Zašto nam namećete preferencijsko glasovanje svih birača gospodo stranački čelnici, a možete demokratski odrediti redoslijed na listama unutarstranačkim izborima s preferencijskim glasovanjem članova stranaka i simpatizera tri do šest mjeseci prije izbora. Preferencijsko glasovanje svih birača na izborima je nepraktično i preskupo! Bolje bi bilo da stranke na unutarstranačkim izborima odrede redoslijed preferencijskim glasovanjem tri do šest mjeseci prije izbora kako u članku 88. novog Statuta ima kao mogućnost HDZ!
Izborni zakoni omogućavaju svim registriranim strankama sudjelovanje na izborima bez valjano prikupljenih potpisa potpore birača. Teoretski može nastupiti na svim izborima preko 160 izbornih lista. Ako bismo proveli izbore preferencijskim glasovanjem poput izbora za EU parlament u izbornoj jedinici u kojoj se bira 30 zastupnika na 8 stranica moglo bi se smjestiti 12 izbornih lista, a sa 14 zastupnika 26 lista. U I. izbornoj jedinici 2011. godine sudjelovalo je 39 izbornih lista ( vidi tablicu ) što bi se moglo smjestiti na 12 stranica A4 formata. Kako bi Željka Markić, Krešimir Miletić, Božo Petrov, Nikola Grmoja i njihov savjetnik prof. dr. sc. Robert Podolnjak provodili izbore s preferencijskim glasovanjem, ako je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj bismo birali najmanje 91 zastupnika. Za samo 10 izbornih lista s 910 kandidata trebalo bi 19 stranica formata A4 za tiskanje imena i prezimena kandidata o kojima većina birača neće ništa znati. Građanska inicijativa ” Glasujmo imenom i prezimenom” je 2014. godine kao zahtjev imala izbore u jednoj izbornoj jedinici za 140 zastupnika uz izborni prag od 2 % i tri preferencijska glasa. Kod sudjelovanja samo tri liste kandidata bilo bi ukupno 420 kandidata na zbirnoj izbornoj listini. Takvi izbori ne mogu osigurati ravnopravnost kandidata u izbornom procesu. Željka Markić i ostali ignoriraju moje analize koje sam im više puta dostavio od 2014. godine s prijedlogom tri izborne jedinice i mješovitim izbornim sustavom prema kojemu bismo birali dio zastupnika većinskim izbornim sustavom i ostatak zastupnika razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj jedinici sastavljenoj od Republike Hrvatske i iseljeništva. Izbori zastupnika u jednoj izbornoj jedinici s preferencijskim glasovanjem svih birača u jednom krugu je praktički neprovediv. Uz sudjelovanje 10 stranačkih lista bilo bi 450 kandidata, a za popis njihovih imena i prezimena treba preko 10 stranica formata A4. Zato sam predložio prije četiri godine da stranke na unutarstranačkim izborima preferencijskim glasovanjem demokratski odrede redoslijed na listama. Na izborima bili bi listići s imenima stranaka. Predložio sam da prvo promijenimo Zakon o referendumu i nakon toga temeljito promijenimo referendumskom inicijativom izborno zakonodavstvo. Stranke: HRAST, MOST i druge su preko svojih zastupnika barem mogle zastupničkim pitanjem ukazati na nezakonitost odbijanja Vlade Zorana Milanovića građanske inicijative ” Glasujmo imenom i prezimenom ” i predložiti referendumsko izjašnjavanje birača ili prihvaćanje bitnih zahtjeva koji su se mogli ispuniti podjelom Hrvatske na tri ili pet izbornih jedinica. Građanska inicijativa ” Narod odlučuje “ nam je opet poput građanske inicijative ” Glasujmo imenom i prezimenom” nametnula razmjerni izborni sustav s tri preferencijska glasa, a zato je već bilo skupljeno od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine 380.649 potpisa birača. To je bilo dovoljno potpisa za održavanje referenduma. Na upit udruge ” Korektiv ” odvjetnik Građanske inicijative ” Glasujmo imenom i prezimenom ” Krešimir Planinić nije podržao pokretanje kaznenog postupka prema odgovornima za kršenje I. članka Ustava RH krivotvorenjem isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine. Prijedlozi građanske inicijative ” Narod odlučuje” nemaju smisla bez definiranih izbornih jedinica. MOST i ostale stranke koje su podržavale Građansku inicijativu ” Glasujmo imenom i prezimenom” mogle su predložiti podjelu Hrvatske na tri ili pet izbornih jedinica vodeći računa o provedivosti izbora s preferencijskim glasovanjem u Gradu Zagrebu koji je po tadašnjem zahtjevu trebao imati 26 zastupnika u Hrvatskom saboru. Na lokalnim izborima 2013. godine u Gradu Zagrebu bile su 24 liste i ukoliko bi se na izborima sudjelovalo toliko lista ukupno bi bilo 624 kandidata. Prema zahtjevima građanske inicijative ” Narod odlučuje” Grad Zagreb bi imao 20 zastupnika, a uz sudjelovanje na izborima 21 liste kao svibnja 2017. godine na lokalnim izborima ukupno bi bilo 420 kandidata. Kako provesti izbore u Gradu Zagrebu uz tako veliki broj kandidata i kako im osigurati ravnopravni tretman u medijima.
DVOKRUŽNI RAZMJERNI IZBORNI SUSTAV
U dvokružnom razmjernom izbornom sustavu stranke bi samostalno sudjelovale na izborima, a u prvom krugu dobile bi stranke koje su prešle izborni prag broj zastupnika razmjerno broju dobivenih važećih glasova Gi, koji su glasovali u izbornoj jedinici zaokruženo na cijeli broj prema formuli
z = Gi / Gv x Z
gdje su: z = broj zastupnika određen razmjerno dobivenim glasovima stranke na izborima prema pravilu zaokruživanja na cijeli broj, Gi = broj glasova koji je stranka dobila na izborima, Gv = ukupni broj važećih glasova u izbornoj jedinici i Z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici. U prvom krugu bili bi listići samo s nazivima stranaka. Sve stranke koje bi prešle izborni prag ušle bi u drugi krug izbora radi raspodjele preostalih zastupničkih mjesta i provedbe preferencijskog glasanja. Na taj bi se način provelo preferencijsko glasanje samo za tri do šest stranaka koliko je na dosadašnjim izborima prelazilo izborni prag. Tako bismo olakšali obradu rezultata izbora, a zbirna izborna lista bila bi višestruko manjeg formata. Kod podjele Hrvatske na tri izborne jedinice u Hrvatskoj s 24 zastupnika po izbornoj jedinici zbirna izborna lista imala bi manje od 160 imena i prezimena kandidata. Zbirna izborna lista bi stala na dvije do tri stranice formata A4. Kandidati bi imali veće mogućnosti nastupa u medijima. Stranka koja bi u drugom krugu dobila relativnu većinu glasova osvojila bi sva preostala zastupnička mjesta. Prednost dvokružnog razmjernog izbornog sustava prema sadašnjem jednokružnom s raspodjelom zastupničkih mjesta prema D’hondtovoj metodi u jednom krugu bila bi mogućnost da birač u prvom krugu glasa za manje stranke bez straha da će njegov glas propasti jer bi imao još jednu priliku da se odluči dati glas HDZ-u ili SDP-u ili nekim drugim strankama koje bi ušle u drugi krug. Za izbornu jedinicu u kojoj se bira 20 zastupnika optimalan je izborni prag od 4% i dovoljna su dva preferencijska glasa uz prag za napredovanje na listi od 2% dobivenih preferencijskih glasova od broja dobivenih glasova njegove liste.
Primjer raspodjele mandata u prvom krugu
Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine u X. izbornoj jedinici važećih glasova bilo je Gv = 248.887 birača. Koalicija SDP, HNS, HSU i IDS je dobila G1 = 82.628, HDZ G2 = 76.062, nezavisna lista Ivan Grubišić G3 = 29.088 i HSP-AS G4 = 14.938 glasova. Razmjerno broju glasova dobili bi u prvom krugu:
z1 = G1/G x Z = 82.628/248.887 x 14 = 4,65, a zaokruženo na cijeli broj 5 zastupničkih mjesta,
z2 = G2/G x Z = 76.062/248.887 x 14 = 4,28 odnosno zaokruženo 4 zastupnička mjesta,
z3 = G3/G x Z = 29.088/248.887 x 14 = 1,64 odnosno zaokruženo 2 zastupnička mjesta i
z4 = G4/G x Z = 14.938/248.887 x 14= 0,84 odnosno zaokruženo 1 zastupničko mjesto.
U drugom krugu u X. izbornoj jedinici za 2 preostala zastupnička mjesta borile bi se ove četiri liste. Budući da većina glasova stranaka koje nisu dobile zastupnička mjesta u prvom krugu je bliska HDZ-u možda bi HDZ dobio relativnu većinu glasova u drugom krugu i preostala dva zastupnička mjesta. Tako bi HDZ dobio na izborima 6 zastupničkih mjesta, a Kukuriku koalicija 5. Prema D’hondtovoj metodi Kukuriku koalicija je dobila 6, a HDZ 5 zastupničkih mjesta. Jedan mandat birača desne opcije pripao je Kukuriku koaliciji na čelu sa SDP-om. Sličan je rezultat u većini od deset općih izbornih jedinica. Kukuriku koalicija je bahato vladala četiri godine Hrvatskom s oko 25 % osvojenih glasova biračkog tijela zahvaljujući nepravednoj raspodjeli zastupničkih mjesta po D’ Hondtu iako je biračko tijelo većinski desno orijentirano.
Zbog prevelikog broja izbornih lista ima preveliki broj glasova gubitničkih stranaka u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju tih glasova jedna četvrtina birača nije dobila svoje zastupnike. Broj glasova gubitničkih stranaka može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice. Prema preporukama Venecijanske komisije preporuča se do 1 % broja birača izborne jedinice. Po zastupničkom mjestu koji se biraju u izbornoj jedinici trebale bi liste za sudjelovanje na izborima skupiti barem 100 pravovaljanih potpisa birača. Birač izborne jedinice bi smio dati potpis samo jednoj izbornoj listi u izbornoj jedinici kojoj pripada.
UNUTARSTRANAČKI IZBORI S PREFERENCIJSKIM GLASOVANJEM
Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom preferencijskog glasanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi ” Nova hrvatska paradigma”. Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju predložio 30. rujna 2014. godine: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasanjem prijedloge 3, 5 i 6 izbornih jedinica. Kod izbora do 15 kandidata mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod izbora od 16 do 30 kandidata 2, kod liste s 31 do 45 kandidata 3, kod liste od 46 do 60 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno 100 potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati na unutarstranačkim izborima, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s pragom za napredovanje na listi ovisno o broju kandidata. Prag za napredovanje na listi za izbore s 12 do 16 kandidata 3 %, od 17 do 24 kandidata 2,4 % i od 25 do 34 kandidata 1,6 %, od 35 do 45 kandidata 1,2 %, od 46 do 60 kandidata 0.9%, od 51 do 68 kandidata 0,8% i od 69 do 91 kandidata 0,6% od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima. Stranačka vodstva bi odredila redoslijed prve polovice kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom pola kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici, a ostale kandidate podržali bi potpisima članovi stranaka. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima koje bi stranke trebale provesti tri do šest mjeseci prije izbora ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i tako bismo izbjegli dodatne troškove tiskanja zbirnih izbornih listina i olakšali obradu rezultata izbora.
| I. ANALIZA GLASOVANJA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2011. GODINE | ||||||||
| I. J. | B | G | V | N | P | g | Zg | Zk |
| I. | 358.750 | 238.830 | 238.830 | 3.613 | 168.706 | 66.511 | 4 | 14 |
| II. | 403.716 | 249.101 | 245.143 | 3.598 | 186.183 | 58.960 | 3 | 15 |
| III. | 361.332 | 233.606 | 229.310 | 4.296 | 179.541 | 49.769 | 3 | 14 |
| IV. | 333.927 | 209.387 | 206.278 | 3.109 | 161.252 | 45.026 | 3 | 12 |
| V. | 367.654 | 215.996 | 212.371 | 3.625 | 162.684 | 49.687 | 3 | 13 |
| VI. | 352.471 | 218.179 | 214.334 | 3.845 | 148.926 | 65.408 | 4 | 13 |
| VII. | 413.148 | 266.352 | 261.423 | 4.929 | 184.051 | 77.372 | 4 | 15 |
| VIII. | 385.376 | 237.676 | 233.773 | 3.903 | 175.989 | 57.784 | 3 | 14 |
| IX. | 440.302 | 250.836 | 245.868 | 4.968 | 162.865 | 83.003 | 5 | 15 |
| X. | 422.392 | 253.575 | 248.887 | 4.688 | 202.716 | 46.171 | 3 | 15 |
| Σ10 | 3.842.383 | 2.372.538 | 2.332.604 | 40.934 | 1.732.913 | 599.691 | 35 | 140 |
| XI. | 403.716 | 21.100 | 20.861 | 239 | 15.016 | 5.845 | – | 1 |
| XII. | 250.130 | 45.147 | 44.195 | 921 | 26.430 | 17.765 | – | 3 |
| RH | 4.092.513 | 2.417.685 | 2.376.799 | 41.855 | 1.759.343 | 617.456 | 35 | 143 |
| Σ12 | 4.496.229 | 2.393.638 | 2.353.465 | 41.173 | 1.747.929 | 605.536 | 35 | 144 |
Oznake: I.J.=izborna jedinica, Σ10 = zbroj po stupcima u deset općih izbornih jedinica, Σ12 = zbroj po stupcima u dvanaest izbornih jedinica, RH = zbroj podataka općih i XI. izborne jedinice, G = ukupan broj glasova, Z1 = 16.661 = prosječni broj važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica, V= važeći glasovi, N= nevažeći glasovi, P = važeći glasovi pobjedničkih lista, g = važeći glasovi gubitničkih lista, Zk = korigirani broj zastupnika po izbornim jedinicama obrnuto razmjerno prosječnom broju važećih glasova u deset općih izbornih jedinica i Zg=broj zastupničkih mjesta razmjeran važećim glasovima gubitničkih lista.
| II. BROJ GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2011. GODINE | |||||||
| I. J. | SDP… | HDZ… | H.L. | HSS | HDSSB | N.L. I.G. | HSP-AS |
| I. | 107.382 | 43.265 | 18.059 | * 2.922 | – | – | * 6.737 |
| II. | 104.516 | 52.652 | 14.161 | 14.854 | – | – | * 5.190 |
| III. | 120.906 | 35.615 | 23.020 | * 9.070 | – | – | * 1.335 |
| IV. | 68.188 | 48.377 | * 7.008 | * 3.505 | 44.687 | – | * 2.685 |
| V. | 68.447 | 69.929 | *4.695 | * 6.905 | 24.308 | – | * 8.517 |
| VI. | 90.280 | 46.055 | 12.591 | * 9.884 | – | – | * 5.232 |
| VII. | 110.540 | 57.196 | 16.315 | * 11.939 | – | – | * 8.031 |
| VIII. | 134.211 | 28.403 | 13.375 | * 1.842 | – | – | * 3.600 |
| IX. | 72.220 | 90.645 | * 5.999 | * 3.434 | – | * 11.190 | * 9.282 |
| X. | 82.628 | 76.062 | * 6.382 | * 7.095 | – | 29.088 | 12.210 |
| Σ10 | 959.318 | 548.199 | 122.005 | 71.450 | 68.995 | 40.278 | 62.819 |
| Z | 80 | 44 | 6 | 1 | 6 | 2 | 1 |
| Zk | 79 | 46 | 6 | 1 | 5 | 2 | 1 |
Oznake: I.J.=izborna jedinica, Σ10 = zbroj po stupcima u deset općih izbornih jedinica, Z = broj osvojenih zastupničkih mjesta lista, Zk = korigirani broj zastupnika lista prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama, N.L. I.G.= nezavisna lista – dr.sc.Ivan Grubišić i Ladonja je prešla izborni prag s 12.210 glasova u VIII. izbornoj jedinici, ali nije dobila zastupničko mjesto.
mr. sc. Edo Zenzerović
Leave a Comment