Na sjednici Hrvatskog sabora danas se na glasanju našao prijedlog zaključka da se uvede Dan sjećanja na žrtve komunizma. Prijedlog nije prošao, a protiv su glasali i HDZ i DP.
Riječ je o prijedlogu Kluba zastupnika stranaka Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatskih suverenista koji su tražili da se u sklopu rasprave o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, donese sljedeći zaključak:
”Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da u roku od 90 dana predloži izmjene Zakona o državnim blagdanima, spomen-danima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, a u svrhu
pokretanja komemorativnog obilježavanja – “Dan komunističkih žrtava”.
Traže izmjene Zakona o državnim blagdanima, spomen-danima i neradnim danima, a u svrhu pokretanja komemorativnog obilježavanja – “Dan komunističkih žrtava”
Peternel: Jedino što njih zanima je javni novac koji preko posmrtnih ostataka stranke kradu
Saborski zastupnik stranke DOMiNO nakon glasanja u Saboru reagirao je na svojem Facebooku.
“Tražio sam da Sabor zaduži Vladu RH da u roku 90 dana pripremi proglašenje DANA SJEĆANJA NA ŽRTVE KOMUNIZMA.
Protiv ovog prijedloga zajednički su glasali HDZ i Domovinski pokret.
Čak su pristojniji od njih bili kolege iz SDPa i Možemo koji bar nisu bili protiv već nisu glasali.
Penavi, Ćipi i ostalim Teletabisima netko bi trebao reći da je moj današnji prijedlog inače sastavni dio njihovog programa kojim su prevarili birače.
Programa koji nisu ni pročitali, ni napisali niti ih zanima. Jedino sto njih zanima je javni novac koji preko posmrtnih ostataka stranke kradu.”
REZOLUCUJA EUROPSKOG PARLAMENTA IZ 2019. GODINE
Europski parlament usvojio je 19. rujna 2019. rezoluciju naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“, kojom je osudio i izjednačio nacističke, fašističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima.
Brojni ratni zarobljenici nakon Drugog svjetskog rata završili su u jamama i masovnim grobištima samo zato što su bili na poraženoj strani, a stradali su i mnogi nedužni civili, istarski narodnjaci poput oca Porečko-pulskog biskupa u miru Ivana Milovana i Guida Delbianca iz Krnice kojeg su partizani bacili u jamu Golubinka kod sela Trlji i tri sestre Radeka ii Radeki polje blizu Loborike u općini Marčana.
Zalažem se da se istraže barem neki četnički, ustaški i komunistički zločini: Jasenovac, Jadovno, Danica, Macelj i drugi. U Macelju, Hudoj jami, Jazovki, Golubinčini kod Raklja i drugim komunističkim stratištima pronađene su kosti žrtava, a u Jasenovcu i Šaranovoj jami kod Jadovna nisu, a kojekakvi “antifašisti” šire laži o stotinama tisuća žrtava bez ikakvog dokaza. Za Jasenovac se broj žrtava procjenjuje od nekoliko tisuća pa do sedamsto tisuća. Logor Jasenovac je postojao 1.337 dana. Prosječni broj žrtava prema onima koji tvrde da je u Jasenovcu stradalo sedamsto tisuća žrtava iznosi 523 dnevno odnosno svakih 2,7 minuta jedna žrtva. U Jasenovcu nije bilo plinskih komora niti krematorija. Prema pisanju dr. Ante Ciliga u Jasenovcu su zatvorenici proizvodili ciglu, radili u kožari, mogli su pisati pisma i dobivali su pakete od rodbine i nije bilo masovnih ubojstava, a njemu su omogućili da piše knjige. Ako je istinit službeni broj žrtava od 83.145 prosječno dnevno su ubijane ili umrle 62 žrtve. Trebalo bi istražiti da se utvrdi prava istina o Jasenovačkom logoru. Je li Savom plutalo na stotine ili tisuće leševa dnevno? Tijekom Drugog svjetskog rata Savom su plovile lađe. Istraživanju Jasenovca se protive “kriminalci u znanosti” ili u politici kako ih naziva Vladimir Mrkoci u knjizi ” Kratka povijest komunizma” objavljenoj 2017. godine. Zakon o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobišta žrtava komunističkih zločina od 9. svibnja 1945. do 1990. godine pružao je mogućnost temeljitog istraživanja tih tragičnih događaja naše prošlosti. Pozivam naše građane da svjedoče o njima. Međutim vlasti u Republici Hrvatskoj ne provode taj Zakon, a nametanjem ćirilice u Vukovaru pravdali su da moraju provoditi zakone Republike Hrvatske.
To je selektivan pristup provođenja zakona ,a ne pravda za žrtve zločina nakon Drugog svjetskog i Domovinskog rata. Zločin je prikrivati zločin! Prikrivanje zločina je kazneno djelo prema Kaznenom zakonu, a takvi zločini ne zastarijevaju.
Izborni sustav je omogućio da sa 629 preferencijskih glasova zastupnik Josip Borić dijeli lekcije u Hrvatskom saboru
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije nastavlja grubo manipulirati brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj O gruboj manipulaciji brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj počeo je pisati bloger Marko Rakar nakon izbora za Hrvatski sabor 2007. godine na primjerima naselja u gradu Vrgorcu. Vrgorac, Crikvenica, Benkovac, Makarska… su tada imali više birača od stanovnika. Ličko- senjska, Šibensko – kninska i Zadarska županija su od lokalnih izbora 2005. godine imale više birača od stanovnika. IX. izborna jedinica je imala 2007. godine više birača od stanovnika, a 4. prosinca 2011. na izborima za Hrvatski sabor i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine IX. i X. izborna jedinica zajedno su imale više birača od stanovnika. Zbroj birača svih županija koje graniče s Bosnom i Hercegovinom bio je veći od broja popisanih stanovnika tih županija 2011. godine. Baranja, Erdut i Ernestinovo su imali više birača od stanovnika. Više birača od pripadnika srpske etničke manjine popisanih 2011. godine imali su: Zadar, Osijek, Gvozd, Glina, Karlovac, Slunj, Vojnić, Grubišno Polje, Gospić, Otočac, Plitvička Jezera, Slatina, Suhopolje, Brestovac, Lipik, Pakrac, Benkovac, Gračac, Obrovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Drniš, Knin, Skradin, Gunja, Stari Jankovci i Vukovar te IV., V. i IX. izborna jedinica u cijelosti. Više birača od stanovnika i više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. imale su:Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Zadarska županija. Osječko-baranjska županija imala je više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija imale su neznatno manji broj stanovnika i broj pripadnika srpske manjine popisanih 2011. godine od broja birača. Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine IX. izborna jedinica je imala više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine. Iz ove analize zaključujem da veliki broj birača srpske i jugoslavenske manjine nema prebivalište u Hrvatskoj, a godinama se manipulira njima radi namještanja rezultata izbora i sprječavanje referenduma.
POLITIČKA KASTA BOLJŠEVIČKOG MENTALNOG SKLOPA JE UGUŠILA IZRAVNU I ZASTUPNIČKU DEMOKRACIJU
HDZ i SDP su 2014. i 2018. godine spriječile referendumsko odlučivanje o izbornom zakonodavstvu lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine bilo je oko 314 tisuća birača više od punoljetnih stanovnika. Bivši ministar Vlaho Orepić je optužio Vladu Andreja Plenkovića za suspenziju provedbe Zakona o prebivalištu. Prema njegovim izjavama trebalo je prije lokalnih izbora 2017. godine izbrisati iz Registra birača oko 270 tisuća birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj. Vlast izvire iz naroda i pripada narodu. To moraju shvatiti svi političari! Bivši ministar Arsen Bauk je rješenjima od 21. rujna 2014. do lokanih izbora 25. svibnja 2015. godine smanjio broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za oko 225 tisuća. Lagao je Ustavnom sudu da je 21. rujna 2014. godine da je bilo 4,042.522 birača. Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić je tijekom izborne kampanje izjavio: “Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa”. “Normalno” je i s “karakterom” da Arsen Bauk laže Ustavnom sudu. Gospodine Macane znanjem elementarne matematike možete dokazati da su svi izbori od 2000. godine neregularni.
Hrvatska opet ima više od 4 milijuna zdravstvenih osiguranika, u odnosu na popis 2021. godine 160 tisuća više nego stanovnika Dijana Jurasić je 7. lipnja 2025. godine napisala u Večernjem listu: „Iako je Hrvatska prema zadnjoj procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku krajem 2023. imala 3,861.967 stanovnika, među kojima su i doseljenici koji ovdje žive najmanje godinu dana, 1. lipnja imali smo čak 4,022.764 zdravstvena osiguranika prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Broj zdravstvenih osiguranika u odnosu na kraj 2024. skočio je za gotovo 50 tisuća, iako se ništa značajno nije dogodilo što bi opravdalo toliki porast jer u zadnje dvije godine, prema podacima institucija, imamo najviše 130 tisuća stranih radnika koji su i zdravstveni osiguranici. Kako se i dalje dvije trećine dozvola odnose na novo zapošljavanje, a manji dio na produljenje dozvola, to znači da se u Hrvatskoj vrti otprilike isti broj stranih radnika.“ Broj punoljetnih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj se 13. svibnja 2018. godine u odnosu na sredinu 2017. godine sigurno smanjio za više od 39.446 koliko se smanjio od sredine 2016. i 2017. godine. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova u vladama Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića Vlahe Orepića danom u emisiji “Dogmatica” Željka Matića na Z1 televiziji u utorak 4. prosinca 2018. godine da vlada Andreja Plenkovića opstruira provedbu Zakona o prebivalištu Državno odvjetništvo je po službenoj dužnosti moralo provesti istragu nad odgovornim ministrima u Vladi Andreja Plenkovića i nad predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem zbog sprječavanja referenduma za promjenu izbornih pravila i otkazivanju Istambulske konvencije. Broj birača se od lokalnih izbora 2009. godine do lokalnih izbora 2013. godine smanjio se za 1.463 dana za 318.300 birača. Prosječno je godišnje moralo umrijeti 79.412 birača nego ih je punoljetnošću steklo biračko pravo. U tom razdoblju nikad godišnje nije umiralo toliko stanovnika što su mogli provjeriti matematičari poput bivšeg ministra uprave od 2011. do 2015. godine Arsena Bauka.
Pokrenimo Referendum o uvjetima za izravnu demokraciju!
Samo Republika Hrvatska ima uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana. Iz analiza jasno je da politička kasta grubo manipulira brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i na taj način sprječava referendumska izjašnjavanja o bitnim pitanjima hrvatskog društva. Zbog toga treba odrediti potreban broj potpisa za održavanje referenduma ovisno o broju punoljetnika ili broju stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika. Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta ne omogući referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istambulske konvencije. Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora treba omogućiti hrvatskim biračima da se Ustavotvornim referendumom izjasne o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili prihvatiti bitne zahtjeve građanskih inicijativa ”Glasujmo imenom i prezimenom” i ”Narod odlučuje” izglasavanjem novog Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te fiksno odrediti broj potpisnika za održavanje ustavotvornih i zakonodavnih referenduma. Nakon toga odmah održati izbore za Hrvatski sabor. Kad je posrijedi Ustav, HDZ je predložio da se broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma sa sadašnjih 10 posto ukupnog broja birača u Hrvatskoj smanji na 250 tisuća potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj (čl.87 Ustava). Bolje bi bilo broj potpisa izraziti u postotcima od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika ili prema Registru stanovništva, broj potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj oko 200 tisuća za Ustavotvorni referendum ili 5 posto od broja stanovnika administrativne jedinice i vrijeme skupljanja potpisa od tri tjedna, a za promjene zakona i ostalih propisa predlažemo da je dovoljno 100 tisuća potpisa odnosno 2,5 posto od broja stanovnika za Zakonodavni referendum. Za samoupravne administrativne i područne jedinice da bude uvjet 5 posto od broja stanovnika.
mr.sc Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Leave a Comment