KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ JE IZGUBILA IZBORE 2020. GODINE ZBOG NEZADOVOLJSTVA BIRAČA POLITIKOM ANDREJA PLENKOVIĆA…

Podjeli

Premijer Andrej Plenković boravi u Varaždinu gdje među ostalim sudjeluje na svečanoj akademiji u povodu 20. obljetnice Didakovih dana kojima se promovira lik i djelo fra Didaka Buntića, dobrotvora i prosvjetitelja.

Plenković je dao izjavu, prvo se osvrnuo na situaciju u Izraelu:

“Osudili smo terorističke napade Hamasa koji će dovesti do destabilizacije stanja. Ovo su brutalni napadi, bez presedana, doslovno egzekucija civila. Što se tiče hrvatskih državljana, u kontaktu smo s veleposlanstvom. Dio njih je danas sletio u Beč, oko 53 osobe, a sutra dolazi drugi dio hodočasnika koji je čekao vratiti se prema planu”, rekao je pa se opet obrušio na predsjednika Zorana Milanovića zbog Zakona o izbornim jedinicama.

O Milanoviću: Taj stvarno ima puno vremena

“Jučer sam slušao što je izgovorio nakon dugo vremena. On stvarno ima jako puno vremena, do detalja prati nastupe i replike u saborskim raspravama. Njegova lijenost da ne potpiše zakon je presedan, dok je on bio premijer tri puta je Josipović potpisivao zakon u roku manjem od osam dana. To je zakonodavna praksa koja je uobičajena. Rok od osam dana je maksimalan rok, nigdje ne piše da ne može potpisati ranije. Zadnja situacija je bila u lipnju, kada je Sabor donio Zakon o socijalnoj skrbi, stupao na snagu 1. srpnja i to je potpisao. Zašto je zakonodavac želio da Zakon stupu na snagu 1. listopada? Jer je Ustavni sud ukinuo raniji zakon s krajem rujna, da nemamo pravni vakuum. Teza da on to nije smio je laž, on voli lagati. Nadalje, vidim da se ulovio bilance. Njegova bilanca je ovakva, dobio je izbore zbog Sanadera i s ogromnom koalicijom. No iduće izbore je odigrao egal da bi izgubio sa sedam mandata od mene, a njegovi nasljednici od nas izgubili s 25 razlike. Postao je predsjednikom zahvaljujući Miroslavu Škori, njegova kandidatura je bila kula od karata, malo domoljublja, malo je bilo opstrukcija u dijelu HDZ-a, dobio je jer je Škoro odnio pola glasova Kolindi. O njegovim potezima u mandatu predsjednika? Sve što je bilo strateški, bio je protiv. Njegov stav o ruskoj agresiji, potpuno proruski stav, hvali se da se nije rukovao sa Zelenskim, koronu je usporedio s karijesom”, rekao je.

Milanović je dobio izbore prema AP-u, jer je škoro odnio pola glasova Kolindi. Kako je škoro odnio pola glasova Kolidi gospodine Plenkoviću? Neka stručnjaci Vaše stranke znanjem elementarne matematike dokažu takvu tvrdnju!

“Namjerna opstrukcija radi opstrukcije, zakon ćemo opet uputiti u Sabor, on će opet biti izglasan i raspravljat će se o tome što je već raspravljeno. U njegovom mandatu je BDP narastao za 2 milijarde eura, u našem za 20. O LNG terminalu nisu napravili ništa, Schengen ništa. I Merkel je uspio odvratiti da dođe i on ima obraza govoriti o bilanci! Nama? Iza kojih će ostati Pelješki most, koridor 5C, Rafalei… On danas dovodi u pitanje tu kupovinu. Proruski stav, destrukcija svemu bitnom. Slučajno sam ga išao slušati, sad bi on želio kupiti bolju prošlost sebe kao premijera i političara”, rekao je Plenković.

O ustavnoj mogućnosti da „šmrkavac“ može zlorabiti potpisivanje Zakona morali ste voditi računa gospodine Plenkoviću!

Hrvatski sabor se 14. studenog 2019. godine izjasnio sa 105 glasova ujedinjene “antifašističke” koalicije HDZ-SDP-SDSS-HNS-GLAS-IDS-HSS – ostalih zastupnika nacionalnih manjina i Bandićevih “žetončića” protiv amandmana zastupnika Zlatka Hasanbegovića o ukidanju obilježavanja 22. lipnja, tzv. Dana antifašističke borbe kao državnog blagdana te protiv uvođenja sovjetskoga tzv. Dana pobjede nad fašizmom 9. svibnja kao spomen dana. Jednakim brojem glasova ista koalicija spriječila je referendumsko izjašnjavanje za promjenu izbornih pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor građanskih inicijativa ” Narod odlučuje” i “Ne istambulskoj konvenciji” prihvativši obrazloženje smijenjenog bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića o nedovoljnom broju potpisa za održavanje referenduma. Po hitnoj proceduri izglasali su Zakon o blagdanima i spomen danima i time nepotrebno produbili postojeće podjele u hrvatskom društvu. Premda su građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom”  2014. godine s 380.649 potpisa i “Narod odlučuje” s preko četiristo tisuća potpisa birača tražile promjenu izbornih pravila Hrvatski sabor još nije promijenio izborne jedinice određene Zakonom 29. listopada 1999 godine, a broj zastupnika je ostao 151. Broj birača u drugom krugu  predsjedničkih izbora 5. siječnja 2020. godine je prema mojoj procjeni bio 317.316 veći od broja punoljetnika. Priloženi tablični prikazi dokazuju grubu manipulaciju biračima s prebivalištem u Hrvatskoj od 3. siječnja 2000. godine. Svi izbori zadnjih 20 godina su neregularni i predsjednički 2020. godine zbog grube manipulacije biračima s prebivalištem u Hrvatskoj! Na trećim izborima za Europski parlament 26. svibnja i u drugom krugu predsjedničkih izbora pokazali smo velikim brojem nevažećih listića ili izbornom apstinencijom da ne želimo Kuščevićev “festival demokracije” i diktatorsku vladavinu AP-a pomoću Bandićevih “žetončića” i etnobisnismena poput Pupovca i Radina.  Nadali smo se “Novoj hrvatskoj paradigmi” prema načelima iznesenim u ogledu Davora Ive Stiera, a dobili smo Šeksovu boljševičku paradigmu vladanja Hrvatskom. Kolinda Grabar Kitarović je zbog takve politike Plenkovićeve interesne zajednice izgubila izbore. Između dva loša kandidata izabrali smo križanje listića. Profesor na Ekonomskom fakultetu Davor Filipović bi trebao analizom dokazati tvrdnju da je Miroslav Škoro svojim nevažećim listićem presudio rezultat predsjedničkih izbora u korist predsjednika Republike Zorana Milanovića. Koalicijski partneri Andreja Plenkovića: Milorad Pupovac, Furio Radin, Radimir Čačić, Predrag Štromar i Branimir Glavaš su glasali za Zorana Milanovića, a Vladimir Šeks je spominjao proslavu rođendana Zdravka Mamića. Nevažećim listićima glasovali su birači Živog zida, a Hrvatski suverenisti su glasali u drugom krugu za Kolindu Grabar Kitarović. Kako je “ekstremna desnica” križanjem listića dovela za predsjednika Republike “šmrkavca” kako je “učtivo” oslovio Zorana Milanovića predsjednik Vlade Andrej Plenković = Šeksov poluproizvod “Plenkošenko”?   Kad bi sve nevažeće glasove pribrojili gubitnici Kolindi Grabar Kitarović  Zoran Milanović imao bi 15.486 glasova više od gubitnice.                                                                                                                                                                                                                                                

Predsjedničkim kandidatima na sučeljavanjima prije drugog kruga izbora nisu postavljena pitanja o izbornom zakonodavstvu i neposrednoj demokraciji niti su oni samostalno pokrenuli ta pitanja.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović su bili kandidati “antifašističke” koalicije koja izbjegava implementaciju rezolucije Europskog parlamenta usvojenoj 19. rujna 2019. naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“, kojom su osuđeni i izjednačeni nacistički i komunistički zločini kao i zločini svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima. 

Dosta nam je 20 godina “antifašističke” diktature: Stjepana Mesića, Josipa Manolića, Budimira Lončara, Mate Granića, Jadranke Kosor, Vladimira Šeksa – Sove, Miroslava Šeparovića Gavuna, Mata Arlovića Vrbika, Branka Bačića, Ive Josipovića, Zorana Milanovića, Andreja Plenkovića, Gordana Jandrokovića, Davora Božinovića  i Jasne Omejec! Dosta nam je korumpiranih političara i sudaca! Na izborima 5. siječnja 2020. godine prekrižili smo listiće, jer su oboje kandidata pripadnici  stranaka koje su od 3. siječnja 2000. godine glasovanjem u Hrvatskom saboru gušile neposrednu demokraciju i sudjelovale u izbornim prijevarama. Iskoristili smo izbore kao referendum o nepovjerenju političkoj kasti uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa! .  

I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD 2001. DO 2019. GODINE
God. S ΔS P ΔP p
2001. 4,437.460 0 3.505.533 0 790
2011. 4,284.889 152.571 3.487.034 18.499 814
2012. 4,267.558 169.902 3.478.171 27.363 815
2013. 4,255.689 181.771 3.474.453 31.080 816
2014. 4,238.389 199.071 3.468.447 37.086 818
2015. 4,203.604 233.856 3.449.154 56.379 821
2016. 4,174.349 263.111 3.435.425 70.108 823
2017. 4,124.531 312.929 3.395.979 109.554 823
2018. 4,087.843 349.617 3.377.287 128.246 826
2019. 4,065.253 372.207 3,364.426 141.107 828

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                          S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( DZS ) ( https:// www.dzs.hr )  ;                                                                                                                                                                                   ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine,                                                P = broj punoljetnih stanovnika;                                                                                                                                                                ΔP = P1 – Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom  godine i popisu 2001. godine i                                                                                                                                                                                            p = P / S x 1.000 = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu na tisuću stanovnika.

II. KRONOLOŠKI  PREGLED DRUGOG KRUGA IZBORA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE OD 1997. DO 2020. GODINE
Datum B1 ΔB Δt B2 B B1 – P
15.06. 1997. 3,683.774 377.705 4,061.479 178.241
25.01. 2000. 3,858.893 175.119 954 394.028 4,252.921 353.360
23.01. 2005. 4,004.962 146.069 1.825 387.258 4,392.220 499.429
10.01. 2010. 4,089.320 84.358 1.813 406.208 4,495.528 583.787
11.01. 2015. 3,788.039 -301.281 1.827 37.203 3,825.242 338.885
05.01. 2020. 3,681.742 -106.297 1.820 52.373 3,734.115 317.316

 

Oznake u tablici:                                                                                                                                                                                            B1 = broj registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj,                                                                                                                    B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u inozemstvu,                                                                                                                                                        B  = B1 + B2 = ukupni broj registriranih birača,                                                                                                                                                                P1  = 3.505. 533 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2001. godine korišten za izbore 1997., 2000. i 2005. godine,                                                                                                      P11 = 3.487.034 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2011. godine korišten za izbore 2010. godine  ,                                                                                                              P14 = 3.468.447 = broj punoljetnih stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2014. godine,                                  P19 = 3.364.426 = broj punoljetnih stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2019. godine i                              B1 – P = razlika birača s prebivalištem u Hrvatskoj i punoljetnih stanovnika

III. KRETANJE BROJA STANOVNIKA PO ŽUPANIJAMA OD POPISA 2011. DO 31. PROSINCA 2019. GODINE I BROJA BIRAČA U DRGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA
ŽUP S11 S14 S19 B19 ΔS p
ZG 317.606 318.875 309.611 273.722 7.995 -2,52
KZ 132.892 129.547 124.407 108.452 8.485 -6,38
VA 175.951 172.775 165.885 141.362 10.066 -5,72
KK 115.584 113.019 105.886 93.167 9.698 -8,39
BB 119.764 114.805 105.554 96.509 14.210 -11,87
PG 296.195 293.172 281.945 261.902 14.250 -4,81
IS 208.055 208.262 209.955 185.765 -1.900 0,91
ME 113.804 112.858 109.130 95.914 4.674 -4,11
GZ 790.017 799.999 809.235 694.639 -19.218 2,43
I. 2,269.868 2.263.312 2,221.608 1.951.432 48.260 -2,13
SM 172.439 162.345 144.599 141.362 27.840 -16,14
KA 128.899 123.000 114.804 197.840 14.095 -10,93
LS 50.927 48.150 44.346 42.867 6.581 -12,92
VP 84.836 81.498 72.843 69.548 11.993 -14,14
PS 78.034 74.452 65.614 64.093 12.420 -15,92
BP 158.575 152.834 136.429 133.461 22.146 -13,97
ZD 170.017 170.975 168.055 160.441 1.962 -1,15
OB 305.032 296.685 270.877 249.283 34.155 -11,20
ŠK 109.375 105.041 98.899 97.35 10.476 -9,58
VS 179.521 171.395 149.489 146.989 30.032 -16,73
SD 454.798 454.229 448.153 405.173 6.645 -1,46
DN 122.568 122.400 122.449 107.714 119 -0,10
II. 2,015.021 1,963.004 1,836.557 1.718.771 178.464 -8,86
RH 4,284.889 4,225.316 4,058.165 3.670.203 226.724 -5,29

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                  ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska,  GZ = Grad Zagreb,                IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,                                      ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka, RH = Republika Hrvatska i D = dijaspora.                                                                            ΔS = razlika broja stanovnika prema popisu travnja 2011. godine i prema procjeni DZS-u za 31. prosinca  2018. godine,                                                                                                                                                                                    S = broj stanovnika popisan 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2014. i 2018.godine      ( https:// www.dzs.hr ) i                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                           p = ΔS / S11 x 100 % = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2018. izraženo u postotcima broja stanovnika popisanih 2011. godine.

  1. = županije i Grad Zagreb u kojima je pobijedio Zoran Milanović, II. županije u kojima je pobijedila Kolinda Grabar Kitarović. Predznak – znači porast broja stanovnika.                                                                                                                
IV. ANALIZA RASPODJELE GLASOVA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA U DRUGOM KRUGU PRESJEDNIČKIH IZBORA 11. SIJEČNJA 2015. GODINE
ŽUP B G V N IJ KGK g
KZ 110.082 65.029 63.250 1.779 33.492 29.758 59,07
VA 147.026 90.116 87.883 2.233 56.443 31.440 61,29
KK 95.720 56.262 54.923 1.339 29.344 25.579 58,78
BB 101.897 58.988 57.568 1.420 28.722 28.846 57,89
PG 269.622 150.206 146.514 3.692 90.361 56.153 55,71
IS 189.129 105.618 103.040 2.578 81.888 21.152 55,84
ME 96.666 57.884 56.864 1.020 41.283 15.581 59,88
GZ 692.780 430.308 416.863 13.445 216.290 200.573 62,11
I. 1,702.922 1,014.411 986.905 27.506 577.823 409.082 59,57
ZG 273.728 163.479 158.565 4.914 76.914 81.651 59,72
SM 152.890 84.233 82.046 2.187 37.967 44.079 55,33
KA 116.112 69.849 68.089 1.760 30.017 38.072 60,16
LS 46.979 27.695 27.163 532 8.933 18.230 58,95
VP 73.188 44.771 43.626 1.145 20.287 23.339 61,17
PS 68.143 41.435 40.411 1.024 17.631 22.780 60,81
BP 141.045 77.573 75.398 2.175 30.470 44.928 55,00
ZD 166.194 87.358 84.959 2.399 35.226 49.733 52,56
OB 262.467 149.631 145.461 4.170 67.638 77.823 57,01
ŠK 105.511 58.894 57.351 1.543 23.475 33.876 55,82
VS 159.514 88.558 86.467 2.091 35.024 51.443 55,52
SD 410.038 248.000 240.705 7.295 91.174 149.531 60,48
DN 109.308 65.029 63.207 1.822 26.566 36.641 59,49
II. 2,085.117 1,206.505 1,173.448 33.057 501.322 672.126 57,86
RH 3,788.039 2,220.916 2,160.353 60.563 1.079.145 1.081.208 58,63
D 37.193 37.193 37.028 165 3.291 33.737 100,00
Σ 3,825.232 2,258.109 2,197.381 60.728 1.082.436 1.114.945 59,03

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                  ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska,  GZ = Grad Zagreb,                IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,                                      ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka, RH = Republika Hrvatska i D = dijaspora.                                                                            I. = županije i Grad Zagreb u kojima je pobijedio Ivo Josipović,                                                                                                               II. županije u kojima je pobijedila Kolinda Grabar Kitarović,                                                                                                                    Σ = ukupni rezultat izbora,                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                  B = broj birača u drugom krugu na predsjedničkim izborima 11. siječnja 2015. godine,                                                                          G = glasovalo birača,                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                          V = važeći glasovi,                                                                                                                                                                                             N = nevažeći glasovi,                                                                                                                                                                                         IJ = broj dobivenih glasova Ive Josipovića,                                                                                                                                                                               KGK = broj dobivenih glasova Kolinde Grabar Kitarović i                                                                                                                                                             g = G / B x100 % = glasovalo birača  u postotcima.

Kandidati za predsjednika Republike Hrvatske u drugom izbornom krugu su dobili:

  1. Kolinda Grabar Kitarović 1,114.945 glasova         ili 51,74%
    2. prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ                                              1,042.436 glasova          ili 49,26%.

Za predsjednicu Republike Hrvatske izabrana je Kolinda Grabar Kitarović.

Članica izbornog stožera Ive Josipovića pravnica Sandra Petrović Jakovina je na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 2014/2015; nakon izbora privukla pažnju javnosti nakon što je – bez dogovora sa samim Ivom Josipovićem u javnosti argumentirala pravne nedoumice koje, koje prema njoj, osporavaju legitimnost izbora kandidatkinje iz redova HDZ-a Kolinde Grabar-Kitarović za Predsjednicu RH. Odvjetnik Krunislav Olujić i još neki članovi SDP-a su osporavali pobjedu na izborima 2015. godine Kolinde Grabar Kitarović jer nije dobila apsolutnu većinu glasova u drugom krugu izbora. Sramotno je da Hrvatski sabor još nije promijenio superlativ najveći u komparativ veći budući da u drugom krugu sudjeluju samo dva kandidata.

Prema članku 17. za izbor predsjednika Republike predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Ako niti jedan kandidat ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Ako je na izborima sudjelovalo više kandidata, pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je slijedeći po broju dobivenih glasova.

U slučaju da zbog odustajanja kandidata koji prema odredbama prethodnog stavka imaju pravo sudjelovati na ponovljenom izboru ostane samo jedan kandidat obavit će se izbor. Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbor se još jednom ponavlja.

U drugom krugu izbora bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 14.352 više nego u prvom krugu.  ( Pogledajte priloženu III. tablicu! ). Svi gradovi i općine s više stanovnika od tri tisuće osim Slavonskog Broda imali su više birača u drugom krugu. Svi gradovi i općine s više birača u prvom krugu od broja stanovnika popisanih 2011. godine imali su još više birača u drugom krugu.

Jesu li rezultati izbora vjerodostojni? S kojom je razlikom pobijedila Kolinda Grabar Kitarović? Je li opravdana sumnja na pokušaj izborne prijevare?  Kad će „Plenkošenkova“ vladajuća većina promijeniti članak 17 Ustava za izbor predsjednika Republike tako da superlativ najveći broj glasova promjeni u komparativ veći broj glasova. Koliko će još godina trebati takvoj većini za promjenu superlativa u komparativ?!                                                                                      Više birača od broja stanovnika u oba kruga imali su: općina Gvozd u Sisačko-moslavačkoj županiji,: Cetingrad i Saborsko u Karlovačkoj županiji,: Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Omišalj u Primorsko-goranskoj županiji,: Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Lišane-Ostrovičke, Pašman, Polača, Preko, Privlaka, Starigrad, Vir i Zemunik Donji U Zadarskoj županiji, : Biskupija, Civljane, Ervenik, Rogoznica, i Tribunj u Šibensko-kninskoj županiji, :Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Baška Voda, Cista Provo, Gradac, Lokvičići, Lovreč, Milna, Okrug, Podgora, Selca i Šolta u Splitsko-dalmatinskoj županiji te Medulin u Istarskoj županiji.

Gruba manipulacija biračima s prebivalištem u Hrvatskoj počela je na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanim 3. siječnja 2000. godine skokovitim porastom broja birača prema broju birača na lokalnim izborima održanim 13. travnja 1997. godine za 217.755 birača s godišnjim povećavanjem broja birača za 79.880 birača. Broj birača 3. siječnja bio je za 376.915 veći od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Ličko-senjska županija imala je više birača od stanovnika popisanih 2001. godine.                                                                                                        Na izborima za Hrvatski sabor održanim 1.422 dana kasnije 25. studenog 2003. godine Vlada Ivice Račana s tadašnjom ministricom pravosuđa, ustavnom sutkinjom Ingrid Antičević Marinović je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj povećala s 3,882.448 za 115.652 na 3,974.545 birača , a na izborima za Hrvatski sabor održanim 24. studenog 2007. godine bivši ustavni sudac Antun Palarić, tadašnji ravnatelj Središnjeg ureda za upravu i lokalnu samoupravu, je povećao u 1.463 dana broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 99.085 na 4,073.630. Prema procjeni, na temelju prirodnog kretanja stanovništva i popisima stanovništva 2001. i 2011. godine, je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2007. godine trebao neprekidno padati zbog prirodnog gubitka stanovništva i negativnog migracijskog salda.                                                                                                                                                          No, ustavni sudac Davorin Mlakar je kao ministar uprave povećao broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine na 4,092.493 za 605.827 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine. Raspodjele birača po županijama, općinama i gradovima grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i od popisa stanovništva 2001. i 2011. godine, a to izaziva osnovanu sumnju da vlade od 2000. godine do sada grubo manipuliraju biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj radi namještanja rezultata izbora i referenduma te sprječavanje referendumskog odlučivanja birača o bitnim pitanjima hrvatskog društva i države.                                                                                     Bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić je rujna 2019. godine na sjednici Sabora održao slobodni govor kojemu su glavna tema bila lažna prebivališta u Hrvatskoj. Ustvrdio je da je u Hrvatskoj 250 tisuća birača s lažnim prebivalištem i da Hrvatska mora ustanoviti točan broj stanovnika i vjerodostojne popise birača te na taj način ući u izbore i izboriti se za legalnu i legitimnu vlast.                      Već na početku naglasio je kako po tko zna koji put ističe da se u Hrvatskoj vlast i politika zasniva na prevari i  da policija i DORH ne reagiraju na tu činjenicu, a predsjednica, prešućujući tu temu, ne radi svoj posao.                                                                                                                                                  Navodeći primjer iz Metkovića gdje je otkriveno da je žena na osnovu lažnog prebivališta oštetila Republiku Hrvatsku za 190 tisuća kuna Orepić je rekao: ” Ljudi moji, samo jednu ženu od minimalno 250 tisuća koji imaju lažno prebivalište. Samo U Zagrebu imamo u ovom trenutku 50 tisuća lažnih prebivališta.                                                                                                                                                                    Orepić  je u nastavku rekao da se više ne može tolerirati autobuse koji na izbore organizirano dovode glasače koji to ne bi trebali biti ( Nemaju prebivalište u Hrvatskoj! ).                                                                      Na izborima za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine broj birača srpske i talijanske nacionalne zajednice bio je veći od broja pripadnika tih manjina popisanih 2011. godine. Birača srpske nacionalne zajednice bilo je 41.742 više od punoljetnih pripadnika popisanih 2011. godine, talijanskih 3.494 i mađarskih 896. Prema Bivšem ministru unutrašnjih poslova iz registra birača trebalo je izbrisati 40.103 birača srpske nacionalne zajednice, 880 mađarske i 494 talijanske.                                                                  Od 25.siječnja 2000. godine Vlada Ivice Račana je za 1.420 dana do 23.11. 2003. godine  povećala broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 115.652 i s godišnjim rastom od 29.727. birača, a Vlada Ive Sanadera za 427 dana za 30.417 odnosno s godišnjim rastom od  26. tisuća što ukupno iznosi do drugog kruga predsjedničkih izbora 25.siječnja 2005. godine za 146.069 birača. Vlada Ive Sanadera je do izbora za Hrvatski sabor 25.11. 2007. godine za 1.036 dana povećala broj birača s godišnjim rastom od 24.191 birača za 68.663 birača, a Vlada Jadranke Kosor je do 11. siječnja 2010. godine s godišnjim rastom od 7.370 birača povećale broj birača za 15.690 birača na ukupni iznos 4,089.320 birača.

mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.


Podjeli
Leave a Comment