Slavonija nije ničiji feud stoga izjava osječko-baranjske županice Nataše Tramišak da, SDP i Možemo, a „sutra“ i svi drugi neistomišljenici, „nemaju što tražiti u Slavoniji“ predstavlja puno više od uobičajenog političkog prepucavanja. Ona otvara ozbiljno pitanje razumijevanja demokracije, političkog pluralizma i prava građana da sami odlučuju tko će ih predstavljati.
U demokratskom društvu nijedna stranka nema ekskluzivno pravo na bilo koji dio Hrvatske. Ni Slavonija, ni Dalmacija, ni Istra, ni Zagreb nisu privatni politički posjedi. Građani biraju, a političari se natječu idejama, programima i rezultatima, ali kada netko poruči da određene političke opcije „nemaju što tražiti“ na određenom prostoru, onda više ne govorimo o političkoj konkurenciji nego o opasnom pokušaju političkog teritorijalizma.
Posebno je problematično što takva poruka dolazi od županice koja predstavlja sve građane svoje županije, a ne samo birače HDZ-a. Među stanovnicima Slavonije ima birača SDP-a, Možemo, Mosta, Domovinskog pokreta, nezavisnih lista i brojnih drugih opcija, stoga je logično upitati županicu jesu li i oni dio Slavonije? Zar njihovi glasovi vrijede manje?
Naravno da se može, što više, i treba raspravljati o tome što je koja stranka učinila ili nije učinila za Slavoniju. Može se i treba argumentirano kritizirati SDP zbog propuštenih prilika tijekom razdoblja kada je bio na vlasti, ali isto tako se može postaviti pitanje zašto je upravo tijekom dugotrajne dominacije HDZ-a Slavonija izgubila desetke tisuća stanovnika, zašto su mnoga sela opustjela i zašto se demografski oporavak još uvijek svodi na politička obećanja. Činjenica je da su posljednjih godina pokrenuti brojni projekti i investicije u Slavoniji, ali jednako je činjenica da su velikim dijelom financirani europskim sredstvima koja pripadaju svim hrvatskim građanima, a ne jednoj stranci odnosno HDZ-u.
Slavonija nije nastala sa HDZ-om niti će nestati bez HDZ-a. Slavonija je postojala prije svih današnjih političkih stranaka i postojat će nakon njih. Upravo zato zabrinjava retorika koja podsjeća na neka ne baš tako davna vremena kada se neistomišljenike nije pobjeđivalo argumentima nego ih se pokušavalo proglasiti nepoželjnima, po potrebi i fizički eliminirati.
Možda je zato legitimno postaviti pitanje, jesu li ovakve izjave možda najava nekih novih, ovoga puta političkih „balvana“ za sve one koji misle drukčije od HDZ-a? Ako jesu, onda je vrijeme da se svi podsjetimo kako je demokracija najjača upravo onda kada postoji ili se dopušta različitost, a najslabija kada netko počne određivati tko smije, a tko ne smije biti dio političkog života. Slavonija pripada svim svojim ljudima, a ne političkim strankama.
Demokracija ne poznaje zabranjene političke zone jer građani na demokratskim izborima sami odlučuju tko ima što tražiti u Slavoniji, a ne političari ili stranke, posebno ne oni koje se vezuje uz korupciju ili oni koji bi je očito silom željeli pretvoriti u vlastiti stranački posjed.
U Zagrebu, 19. 06. 2026.
Predsjednik BUZ:
Milivoj Špika prof.
Leave a Comment