Prema podacima koje je objavio portal mirovina.hr, u 2025. godini božićnice za umirovljenike isplatit će više od 250 gradova i općina te dvije županije. Na prvi pogled riječ je o pozitivnom pomaku u odnosu na prethodne godine. Međutim, već površan uvid u kriterije i iznose pokazuje da se iza impresivne brojke krije duboko neujednačena, nepravedna i fragmentirana praksa koja velik dio umirovljenika ostavlja bez ikakve potpore.
Gotovo je pravilo da svaka jedinica lokalne samouprave (JLS) primjenjuje vlastite kriterije, što znači da postoji gotovo isto toliko modela dodjele božićnica koliko i JLS koje ih isplaćuju. Posebno je problematična činjenica da božićnicama gotovo nigdje nisu obuhvaćeni svi umirovljenici. Time se ova mjera pretvara u selektivni instrument političke promocije, a ne u ozbiljnu socijalnu politiku. U praksi se radi o svojevrsnoj segregaciji umirovljenika koja rezultira sustavnom nepravdom i neujednačenim tretmanom jedne od najranjivijih skupina.
Raspon iznosa dodatno naglašava problem. Božićnice se kreću od simboličnih 20 do 120 eura, a u pojedinim sredinama i više, ovisno o mjestu prebivališta i visini mirovine. U Bjelovaru se isplaćuju iznosi između 20 i 50 eura, dok u Osijeku umirovljenici mogu ostvariti 60, 80 ili 120 eura. Cres je primjer JLS koja pravo priznaje svim umirovljenicima, ali uz diferencirane iznose, dok se u Vinici isplaćuje jedinstvenih 30 eura, bez obzira na visinu mirovine.
Još veći problem predstavljaju prihodovni cenzusi. U nekim sredinama pravo na božićnicu imaju samo umirovljenici s mirovinama do 300 ili 350 eura, čime se automatski isključuje velik broj građana sa tek neznatno višim mirovinama. Nasuprot tome, u Kaštelima ili Pagu prag je postavljen na 700 eura, dok je Bakar otišao i do 1.200 eura, uz podjelu u više prihodovnih razreda. Posljedica takvog pristupa je apsurdna situacija u kojoj umirovljenik sa mirovinom od, primjerice, 450 eura u jednoj JLS prima božićnicu, dok u drugoj ne ostvaruje nikakvo pravo.
Takva praksa ozbiljno narušava temeljna načela socijalne politike, prema kojima bi osobe u jednakim ili vrlo sličnim životnim okolnostima trebale imati jednak tretman. Umjesto toga, svjedočimo diskriminaciji temeljenoj isključivo na mjestu prebivališta, socijalnoj fragmentaciji i neučinkovitom trošenju javnih sredstava bez jasnih, mjerljivih i pravednih kriterija.
Iako je rast broja JLS koje isplaćuju božićnice nominalno pozitivan, izostanak minimalnih nacionalnih standarda jasno upućuje na nedostatak koordinirane socijalne politike. Sve češće je očito da se institut božićnice koristi kao politički alat lokalnih vlasti, a ne kao ozbiljna mjera potpore umirovljenicima. Takav pristup rezultira time da većina umirovljenika, unatoč realnim potrebama i niskom životnom standardu, ostaje bez ikakve blagdanske pomoći.
U BUZ-u smatramo da sa ovakvom praksom treba prestati. Vlada Republike Hrvatske mora preuzeti odgovornost i osigurati sustavniji, pravedniji i koherentniji model potpore umirovljenicima umjesto sadašnjih rascjepkanih i politički motiviranih rješenja.
Dostojanstvo umirovljenika ne smije ovisiti o „poštanskom broju“.
U Zagrebu, 17.12.2025.
Predsjednik BUZ
Milivoj Špika prof.
099 7383 669
Leave a Comment