MANIPULACIJA BIRAČIMA S FIKTIVNIM PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ…..

Podjeli

Demograf Stjepan Šterc upozorio je 3. lipnja u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju: Dio birača je fiktivan, to je čista izborna manipulacija                                                                            

Više od 300 tisuća ljudi ima tzv. izborno prebivalište: oni ne žive u Republici Hrvatskoj, ali se nalaze u registru birača i mogu glasati na lokalnim izborima. Tvrdi to demograf Stjepan Šterc, koji apelira da se i Ustavni sud uključi u rješavanje zavrzlame vezane uz ovaj problem jer, ako su njegove procjene točne, registar birača jednim je dijelom zapravo – fiktivan.                                                                                “Riječ je o tri kategorije ljudi. Prva su građani koji su se recentno iselili iz Hrvatske i otišli su u inozemstvo raditi i živjeti, a u Hrvatskoj su ostali na biračkim popisima. Potom su tu i Hrvati iz Bosne i Hercegovine koji ne žive u Hrvatskoj, ali tu imaju prijavljeno prebivalište. Treća kategorija je stanovništvo koje je napustilo Hrvatsku nakon “Oluje”. Oni fizički, dakle, ne žive u Hrvatskoj, ali imaju dokumente iz vremena UNTAES-a na temelju kojih ostvaruju biračko pravo”, objasnio je Šterc. Eurostat definira stalno stanovništvo kao ono koje najveći dio svojeg slobodnog dijela dana izvan radnog vremena provodi u nekom određenom prebivalištu. Ni jedna od ove tri navedene kategorije prema toj definiciji ne spada u stalno stanovništvo.                                                                                     “Hrvatska uporno izbjegava definirati stalno stanovništvo i uspostaviti registar stanovništva, iako bi se time riješio problem i tzv. fiktivnih birača. Riječ je nestalnom stanovništvu s izbornim prebivalištem. Ovo su dosta ozbiljne stvari, a mi na njih ne reagiramo. Ti ljudi ne žive u Hrvatskoj, a ovdje fizički dolaze samo jedan dan, da bi glasali u sredinama za koje imaju dokumente”, upozorava Šterc.

Demografski trendovi su takvi da je Hrvatska u posljednjih 10 godina izgubila 130 tisuća ljudi

“Tih 130 tisuća ljudi nestalo je samo kao posljedica prirodnih kretanja, tu nisu ubrojeni ljudi koji su se iselili. A taj pad od 130 tisuća ne vidi se na biračkim popisima. Osim toga, od 2013. godine je iz Hrvatske u druge zemlje Europske unije sigurno otišlo više od 250 tisuća ljudi. To pokazuju statistike iz zemalja useljavanja. Dio stanovništva se i uselio u Hrvatsku, no naša migracijska bilanca je negativna. Zajedno s tom negativnom migracijskom bilancom i prirodnim padom imamo manjak od 220 tisuća ljudi. Toliko bi zapravo trebalo biti manje birača u registru. A nije”, rekao je Šterc.                                              “To je čista izborna manipulacija. Sve se to manje-više zna. Imamo baze podataka, porezni sustav, podatke iz škola i ostale alate. Mi doista možemo “pročešljati” stanovništvo i utvrditi tko tu živi, a tko ne živi. Država bi trebala definirati stalno stanovništvo prema definiciji EUROSTAT-a, a potom odrediti da na lokalnim izborima može glasati stanovništvo koje ima stalno prebivalište u Republici Hrvatskoj. I time bi stvar bila riješena”, zaključio je Šterc.

Bivši ministar Vlaho Orepić je optužio Vladu Andreja Plenkovića za suspenziju provedbe Zakona o prebivalištu

Prema njegovim izjavama trebalo je prije lokalnih izbora 2017. godine izbrisati iz Registra birača  269.516 birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj ( Copy_of_2017_04_19_Biraci_brisani_po_l_12_i_18.xlsx ). Trebalo je izbrisati: 152.974 birača hrvatske nacionalnosti i 40.103 srpske, 880 mađarske, 494 talijanske, 268 češke i slovačke, 2.236 albanske, 1.432 romske, 427 slovenske, 374 crnogorske, 320 makedonske, 202 bošnjačke, 209 njemačke i 558 ostalih nacionalnih manjina.  Ukupno je trebalo izbrisati 47.564 birača nacionalnih manjina.  Prema tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Orepića trebalo je po županijama brisati više od tri tisuće birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj 13.svibnja 2018. godine na prvi dan skupljanja potpisa građanske inicijative “Narod odlučuje” za Referendum o promjenama Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Analiza je pokazala da ti birači nisu brisani. U Zagrebačkoj županiji trebalo je brisati 12.277, Krapinsko-zagorskoj 3.004, Sisačko-moslavačkoj 15.087, Karlovačkoj 11.217, Varaždinskoj 4.905, Koprivničko-križevačkoj 3.477, Bjelovarsko-bilogorskoj 6.876, Primorsko-goranskoj 15.337, Ličko-senjskoj 6.985,  Virovitičko-podravskoj 7.225, Požeško-slavonskoj 8.100, Brodsko-posavskoj 12.534, Zadarskoj 17.036, Osječko-baranjskoj 23.946, Šibensko-kninskoj 15.355, Vukovarsko-srijemskoj 16.318, Splitsko-dalmatinskoj  26.710, Istarskoj 9.662 i Dubrovačko-neretvanskoj 6.657 i u Međimurskoj 3.795 birača. U 82 jedinice lokalne samouprave trebalo je brisati više od šesto birača: u Dugom Selu 816, Samoboru 1.315, Velikoj Gorici 3.102 i Zaprešiću 1.070 iz Zagrebačke, Dvoru 1.286, Glini 1.340, Gvozdu 806, Kutini 1.024, Novskoj 949, Petrinji 2.515, Sisku 2.886 i Sunji 1.101 iz Sisačko-moslavačke, Karlovcu 4.086, Ogulinu 647, Plaškom 603, Slunju 637 i Vojniću 1.291 iz Karlovačke, Varaždinu 1.275 iz Varaždinske, Bjelovaru 1.372, Daruvaru 1.017, Đulovcu 697, Grubišnom Polju 769 iz Bjelovarsko-bilogorske, Crikvenici 770, Opatiji 728 i Rijeci 7.197 iz Primorsko-goranske, Gospiću 2.127, Otočcu 972 i Plitvičkim jezerima 736 iz Ličko-senjske, Slatini 1.541, Suhopolju 844 i Virovitici 1.457 iz Virovitičko-podravske, Lipiku 1.187,  Pakracu 1.467, Pleternici 669 i Požegi 1.908 iz Požeško-slavonske, Novoj Gradiški 1.170, Okučanima 788 i Slavonskom Brodu 4.897 iz Brodsko-posavske, Benkovcu 3.091, Gračacu 1.519, Obrovcu 1.281 i Zadru 5.146 iz Zadarske, Belom Manastiru 1.687, Bilju 600, Dardi 1.075, Đakovu 1.409; Erdutu 915, Kneževim Vnogradima 854, Našicama 622 i Osijeku 7.863 iz Osječko-baranjske,  Drnišu 1.098, Erveniku 762, Kistanju 1.355, Kninu 4.578, Skradinu 848 i Šibeniku 2.443 iz Šibensko-kninske, Drenovcima 613, Vinkovcima 2.425, Vukovaru 4.427 i Županji 964 iz Vukovarsko-srijemske, Imotskom 1.090, Kaštelima 2.044, Makarskoj 1.126, Omišu 1.036, Sinju 955, Solinu 623, Splitu 6.863, Trilju 795, Trogiru 714 i Vrgorcu iz Splitsko-dalmatinske, Labinu 661, Poreču 986, Puli 3.073, Rovinju 847 i Umagu 690 iz Istarske, Dubrovniku 2.184 i Metkoviću 1.133 iz Dubrovačko- neretvanske županije i u Gradu Zagrebu 42.953 birača. Preko četiristo birača srpske manjine trebalo je brisati u Dvoru 534, Glini 956, Gvozdu  674, Petrinji 447, Topuskom 406, Karlovcu 1.216, Plaškom 414, Vojniću 611, Rijeci 591, Gospiću 1.051, Pakracu 1.231, Benkovcu 1.153, Gračacu 732, Obrovcu 761, Zadru 984, Belom Manastiru 704, Dardi 446, Erdutu 419, Osijeku 1.786, Biskupiji 584, Kistanju 621, Kninu 1.742, Borovu 477, Vinkovcima 468, Vukovaru 2.817 i Gradu Zagrebu 2.273.

Više birača od stanovnika u prvom krugu na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine imalo je 37 jedinica lokalne samouprave s više od tri tisuće stanovnika

Sve županije su na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine imale na tisuću stanovnika više birača od punoljetnika, a :Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska,  Zadarska, Osječko-baranjska, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska i Splitsko-dalmatinska županija imale su više od devetsto birača na tisuću stanovnika. Sedamdeset i pet gradova ili općina s više od tri tisuće stanovnika su u nedjelju 16. svibnja imali između devetsto i tisuću birača na tisuću stanovnika: Dugo Selo iz Zagrebačke, Novska i Sisak iz Sisačko-moslavačke, Karlovac, Ozalj i Vojnić iz Karlovačke, Varaždinske toplice iz Varaždinske, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje i Rovišće iz Bjelovarsko-bilogorske, Krk, Lovran, Mali Lošinj, Opatija, Rab i Rijeka iz Primorsko-goranske, Gospić, Otočac i Plitvička jezera iz Ličko-senjske, Orahovica, Slatina i Suhopolje iz Virovitičko-podravske, Jakšić, Lipik, Pleternica, Požega i Velika iz Požeško-slavonske, Donji Andrijevci, Nova Gradiška, Nova Kapela, Oriovac, Rešetari, Sibinj i Slavonski Brod iz Brodsko-posavske, Biograd na Moru, Pakoštane, Poličnik, i Posedarje iz Zadarske, Beli Manastir, Belišče, Bilje, Bizovac, Čepin, Darda, Đakovo i Kneževi Vinogradi iz Osječko-baranjske, Šibenik iz Šibensko-kninske, Borovo, Ilok,i Otok iz Vukovarsko-srijemske, Dugi Rat, Hvar, Jelsa, Marina, Podbablje, Seget, Supetar, Trilj, Trogir i Vrgorac  iz Splitsko-dalmatinske, Buje, Fažana, Labin, Medulin, Poreč, Rovinj i Umag iz Istarske te Blato, Korčula, Orebić i Ploče iz Dubrovačko-neretvanske županije , a više birača od stanovnika imali su: Dvor, Glina, Petrinja i Sunja iz Sisačko-moslavačke, Slunj iz Karlovačke, Bednja iz Varaždinske, Crikvenica, Malinska Dubašnica, Novi Vinodolski i Vrbosko iz Primorsko-goranske, Senj iz Ličko-senjske, Brestovac, Kutjevo i Pakrac iz Požeško-slavonske, Cernik i Staro Petrovo Selo iz Brodsko-posavske, Benkovac, Gračac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske, Erdut iz Osječko-baranjske, Drniš, Knin, Skradin i Vodice iz Šibensko-kninske, Bošnjaci,  Drenovci, Gunja, Nijemci, Stari Jankovci, Vrbanja, Vukovar i Županja iz Vukovarsko-srijemske i Makarska, Okrug i Proložac iz Splitsko-dalmatinske županije.

Prosvjedom do neposredne demokracije

Brojevi birača za referendumske inicijative grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva. Radi se o gruboj manipulaciji radi sprječavanja održavanja referenduma. Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa  4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja Arsen Bauk i ustavni sudci? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni suci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327.816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4.092.493 birača, a 1.273 dana kasnije u Registru birača za Referendum o referendumu 30. svibnja 2015. godine 3.817.092 s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 275.769 manje. Referendum o referendumu pokrenule su nevladine udruge i sindikati spriječivši udrugu Željke Markić U ime obitelji  da njezini volonteri sudjeluje u prikupljanju potpisa. Skupili su manje od 10% potpisa od broja punoljetnika popisanih 2011. godine, a sudjelovanjem volontera udruge U ime obitelji mogli smo skupiti dovoljno potpisa za održavanje Referenduma o referendumu. Nevladine udruge i sindikalni čelnici su svojom isključivim ponašanjem krivi da moramo skupljati 10% potpisa od broja birači s prebivalištem u Hrvatskoj, a mogli smo izglasati uvjet od dvjesto tisuća valjanih potpisa za održavanje referenduma. Iz tih je nevladinih udruga nastala politička platforma Možemo.  Nemoguće je da je u razdoblju od Referenduma o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. do 30. svibnja 2015 godine godišnje 79.070 birača godišnje gubilo status birača više nego ih je punoljetnošću stjecalo. Na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju nije moglo biti registrirano 4.092.137 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Hrvatska je u krizi zbog ponašanja političke kaste od 2000. godine, a kriza kulminira Plenkovićevim uzurpatorskim ponašanjem i zbog toga su nam potrebne ustavne promjene koje je tražio dr. sc. Miroslav Škoro kao predsjednički kandidat. Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je kao korektiv ponašanja političke kaste, gospodo ustavni stručnjaci, novinari, političari i politolozi, pretpostavka ostvarenja ” Nove hrvatske paradigme” prema knjizi Davora Ive Stiera  uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje. Zastupnik Davor Ivo  Stier oportunistički šuti čekajući veleposlaničko mjesto u Vatikanu. Unatoč iscrpnih analiza kretanja raspodjele birača po županijama, gradovima i općinama dobio sam odgovor na moju kaznenu prijavu protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića za gušenje neposredne i posredne demokracije grubom manipulacijom biračima s prebivalištem u Hrvatskoj, od zamjenice ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Jadranke-Đak Horvatić, da ne proizlaze osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela iz stvarne nadležnosti tog Ureda.

Zbog grube manipulacije brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj treba odrediti potreban broj potpisa za održavanje referenduma ovisno o broju punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika

 

U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za Zakonodavni referendum u roku od 3 mjeseca, a za Ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana. Iz analize kretanja birača na izborima jasno je da vladajuća kasta grubo manipulira brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i na taj način sprječava referendumska izjašnjavanja o bitnim pitanjima hrvatskog društva.

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore predlažemo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i  ” Narod odlučuje ”  i da odrede fiksni broj potpisa za referendumska izjašnjavanja birača tako da:                         

  1. da izglasaju u Hrvatskom saboru da na peticiji za održavanje Ustavotvornog referenduma bude dovoljno 10 % od broja punoljetnika ili 8% od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno 350 tisuća potpisa, a 175 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma te vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana,
  2. da inicijator referendumske inicijative mora zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja nakon skupljenih dvadeset tisuća potpisa,
  3. da Ustavotvorni referendum važi ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnika ili 40% od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva i                               4. da Zakonodavni referendum važi ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na

referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba ili 24% od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva.

 

I. KRONOLOŠKI  PREGLED LOKALNIH IZBORA OD 1997. DO 2021. GODINE
Datum B ΔB Δt g B – P
13. 04.1997. 3.664.693 159.160
25. 05.2001. 3.890.133 225.440 1.503 54.748 384.600
15.05. 2005. 4.009.201 119.068 1.451 29.952 503.668
17.05. 2009. 4.085.470 76.269 1.463 19.028 579.937
19.05. 2013. 3.767.170 -318.300 1.463 -79.412 292.717
21.09. 2014. R 4.042.522 275.352 490 205.109 574.075
30.05. 2015. R 3.817.092 -225.430 251 327.817 367.938
21.05. 2017. 3.719.556 -97.536 722 -49,308 323.577
13.05. 2018. R 3.747.409 27.853 357 28.477 370.122
16.05. 2021. 3.660.054 -87.355 1.099 -29.012 326.826

 

Oznake u tablici:                                                                                                                                                                                            R = broj birača u 00 sati prvog dana skupljanja potpisa za referendume o izbornom sustavu i Zakon o referendumu,                               B = broj registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj,                                                                                                                                    ΔB = Bi + 1 – Bi = promjena broja birača između dvije uzastopne godine,                                                                                                                                                                                                                  Δt = vremensko razdoblje u danima između dva izbora,                                                                                                                                                                                                                g = 365 x  ΔB / Δt = srednja godišnja promjena broja birača,                                                                                                                                                                                                      P1  = 3.505. 533 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2001. godine korišten za izbore 1997., 2000. i 2005. godine,                                                                                                      P11 = 3.487.034 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2011. godine korišten za izbore 2010. godine  ,                                                                                                              P14 = 3.468.447 = broj punoljetnih stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2014. godine,                                  P19 = 3.358.537 = broj punoljetnih stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku krajem 2019. godine ( II. tablica ) i                                    B1 – P = razlika birača s prebivalištem u Hrvatskoj i punoljetnih stanovnika. Predznak + odgovara rastu broja birača, a – gubitku.                                                                                                                                                                                                    

II. KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD 2001. DO SREDINE 2021. GODINE
God. S ΔS P ΔP p
2001.   P 4.437.460 0 3.505.533 0 790
2011.   P 4.284.889 152.571 3.487.034 18.499 814
2012. 4.267.558 169.902 3.478.171 27.363 815
2013. 4.255.689 181.771 3.474.453 31.080 816
2014. 4.238.389 199.071 3.468.447 37.086 818
2015. 4.203.604 233.856 3.449.154 56.379 821
2016. 4.174.349 263.111 3.435.425 70.108 823
2017. 4.124.531 312.929 3.395.979 109.554 823
2018. 4.087.843 349.617 3.377.287 128.246 826
2019. 4.065.253 372.207 3.364.426 141.107 828
2019.   K 4.058.165 379.295 3.358.537 146.996 828
2020. 4.047.680 389.740 3.351.476 154.057 828
2020.   K 4.036.355 401.105 3.340.291 165.242 828
2021.   4.024.212 413.248 3.332.048 173.485 828

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                          S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( DZS ) ( https:// www.dzs.hr )  sredinom godina i 2019. krajem godine K,                                                                                                                                                                                   ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine,                                                P = broj punoljetnih stanovnika,                                                                                                                                                                ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom  godine i popisu 2001. godine i                                                                                                                                                                                            p = P / S x 1000 = broj punoljetnih stanovnika na tisuću stanovnika.                                                                                                          Od 31. prosinca 2019. do 30. travnja 2021. godine živorođeno je 47.883, a umrlo je 78.450 stanovnika. Prirodnim kretanjem izgubili smo 30.567 stanovnika. Linearnom ekstrapolacijom dobivamo da se broj punoljetnika smanjio za 25.309.  Od popisa 2011. do 30. travnja ove godine izgubili smo 257.291 stanovnika, a od toga prirodnim kretanjem 151.110 stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku. Od 2011. do 2019. iseljeno je 254.798 stanovnika, a useljeno 143.508 stanovnika. Negativni migracijski saldo iznosi 111.290.stanovnika. Od 31. prosinca 2019. do 30. travnja 2021. godine  nedostaju podatci o procjeni migracijskog kretanja stanovništva.

III. BROJ BIRAČA NA LOKALNIM IZBORIMA 21. SVIBNJA 2017. I 13. SVIBNJA 2018. GODINE TE BROJ BIRAČA KOJE JE TRBALO BRISATI
ŽUP S17 B17 Bi S18 B18 p17 p18
ZG 311.416 272.676 12.277 309.469 276.532 874 894
KZ 126.334 109.713 3.004 125.357 109.940 868 877
SM 152.546 146.400 15.087 148.589 145.001 960 976
KA 118.263 111.073 11.217 116.829 110.723 939 948
VA 168.560 146.777 4.905 166.982 147.353 871 883
KK 109.137 94.444 3.477 107.711 95.023 865 882
BB 109.822 98.895 6.876 107.909 98.885 901 916
PG 286.677 265.637 15.337 284.239 267.040 927 939
LS 45.943 44.696 6.985 45.184 44.280 973 980
VP 77.086 71.520 7.255 75.257 71.361 928 948
PS 69.583 65.886 8.100 67.862 65.412 947 964
BP 143.827 136.481 12.534 140.072 137.007 949 978
ZD 168.672 162.035 17.066 168.153 165.207 961 982
OB 283.035 253.813 23.946 277.227 254.541 897 918
ŠK 101.436 99.493 15.355 100.153 99.787 981 996
VS 159.213 152.334 16.318 154.371 151.286 957 980
SD 449.610 404.845 26.710 448.071 410.316 900 916
IS 208 229 187.474 9.662 208.765 187.877 900 900
DN 121.381 107.735 6.657 121.215 109.081 888 900
ME 110.999 96.041 3.795 109.921 97.046 865 883
GZ 802.762 692.144 42.953 804.507 703.711 862 875
RH 4.124.531 3.720.112 269.516 4.087.843 3.747.409 902 917

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                    S17 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2017. godine,                                                                                                S18 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2018. godine,                                                                                                                                       Bi = broj birača koje je trebalo brisati prije lokalnih izbora 2017. godine prema tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića,                                                                                                                                                                                                           B17 = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja 2017. godine,                                                                                                        B18 = broj birača po županijama iz Registra birača 13. svibnja 2018. godine prema odgovoru Ministarstva uprave na moj upit,                                                                                                         p17 = B17 / S17 x1000 = broj birača na tisuću popisanih stanovnika travnja 2011. godine zaokružen na cijeli broj i                             p18 = B18 / S18 x 1000 = broj birača na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2018. godine.

IV. RASPODJELA BIRAČA PO GRADOVIMA I OPĆINAMA KOD KOJIH JE PREMA TVRDNJI BIVŠEG MINISTRA UNUTRAŠNJIH POSLOVA VLAHE OREPIĆA BILO PRIJE LOKALNIH IZBORA 2017. GODINE VIŠE OD PETSTO FIKTIVNIH BIRAČA
RB Grad ili općina Bh Bi1 Bi234 Bi5 Bi6 Bim Bi
1. Dugo Selo 712 20 0 9 8 37 816
2. Jastrebarsko 491 9 0 0 1 10 555
3. Samobor       ZG 1.082 22 2 7 22 53 1.315
4. Sveta Nedelja 421 12 0 0 2 14 508
5. Sveti Ivan Zelina 510 6 0 3 7 16 556
6. Velika Gorica 2.514 147 2 69 40 258 3.102
7. Zaprešić 888 56 9 4 0 69 1.070
8. Dvor              SM 92 534 0 1 1 536 1.286
9. Glina 352 956 0 2 3 961 1.340
10. Gvozd 77 674 0 0 1 675 806
11. Kutina 424 38 3 2 14 57 1.024
12. Novska 413 261 0 38 1 300 949
13. Petrinja 891 447 2 0 11 460 2.515
14. Sisak 888 260 1 36 26 323 2.886
15. Sunja 203 172 0 1 1 174 1.101
16. Topusko 121 406 0 0 2 408 594
17. Karlovac        KA 1.775 1.216 5 4 43 1.268 4.086
18. Krnjak 97 326 0 0 1 327 510
19. Ogulin 327 228 2 1 22 253 647
20. Ozalj 537 8 0 3 7 18 573
21. Plaški 83 414 0 0 1 415 603
22. Slunj 331 224 1 0 10 235 637
23. Vojnić 193 611 0 0 5 616 1.291
24. Koprivnica     KK 733 29 2 9 0 79 841
25. Križevci 487 13 0 1 15 29 552
26. Varaždin        VA 1.183 8 1 3 27 39 1.275
27. Bjelovar         BB 746 63 3 55 18 139 1.372
28. Daruvar 234 256 15 1 14 286 1.017
29. Đulovac 50 216 4 0 0 220 697
30. Garešnica 400 57 1 3 7 68 551
31. Grubišno Polje 189 293 7 4 5 309 769
32. Crikvenica 439 22 3 6 19 50 770
33. Mali Lošinj 259 33 6 3 22 64 552
34. Opatija 334 31 8 8 24 71 728
35. Rijeka            PG 2.981 591 62 84 187 924 7.197
36. Viškovo 261 44 2 3 3 52 519
37. Donji Lapac 50 327 1 0 1 329 579
38. Gospić           LS 636 1.051 0 6 6 1.063 2.127
39. Otočac 322 210 1 2 3 216 972
40. Plitvička Jezera 183 246 0 0 3 249 736
41. Slatina           VP 456 336 4 4 13 357 1.541
42. Suhopolje 324 162 2 4 6 174 844
43. Virovitica 703 140 5 3 12 160 1.457
44. Vočin 50 237 2 1 240 507 50
45. Brestovac      PS 224 127 0 1 0 128 555
46. Kutjevo 346 70 0 4 2 76 581
47. Lipik 236 689 21 6 7 723 1.187
48. Pakrac 332 1.231 27 5 7 1.270 1.967
49. Pleternica 547 30 0 4 2 36 669
50. Požega 1.180 250 8 3 0 276 1.908
51. Nova Gradiš. BP 568 66 1 2 6 75 1.170
52. Okučani 183 137 0 0 3 140 788
53. Slavonski Brod 2.858 164 5 111 15 295 4.987
54. Benkovac      ZD 693 1.153 0 3 3 1.159 3.091
55. Gračac 178 732 0 1 1 734 1.519
56. Obrovac 206 761 1 0 1 763 1.281
57. Zadar 3.296 984 9 8 68 1069 5.146
58. Beli Manastir OB 431 704 64 68 51 887 1.687
59. Belišće 349 26 2 27 5 60 524
60. Bilje 168 142 101 36 3 282 600
61. Čepin 471 84 1 5 0 90 810
62. Darda 199 446 22 139 11 618 1.075
63. Đakovo 1.094 16 2 5 6 29 1.409
64. Erdut 214 419 19 13 3 454 915
65. Kneževi Vinogr. 162 255 178 22 7 462 854
66. Našice 377 55 2 4 17 78 622
67. Osijek 3.371 1.786 35 101 116 2.038 7.863
68. Valpovo 365 24 2 7 7 40 510
69. Biskupija        ŠK 55 584 0 0 1 585 1.189
70. Drniš 407 251 0 0 3 254 1.098
71. Ervenik 12 378 0 0 0 378 762
72. Kistanje 26 621 0 0 0 621 1.355
73. Knin 951 1.742 2 1 9 1.754 4.578
74. Skradin 259 252 3 0 0 255 848
75. Šibenik 1.524 282 4 5 33 324 2.443
76. Vodice 514 53 1 3 23 876 514
77. Borovo           VS 50 477 9 3 3 492 583
78. Drenovci 464 27 0 4 16 47 613
79. Gunja 327 23 4 1 21 49 534
80. Vinkovci 1.145 468 3 52 31 554 2.425
81. Vukovar 1.393 2.817 60 55 127 3.059 4.427
82. Županja 868 17 1 1 7 26 964
83. Cista Provo   SD 460 0 0 0 0 0 548
84. Imotski 799 31 0 2 4 37 1.090
85. Kaštela 1.240 30 3 2 1 36 2.044
86. Makarska 779 18 2 1 9 30 1.126
87. Omiš 780 9 1 1 4 15 1.036
88. Podbablje 172 63 0 0 0 63 522
89. Sinj 714 12 3 0 4 19 955
90. Solin 398 22 0 0 6 28 623
91. Split 3.900 230 13 11 97 351 6.863
92. Trilj 603 10 0 0 0 0 795
93. Trogir 522 7 0 3 7 17 714
94. Vrgorac 540 0 0 0 1 1 717
95. Labin               IS 328 12 6 0 0 40 661
96. Poreč 677 59 24 3 0 138 986
97. Pula 1.735 254 88 0 0 554 3.073
98. Rovinj 411 55 54 2 0 174 847
99. Umag 341 53 33 14 0 123 690
100 Čakovec        ME 667 13 2 28 24 67 755
101. Dubrovnik      DN 1.023 94 10 8 53 165 2.184
102. Metković 829 39 2 0 3 44 1.133
103. Grad Zagreb  GZ 32.260 2.273 80 449 875 3.677 42.293
Zbroj po stupcima 99.663 33.039 1.064 1.604 2.569 39.503 187.291
RH 152.974 40.103 1.642 2.259 3.559 47.563 269.516

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                    Županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb,                IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,                                    ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.                                                                                                                                                                                                                                                       Bi = broj fiktivnih birača koje je prema tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića bilo prije lokalnih izbora 2017. godine,                                                                                                                                                                                                         Bi1 = broj fiktivnih birača srpske manjine,                                                                                                                                                                                                                                       Bi234 = :mađarske, talijanskečeške i slovačke,                                                                                                                                                      Bi5 = :austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske,rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i  židovske,                     Bi6 = :albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske  i                                                                                                            Bim = Bi1 + Bi234 + Bi5 + Bi6 = ukupno birača nacionalnih manjina koje je trebalo brisati.+

mr. sc. Edo Zenzerović dipl. ing. elektr.


Podjeli
Leave a Comment