By Hrvatska je ovih dana postala poprište apsurda koji bi bio smiješan da nije opasan po nacionalnu sigurnost. Dok se na zagrebačkim ulicama policajci bore s kriminalcima koje sustav odbija procesuirati, u toplim klupama Hrvatskog sabora sjede ljudi koji kroje zakone o toj istoj sigurnosti a da pritom ne znaju zemljopisne lokacije država koje su trenutno, žarišne točke svijeta u kojem živimo.
Slučaj “Kolodvor”: Pljuska u lice sigurnosnom sustavu
Skandalozna presuda građaninu Maroka koji je na zagrebačkom kolodvoru brutalno napao policajku, udarajući joj glavom o zid, ostavila je javnost bez teksta. No, pravi šok uslijedio je s informacijom da je napadač osoba s međunarodne tjeralice! Njemačka ga traži zbog teškog kriminala, a u Hrvatskoj uživa status „azilanta“.
Kako je moguće da osoba s takvim dosjeom slobodno šeće našim gradovima, a nakon što službenu osobu pošalje u bolnicu, dobije tek – uvjetnu kaznu? Sindikat policije i javnost s pravom se pitaju: je li ovo pravi put i koliko smo sigurna država?
Geopolitički mrak u Saboru
Dok pravosuđe pokazuje neshvatljivu blagost prema kriminalcima s tjeralica, dio zakonodavne vlasti pokazuje neshvatljivo neznanje. Naime, današnja vijest iz Sabora dodatno je porazila povjerenje građana u institucije. Pojedini zastupnici, isti oni koji dižu ruke za zakone o sigurnosti, obrani i vanjskoj politici, nisu znali pokazati Iran na karti svijeta.
I dok se svijet nalazi na pragu globalnih sukoba, a Bliski istok vrije, pojedini “narodni tribuni” ne pokazuju razinu znanja niti iz osnovne škole. Postavlja se legitimno pitanje: ako ne znaju gdje se nalaze ključne točke svjetske (ne)stabilnosti, kako uopće razumiju sigurnosne ugroze koje dolaze s tih područja?
Sustav koji ne vidi i vlast koja ne zna
Poveznica između ova dva događaja je jasna: potpuna neodgovornost. S jedne strane imamo suce koji ignoriraju međunarodne tjeralice i brutalne napade na policiju, a s druge pojedine zastupnike koji donose strateške odluke u potpunom mraku neznanja.
Ovo više nije samo pitanje “čudne demokracije”, već sustavne greške. Ako država nije u stanju prepoznati kriminalce s tjeralice na svom teritoriju, niti njezini zakonodavci znaju osnove geopolitičke karte, jesmo li doista sigurni ili smo samo prepušteni slučaju?
Tražiti odgovornost i hitnu promjenu pravosudne prakse više nije opcija – to je pitanje opstanka pravne države.
Branko Knežević
