bugarske, njemačke, poljske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske, Bn6 = bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske, Bn2-4 = Bn2 + Bn3 + Bn4 = broj birača: mađarske, talijanske, češke i slovačke manjine registriran u XII. izbornoj jedinici i Bn1-6 = Bn1 + Bn2-4 + Bn5 + Bn6 = ukupni broj birača nacionalnih manjina registriran u XII. izbornoj jedinici.
| VIII. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA PO GRADOVIMA I OPĆINAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2011 GODINE | ||||||
| Grad ili općina | S11 | B011 | Bn1-6 | B11 | p | |
| 1. | Velika Gorica ZG | 63.517 | 56.797 | 1.188 | 57.985 | 913 |
| 2. | Glina SM | 9.283 | 6.830 | 4.120 | 10.950 | 1180 |
| 3. | Kutina | 22.760 | 20.006 | 1.014 | 21.020 | 924 |
| 4. | Novska | 13.518 | 12.115 | 1.044 | 13.159 | 973 |
| 5. | Petrinja | 24.671 | 23.936 | 2.154 | 26.050 | 1056 |
| 6. | Sisak | 47.768 | 42.773 | 2.738 | 45.511 | 953 |
| 7. | Dvor | 5.570 | 4.642 | 3.921 | 8.563 | 1.537 |
| 8. | Gvozd | 2.970 | 1.798 | 3.084 | 4.882 | 1.644 |
| 9. | Sunja | 5.738 | 6.672 | 1.015 | 7.687 | 1.340 |
| 10. | Karlovac KA | 55.705 | 50.477 | 5.232 | 55.709 | 1.000 |
| 11. | Ogulin | 13.915 | 10.790 | 1.784 | 12.574 | 904 |
| 12. | Slunj | 5.076 | 4.930 | 1.101 | 6.031 | 1.188 |
| 13. | Vojnić | 4.764 | 3.616 | 3.432 | 7.048 | 1.479 |
| 14. | Daruvar BB | 11.633 | 9.238 | 2.648 | 11.886 | 1.022 |
| 15. | Grubišno Polje | 6.478 | 5.754 | 1.454 | 7.208 | 1.113 |
| 16. | Rijeka PG | 128.624 | 115.716 | 7.561 | 123.277 | 958 |
| 17. | Gospić LS | 12.745 | 11.822 | 2.290 | 14.112 | 1.107 |
| 18. | Plitvička Jezera | 4.373 | 4.170 | 1.206 | 5.376 | 1.229 |
| 19. | Slatina VP | 13.686 | 12.764 | 1.443 | 14.207 | 1.038 |
| 20. | Lipik PS | 6.170 | 5.104 | 2.184 | 7.288 | 1.181 |
| 21. | Pakrac | 8.460 | 7.105 | 3.952 | 11.057 | 1.307 |
| 22. | Požega | 26.248 | 23.471 | 1.096 | 24.567 | 104,67 |
| 23. | Slavonski BrodBP | 59.141 | 57.340 | 1.525 | 58.865 | 995 |
| 24. | Benkovac ZD | 11.026 | 12.636 | 4.595 | 17.231 | 1.563 |
| 25. | Obrovac | 4.323 | 4.548 | 2.812 | 7.360 | 1.703 |
| 26. | Zadar | 75.062 | 67.127 | 3.954 | 71.081 | 947 |
| 27. | Gračac | 4.690 | 5.049 | 3.137 | 8.186 | 1.745 |
| 28. | Beli Manastir OB | 10.068 | 7.168 | 3.694 | 10.862 | 1.079 |
| 29. | Osijek | 108.048 | 94.013 | 8.613 | 102.626 | 950 |
| 30. | Bilje | 5.642 | 3.675 | 1.844 | 5.519 | 978 |
| 31. | Darda | 6.908 | 4.673 | 2.696 | 7.369 | 1.067 |
| 32. | Erdut | 7.308 | 4.129 | 4.022 | 8.151 | 1.115 |
| 33. | Kneževi Vinogradi | 4.614 | 2.319 | 2.680 | 4.999 | 1.083 |
| 34. | Drniš ŠK | 7.498 | 7.922 | 869 | 8.791 | 1.172 |
| 35. | Knin | 15.407 | 15.564 | 4.570 | 20.134 | 1.309 |
| 36. | Skradin | 3.825 | 4.400 | 1.140 | 5.540 | 1.444 |
| 37. | Šibenik | 46.332 | 43.113 | 1.522 | 44.635 | 963 |
| 38. | Kistanje | 3.481 | 3.261 | 1.816 | 5.077 | 1.459 |
| 39. | Ilok VS | 6.767 | 5.558 | 1.098 | 6.656 | 984 |
| 40. | Vukovar | 27.683 | 21.203 | 11.409 | 32.612 | 1.178 |
| 41. | Borovo | 5.056 | 863 | 4.263 | 5.126 | 1.014 |
| 42. | Stari Jankovci | 4.405 | 3.492 | 1.258 | 4.750 | 1.078 |
| 43. | Split SD | 178.102 | 159.466 | 2.372 | 168.838 | 948 |
| 44. | Buje IS | 5.182 | 4.131 | 1.144 | 5.275 | 1.018 |
| 45. | Poreč | 16.696 | 15.589 | 1.454 | 17.043 | 1.021 |
| 46. | Pula | 57.460 | 49.811 | 4.642 | 54.453 | 948 |
| 47. | Rovinj | 14.294 | 12.573 | 1.977 | 14.550 | 1.018 |
| 48. | Umag | 13.467 | 11.774 | 1.998 | 13.772 | 1.023 |
| 49. | Vodnjan | 6.119 | 4.665 | 1.062 | 5.727 | 936 |
| 50. | Dubrovnik DN | 42.615 | 38.882 | 1.494 | 40.376 | 948 |
| 51. | Grad Zagreb | 790.017 | 704.095 | 23.744 | 727.839 | 921 |
Oznake: Oznake za županije su stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju: DN = Dubrovačko-neretvanska, IS = Istarska, LS = Ličko-senjska, PG = Primorsko-goranska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, ZD = Zadarska, GZ = Grad Zagreb, KA = Karlovačka, SM = Sisačko-moslavačka, ZG = Zagrebačka, BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PS = Požeško-slavonska, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska i VS = Vukovarsko-srijemska. S = broj stanovnika prema popisu od 2011. godine, B011 = broj registriranih birača po gradovima i općinama na izborima za Hrvatski sabor u općim izbornim jedinicama, Bn1-6 = Bn1 + Bn2-4 + Bn5 + Bn6 = broj birača nacionalnih manjina registriranih u XII. izbornoj jedinici, B = B011 + Bn1-6 = ukupan broj birača gradova i općina i p = B11 / S11 x 1000 = broj birača na tisuću popisanih stanovnika 2011. godine.
mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Leave a Comment