Kritički osvrt na Vladin prijedlog Zakona o izbornim jedinicama….

Podjeli

Prema podatcima Ministarstva pravosuđa i uprave za 13. prosinca 2022. godine o broju birača u općim izbornim jedinicama devet od deset postojećih općih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica.  Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.                                                     

Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama 7. veljače 2023. godine i naredio sređivanje Registra birača.                                                                                    Ustavni sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom i sredi evidenciju birača s prebivalištem u Hrvatskoj.

Predsjednik Vlade Andrej Pleković i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavili su prijedlog Zakona o izbornim jedinicama

Premijer Plenković kazao je na početku da se radi o manjim izmjenama postojećeg zakona. Napomenuo je da izmjena zakona ima samo 17 stranica. Cilj ovih izmjena koji su napravljene po naredbi Ustavnog suda osigurati jednaku težinu glasa u svom izbornim jedinicama, što se promijenilo tijekom godina zbog demografskih promjena. Drugo načelo je koje slijedi izmjena je da se pokuša slijediti granice administrativnih jedinica, treća da odstupanja prema zakonu ne smiju biti veća odnosno manja od 5 posto te na kraju da zakon bude donesen prije listopada 2023. godine.Plenković je kazao da očekuje da prvo čitanje zakona bude prije ljetne stanke, drugo u prvim danima rujna i da bude donesen prije 1. listopada tako da ne bude pravnog vakuma.

“Trebamo ostvariti jednaki tretman i birača i zastupnika koji se biraju u Sabor. Vrlo je interesantno to da će nakon modifikacije 78 posto birača nakon ovoga ostati u jedinicama u kojima su i trenutno. Za samo 22% birača mijenja se izborna jedinica. Željeli smo ostaviti postojeći zakon koji smo samo modificirali. Postoje razni izborni modeli, ali to je druga vježba koja iziskuje više vremena i uključenost drugih faktora. Nismo vidjeli da je Ustavni sud rekao da se mora u potpunosti promijeniti zakon. Mi smo shvatili odluku Ustavnog suda kao zahtjeva da se modificira postojeći sustav. Da bi se odstupanja korigirala Vlada je pristupila modifikaciji postojećeg zakona. Po novoj arhitekturi najveće je odstupanje tek u X. izbornoj jedinici od tek nešto 2,20 posto što je daleko bolje od pet posto koliko je tražio Ustavni sud.“ Plenković je kazao da su nastojali što bolje uskladiti broj birača zbog budući demografskih trendova da se ne bi dogodila promjena u trenucima kad se izbori počnu održavati. Možda jedna od najvećih promjena je što Zagreb više nije podijeljen u četiri izborne jedinice već će sada biti u tri – prvoj, drugoj i šestoj. Otklonjen je prigovor da glasači s Jaruna i Brezovice daju glas zajedno s građanima koji žive na obali Jadranskog mora. Također je Plenković kazao da je zadržan razmjerni izborni sustav za što smatraju da osigurava najbolju zastupljenost svih političkih faktora u Hrvatskoj. Odgovarajući na pitanja novinarke koja je baza za izračun broja glasača u izmjenama zakona, ministar Malenica je kazao da je registar birača jedini relevantni dokument za izradu ovog dokumenta jer na kraju glasuju biraču. Problem je što na popisu birača imamo pola milijuna više ljudi nego je to popisano na zadnjem popisu stanovništva. Ministar je kazao da drže da su podaci u registru birača točni. Nije želio ulaziti u raspravu u vjerodostojnost podataka u registru birača kao ni u popisu.

Odgovarajući na pitanje zašto Novi Vinodolski strši u osmoj izbornoj jedinici i je li to ‘frankeštajn’ izborna jedinica kao što to kaže SDP, ministar Malenica je kazao da su iz oporbene stranke licemjerni i da kad su donosili promjene kad su bili na vlasti nisu se ni savjetovali s javnosti i da su se vodili preporukama Ustavnog suda da odstupanja budu što manja. Promjene nisu rađene zbog ministra Olega Butkovića.

 

Kritički osvrt na Vladin prijedlog Zakona o izbornim jedinicama

Grad Zagreb je podijeljen na tri izborne jedinice: I. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad-Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Peščenicu-Žitnjak, Podsljeme i Trnje s ukupno 311.506 stanovnika, II. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Sesvete s ukupno 162.592 stanovnika i VI. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Brezovica, Novi Zagreb-zapad, Podsused-Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka-jug i Trešnjevka-sjever s ukupno 293.033 stanovnika.

Grad Zagreb ima oko petine stanovnika Hrvatske pa se može podijeliti na dvije izborne jedinice s odstupanjem unutar granica ± 5 posto.

Zagrebačka županija je podijeljena u četiri izborne jedinice: I. koja obuhvaća: Veliku Goricu, Kravarsko, Orle, Pisarovinu, Pokupsko i Rugvicu s ukupno 77.207 stanovnika, II. koja obuhvaća: Dugo Selo, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelinu, Vrbovec, Bedenicu, Brckovljane, Dubravu, Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić, Križ, Preseku i Rakovec s ukupno 88.545 stanovnika popisanih 2021. godine, III. koja obuhvaća: Bistru, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Mariju Goricu i Pušću s ukupno 17.356 stanovnika i             VI. koja obuhvaća: Jastrebarsko, Samobor, Svetu Nedelju, Zaprešić, Brdovec, Klinča Sela, Krašić, Stupnik i Žumberak s ukupno 116.877 stanovnika.

Postojeće IV. i V. izborna jedinica zajedno s Bjelovarsko-bilogorskom županijom imaju oko petine stanovnika Hrvatske pa se mogu podijeliti na dvije izborne jedinice s odstupanjem broja stanovnika unutar granica ± 5 posto od prosječnog broja stanovnika deset izbornih jedinica. Nova V. izborna jedinica ima 358.148 stanovnika pa je odstupanje broja stanovnika od prosjeka deset općih izbornih jedinica sada – 7,5 posto, a nova VI. izborna jedinica ima 409.910 stanovnika i njeno odstupanje je 5,87 posto. Ostale izborne jedinice su unutar dopuštenih granica od ± 5 posto. Sisačko-moslavačka i Koprivničko-križevačka županija mogle bi u cijelosti pripadati jednoj izbornoj jedinici. Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Bjelovarsko-bilogorska ili Osječko-baranjska županija se moraju dijeliti na dvije izborne jedinice da se osigura odstupanja broja stanovnika izbornih jedinica unutar granica ± 5 posto kod deset općih izbornih jedinica.      

Koprivničko-križevačka županija se dijeli prema prijedlogu na: II. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Križevce, Gornju Rijeku, Kalnik, Rasinju, Sokolovac, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec s ukupno 35.367 stanovnika i IV. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Đurđevac, Koprivnicu, Drnje, Đelekovac, Ferdinadovac, Golu, Hlebine, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivničke Brege, Koprivnički Ivanec, Legrad i Molve s ukupno 65.854 stanovnika.

Sisačko-moslavačka županija se dijeli na: V. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Hrvatsku Kostajnicu, Novsku, Donje Kukuruzare, Hrvatsku Dubicu, Jasenovac, Lipovljane i Mjur s ukupno 20.684 stanovnika i na VII. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Glinu, Kutinu, Petrinju, Popovaču, Sisak, Dvor, Gvozd, Lekenik, Martinsku Ves, Sunju, Topusko i Veliku Ludinu s ukupno 118.919 stanovnika.

Primorsko-goranska županija se dijeli na dvije izborne jedinice: VII. koja obuhvaća: Bakar, Čabar, Delnice, Kastav, Vrbovsko, Brod moravice, Čavle, Fužine, Jelenje, Klanu, Lokve, Matulje, Mrkopalj, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu i Viškovo s ukupno 80.812 stanovnika i na VIII. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Cres, Crikvenicu, Kraljevicu, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatiju, Rab, Rijeku,  Bašku, Dobrinj, Kostrenu, Lopar, Lovran, Malinsku-Dubašnicu, Moščeničku Dragu, Omišalj, Punat i Vrbnik s ukupno 184.607 stanovnika.

Zadarska županija se prema prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama dijeli na dvije izborne jedinice: VII. koja obuhvaća: Obrovac, Pag, Gračac, Jasenice, Kolan, Novigrad, Posedarje, Povljanu, Ražanac, Starigrad i Vir s ukupno 25.764 stanovnika i na XI. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Benkovac, Biograd na Moru, Nin, Zadra, Bibinje, Galovac, Kali, Kukljicu, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Pašman, Polaču, Poličnik, Preko i Privlaku s ukupno 134.092 stanovnika.

Splitsko-dalmatinska županija se dijeli na:  IX. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Kaštela, Sinj, Solin, Trilj, Trogir, Vrliku, Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Klis, Lečevicu, Marinu, Muć, Okrug, Otok, Prgomet, Primorski Dolac, Seget i Šoltu s ukupno 147.224 stanovnika i na X. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Hvar, Imotski, Komižu, Makarsku, Omiš, Split, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Bašku Vodu, Brela, Cista Provu, Dugi Rat, Jelsu, Lokvičiće, Lovreč, Milnu, Nerežišča, Podbablje, Postiru, Proložac, Runoviće, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Tučepe, Zadvarje, Zagvozd i Zmijavce s ukupno 276.183 stanovnika. Iz ovih podataka može se lako izračunati brojeve stanovnika novih izbornih jedinica i izračunati za njih broj birača na tisuću stanovnika. I. izborna jedinica ima 918 birača na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine, II. 928, III. 896, IV. 940, V. 999, VI. 891, VII. 965, VIII. 963. IX. 978 i X. 951, a Hrvatska 942. Iz ovih podataka slijedi da u Hrvatskoj ima u svim izbornim jedinicama birača s fiktivnim prebivalištem u njoj. U Hrvatskoj je bilo 19. svibnja 2023. godine 468.896 birača više od broja punoljetnih državljana popisanih 2021. godine.  Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i predsjedik Vlade RH Andrej Plenković grubo manipuliraju popisom birača i zbog toga bi morali kazneno odgovarati. Prije lokalnih izbora 2021. godine je prema izjavama bivšeg ministra Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj oko 270 tisuću birača koji nisu imali prebivalište. Zašto DORH nije saslušao optužbe Vlahe Orepića o sprječavanju brisanja tih birača.  

Slavica Lukić je 29. svibnja u Jutarnjem listu napisala: „Plenković će ostati upamćen kao premijer koji je bio savršeno nezainteresiran provesti ijednu iole važnu reformu. Eto vam gospodo – tražili ste, gledajte. Htjeli ste da ujednačimo broj birača po izbornim jedinicama. I jesmo – razlika je sada manja od 2,3 posto. Puku formu smo zadovoljili. To bi bio sukus ponuđene “mini izborne reforme” na koju je vladajuća većina prisiljena odlukom Ustavnog suda.

To je reforma “ovdje uštipni – ondje dodaj”, Koprivničko-križevačkoj odreži, Podravsko-virovitičkoj zalijepi, u isti lonac uguraj Pag i Petrinju, Vir i Kutinu. I sve to na temelju popisa birača u koji nitko, pa ni Plenković i njegov ministar Malenica, koji su prije tri dana novinare uvjeravali da predstavlja vjerodostojan izvor podataka – iskreno ne vjeruju.“

Prijedlog podjele Hrvatske na osam županija i Grad Zagreb i deset izbornih jedinica

  1. izborna jedinica s 384.345 obuhvaćala bi zagrebačke gradske četvrti: Brezovica, Črnomerec, Donji grad, Gornji grad-Medvešćak, Podsused-Vrapče, Podsljeme, Stenjevec, Trešnjevka-jug, Trešnjevka-sjever i Trnje.
  2. izborna jedinica s 382.786 stanovnika obuhvaćala bi zagrebačke gradske četvrti: Donja Dubrava, Gornja Dubrava, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Novi Zagreb-zapad, Peščenica-Žitnjak i Sesvete.

III. izborna jedinica s 398.127 stanovnika  obuhvaćala bi : Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju te: Bistru, Dubravicu, Jakovlje i Luku iz Zagrebačke županije.

  1. izborna jedinica s 392.509 stanovnika obuhvaćala bi: Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku te sjeverozapadni dio Bjelovarsko-bilogorske županije: Berek, Bjelovar, Ivanska, Kapela, Nova Rača, Rovišće, Severin, Šandrovac, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac.
  2. izborna jedinica s 375.228 stanovnika obuhvaćala bi: Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku i Vukovarsko-srijemsku županiju te istočni dio Bjelovarsko-bilogorske županije: Daruvar, Dežanovac, Đulovac, Garešnica, Grubišno Polje, Hercegovac, Končanica, Sirač, Velika Trnovitica i Veliki Grđevac.
  3. izborna jedinica s 388.508 stanovnika obuhvaćala bi: Koprivničko – križevačku i Zagrebačku županiju bez: Bistre, Dubravice, Jakovlja i Luke.

VII. izborna jedinica s 376.708 stanovnika obuhvaćala bi: Karlovačku, Ličko-senjsku i Sisačko-moslavačku županiju, gradove i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Klana, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski,Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina, Viškovo i Vrbovsko iz istočnog dijela Primorsko-goranske županije i grad Pag i općine: Gračac, Kolan i Povljanu iz Zadarske županije.

VIII. izborna jedinica s 386.289 stanovnika obuhvaćala bi: Istarsku županiju te gradove i općine: Baška, Cres, Crikvenica, Dobrinj, Kastav, Kostrena, Krk, Kraljevica, Lopar, Lovran, Mali Lošinj, Malinska- Dubašnica, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj, Opatija, Punat, Rab, Rijeka i Vrbnik iz zapadnog dijela Primorsko-goranske županije.

  1. izborna jedinica s 393.601 stanovnika obuhvaćala bi: Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju bez grada Paga i općina: Gračaca, Kolana i Povljane te gradove i općine: Cista Provo, Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Kaštela, Klis, Lećevica, Lokvičići, Lovreč, Marina, Muć, Okrug, Otok, Podbablje, Prgomet, Primorski Dolac, Proložac, Seget, Sinj, Solin, Šestanovac,Trilj, Trogir, Vrlika, Zadvarje i Zagvozd iz sjevernog dijela Splitsko-dalmatinske županije.
  2. izborna jedinica s 393.722 stanovnika obuhvaćala bi Dubrovačko-neretvansku županiju te gradove i općine: Baška Voda, Bol, Brela, Dugi Rat, Gradac, Hvar, Imotski, Jelsa, Komiža, Makarska, Milna, Nerežišće, Omiš, Podgora, Postira, Pučišća, Runovići, Selca, Split, Stari Grad, Sućuraj, Supetar, Sutivan, Šolta, Tučepi, Vis, Vrgorac, Zagvozd i Zmijavci iz južnog dijela Splitsko-dalmatinske županije.

Odstupanja broja stanovnika od prosjeka izbornih jedinica kreće se od – 3,09 posto kod V. do 2,83 posto kod III. izborne jedinice. Četvrta, peta i sedma izborna jedinica imaju u sastavu stanovništva više od 5% pripadnika srpske nacionalne manjine, a sedma ima više od 5% pripadnika ostalih manjina. Izborne jedinice bi mogle biti županije. Tako bismo imali osam županija i Grad Zagreb.

I. BROJ BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA LOKALNIM IZBORIMA 16. SVIBNJA 2021. GODINE
ŽUP S21 P21 B21 B21 – P21 Bi pb-p p21
ZG 299.985 244.398 274.799 30.401 12.277 124 916
KZ 120.702 100.081 107.650 7.569 3.004 76 892
SM 139.603 116.562 139.107 22.545 15.087 193 996
KA 112.195 94.026 106.023 11.997 11.217 128 945
VA 159.487 131.429 144.688 13.259 4.905 101 907
KK 101.221 83.210 92.282 9.072 3.477 109 912
BB 101.879 83.850 95.089 11.239 6.876 134 933
PG 265.419 222.697 259.713 37.016 15.337 166 979
LS 42.748 35.954 42.139 6.185 6.985 172 986
VP 70.368 57.993 68.733 10.740 7.255 185 977
PS 64.084 52.594 63.384 10.790 8.100 205 989
BP 130.267 107.034 132.070 25.036 12.534 234 1.014
ZD 159.766 130.268 160.516 30.248 17.066 232 1.005
OB 258.026 213.927 246.552 32.625 23.946 153 956
ŠK 96.381 80.799 96.560 15.761 15.355 195 1.002
VS 143.113 117.500 145.082 27.582 16.318 235 1.014
SD 423.407 344.794 404.462 59.668 26.710 173 955
IS 195.237 160.197 185.137 24.940 9.662 156 948
DN 115.564 92.820 107.151 14.331 6.657 154 927
ME 105.250 84.283 95.521 11.238 3.795 133 908
GZ 767.131 623.324 693.645 70.321 42.953 113 904
RH 3,871.833 3.177.740 3,660.303 482.563 269.516 152 945

Oznake: ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,                                    ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.                                                                                                                                                                                                                                                       S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine, P21 = broj punoljetnih državljana Republike Hrvatske popisan 2021. godine,                         B21  = broj registriranih birača na biračkim mjestima na lokalnim izborima za župane 16. svibnja 2021. godine, B21 – P21 = višak birača od punoljetnih državljana,  Bi = broj birača koje je prema tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača prije lokalnih izbora 2017. godine, pb-p = (B22 – P21)/ P21 x 1.000 = više birača od punoljetnih državljana na tisuću punoljetnih državljana  i p21 = B21 / S21 x 1.000 = broj birača na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine na tisuću stanovnika popisan 2021. godine. 

II. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA 13. PROSINCA 2022. ZA STARE I 19.SVIBNJA 2023. GODINE ZA NOVE
IJ S21-s B22-s S21-n B23-n ps-22 pb-22 ps-23 pb-23
I. – 341.398 388.713 356.866 – -6,59 0,40 -2,13
II. – 389.400 388.383 360.312 – 6,54 0,31 -1,19
III. 385.429 346.016 402.785 360.861 -4,53 -5,33 4,03 -1,04
IV. 328.394 312.179 394.248 370.565 -15,18 -14,59 1,82 1,62
V. 337.464 338.615 358.148 357.801 -12,84 -7,35 -7,50 -1,88
VI. – 330.764 409.910 365.225 – -9,50 5,87 0,15
VII. – 410.107 380.358 367.100 – 12,21 -1,76 0,67
VIII. 386.289 371.866 379.844 365.860 -2,31 1,75 -1,90 0,32
IX. 419.282 416.755 377.697 369.334 8,29 14,03 -2,45 1,28
X. 418.584 397.757 391.747 372.712 8,11 8,83 1,18 2,20
RH 3.871.833 3.654.857 3.871.833 3.646.636 – 0 0 0

 

Oznake: S21-s = broj stanovnika popisan 2021. godine za stare izborne jedinice, B22-s = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj 13. prosinca 2022. godine, S21-n = broj stanovnika popisan 2021. godine za nove izborne jedinice, B23-n = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj 19. svibnja 2023. godine, ps-22 = (10S21-s / SRH – 1)x100% = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika deset općih izbornih jedinica, pb-22 = (10B22-s / BRH – 1)x100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika deset općih izbornih jedinica, ps-23 = (10S21-n / BRH – 1)x100% = odstupanje broja stanovnika novih izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika deset općih izbornih jedinica i pb-23 = (10B23-n / BRH – 1)x100% = odstupanje broja birača novih izbornih jedinica od prosjeka broja birača deset općih izbornih jedinica.

Za izradu I. i II. tablice koristio sam podatke iz Odluke Ustavnog suda od 7. veljače 2023. godine U-I-4089-2020 i HDZ-ov Prijedlog novih izbornih jedinica.

Kao članovi Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i  ” Narod odlučuje ” tako:                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                     

 

  1. da je minimalni broj zastupnika u izbornim jedinicama kod razmjernog izbornog sustava 20,

 

  1. da smanje izborni prag s 5 posto na 2,8 posto u izbornoj jedinici za razmjerni izborni sustav u kojoj bi svi naši državljani birali 61 zastupnika, a 60 zastupnika bismo birali dvokružnim većinskim izbornim sustavom razmjerno broju stanovnika po županijama,

 

  1. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,

 

  1. izglasaju uvjet kandidature stranaka koje imaju manje od dvanaest tisuća članova potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,

 

  1. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,

 

  1. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,

 

  1. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).

 

  1. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2023. godinei

 

  1. da nam Ministarstvo pravosuđa i uprave hitno objavi podatke o broju registriranih birača po županijama, gradovima i općinama kako bismo mogli dati svoje prijedloge izbornih jedinica uvažavajući preporuke Venecijanske komisije da se županije ne dijele na dvije ili više izbornih jedinica.

mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.


Podjeli
Leave a Comment