HRT ignorira i pristrano izvještava hrvatsku javnost o pitanju održavanja Referenduma o izbornim pravilima koji je svojim potpisima tražilo 2014. godine 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2014. godine ( vidi II. tablicu ) dokazuje grubu manipulaciju brojem birača koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem Vladimira Šeksa kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija „YUTEL“ snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije našeg društva kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana. Predsjednik Republike Zoran Milanović se tijekom nedavnog posjeta Bosni i Hercegovini založio za novi izborni zakon po kojemu neće biti mogućnost da u državnim institucijama bošnjaci biraju hrvatske predstavnike kao što su izabrali Komšića na zadnjim izborima u Predsjedništvo. Kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 2011. do 2015. godine i kao predsjednik SDP-e tijekom ustavnih promjena 2010. godine uvjetovao je njihovo prihvaćanje da srpska manjina ima najmanje tri zastupnika u Hrvatskom saboru, a iseljenici fiksno tri zastupnika. Tako kod nas „čaršijski lopov“ Milorad Pupovac s ostalim etno-biznismenima može neustavno ucjenjivati o sastavu Vlade republike Hrvatske, a u tome mu pomažu tri zastupnika iseljeništva iz Bosne i Hercegovine. Zar to nije licemjerno od predsjednika Republike Zorana Milanovića, „terminalno nesposobnog“ predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, Nevenka Barbarića, Radoja Vidovića, Zdravke Bušić, a naročito od zastupnika većinske „demokršćanske“ stranke HDZ-e da zastupnici etničkih manjina uvjetuju sastav Vlade Republike Hrvatske.
Dok je Bauk bio ministar policija je masovno provjeravala prebivališta običnih građana
Val negodovanja izazvali su nedavno otkriveni postupci saborskih zastupnika Arsena Bauka i Peđe Grbina koji imaju prijavljeno prebivalište u mjestima udaljenim od Zagreba (Bauk na Braču, a Grbin u Puli) iako s obiteljima žive u Zagrebu. Ironično je da takav prijestup radi upravo Bauk za čijeg je ministarskog mandata donesen 2012. godine Zakon o prebivalištu te je detaljno kontrolirano jesu li građani prijavili lažno prebivalište.
Političari koji žive izvan Zagreba, a postali su saborski zastupnici moraju dolaziti na posao u Sabor. To je logično i samorazumljivo, nitko to ne spori. Vjerojatno među saborskim zastupnicima stvarno i ima onih koji zaista žive izvan Zagreba, u svojim izbornim jedinicama. Pa čak i njima, moraju li baš građani plaćati najamninu u Zagrebu? Prema pisanju medija, trenutačno plaćamo najam za 66 saborskih zastupnika. Dobiva li prosječni mali hrvatski čovjek takve povlastice na svojem radnom mjestu? Kako je u drugim državama?
“U Americi, ako ste senator ili kongresnik, svi moraju putovati i dolaziti u Washington, ne postoji stotine i stotine kuća. Možda dobiju neki dodatak, ali oni se moraju sami snaći, država ne nudi stanove ni kuće tim ljudima. Prema tome u Hrvatskoj imamo jedno nasljeđe iz komunizma, gdje ljudi koji su na pozicijama umjesto da služe ljudima, oni vladaju nama”, rekao je Stjepo Bartulica, dodavši da treba vrijediti načelo osobne odgovornosti, odnosno da svi odgovaraju za ono što rade.
U Hrvatskoj, međutim, oni koji su u Saboru malo duže vrijeme postali su majstori za korištenje svih mogućih povlastica. Čak javno prozivaju političare iz suprotnog tabora za jednake stvari koje oni potajno čine. Dovoljno je vidjeti najnoviji slučaj saborskih zastupnika SDP-a Peđe Grbina i Arsena Bauka koji su javno prozivali Zvonimira Frku Petešića, predstojnika ureda premijera Vlade RH, zbog malverzacija s prebivalištem, a oni sami ne žive na adresama gdje su prijavili prebivalište.
Bauk je 2013. godine čistio biračke popise
Sam Arsen Bauk dok je bio ministar uprave ‘čistio je biračke popise’ i policija je dolazila ljudima na vrata provjeravati gdje žive. Bauk je vjerojatno jedan od najboljih hrvatskih stručnjaka za pitanje boravišta i prebivališta. Na temelju Zakona o prebivalištu 2013. godine došlo je i do velike policijske akcije na području cijele Hrvatske, a napose na vrgoračkom području. Svi raspoloživi policajci poslani su na teren kako bi provjerili stanje i brisali sve građane za koje se utvrdilo da stvarno ne stanuju na prijavljenim adresama. Protiv osoba koje su prilikom prijave prebivališta i boravišta dale lažnu izjavu, pokrenuti su prekršajni postupci, a predviđena novčana kazna je po zakonu u iznosu od 500 do 5.000 kuna. To je, navodno, učinjeno zato što je na parlamentarnim izborima 4.prosinca 2011. i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine na popisu birača grada Vrgorca bilo 7.074 osoba, a prema popisu stanovnika 2011. godine u Vrgorcu je popisano 6.572 stanovnika. Tadašnji ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić tada je potvrdio da se akcije provjere prebivališta nisu provodile samo u vrgoračkom kraju, nego u cijeloj Hrvatskoj od kada je na snagu stupio novi Zakon o prebivalištu. Na prvim izborima za Europski parlament s preferencijskim glasovanjem održanim 14. travnja 2014. godine bilo je 3.742.383 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 349.754 manje nego na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju održanom 448 dana prije. Bilo je 267.930 birača više od broja punoljetnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za sredinu 2013. godine. Benkovac, Crikvenica, Makarska, Medulin, Obrovac, Knin, Drniš… imali su i nakon Baukovog brisanja viška birača u Vrgorcu više birača od stanovnika popisanih 2011. godine.
SDP je spriječio održavanje referenduma o izbornim pravilima 2014. godine
Neposrednu demokraciju je ugušila udruženim zločinačkim pothvatom politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Kako može biti više birača od stanovnika? O gruboj manipulaciji brojem birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj počeo je pisati bloger Marko Rakar tijekom izbora za Hrvatski sabor 2007. godine na primjerima naselja u gradu Vrgorcu. Vrgorac, Crikvenica, Benkovac, Makarska… su tada imali više birača od stanovnika. Ličko- senjska, Šibensko – kninska i Zadarska županija su od lokalnih izbora 2005. godine imale više birača od stanovnika. IX. izborna jedinica je imala 2007. godine više birača od stanovnika, a 4. prosinca 2011. na izborima za Hrvatski sabor i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine IX. i X. izborna jedinica zajedno su imale više birača od stanovnika. Zbroj birača svih županija koje graniče s Bosnom i Hercegovinom bio je veći od broja popisanih stanovnika tih županija 2011. godine. Baranja, Erdut i Ernestinovo su imali više birača od stanovnika. Broj birača bio je preko 605 tisuća veći od broja punoljetnika popisanih 2011. godine. Više birača od pripadnika srpske etničke manjine popisanih 2011. godine imali su: Zadar, Osijek, Gvozd, Glina, Karlovac, Slunj, Vojnić, Grubišno Polje, Gospić, Otočac, Plitvička Jezera, Slatina, Suhopolje, Brestovac, Lipik, Pakrac, Benkovac, Gračac, Obrovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Drniš, Knin, Skradin, Gunja, Stari Jankovci i Vukovar te IV., V. i IX. izborna jedinica u cijelosti. Više birača od stanovnika i više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. imale su:Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Zadarska županija. Osječko-baranjska županija imala je više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija imale su neznatno manji broj stanovnika i broj pripadnika srpske manjine popisanih 2011. godine od broja birača. Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine IX. izborna jedinica je imala više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine. Iz ove analize zaključujem da veliki broj birača srpske manjine nema prebivalište u Hrvatskoj, a godinama se manipulira njima radi namještanja rezultata izbora i sprječavanje referenduma. Udruga “U ime obitelji” je 2014. prikupila više od 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Tada je ministar Arsen Bauk tvrdio da Hrvatska ima 4.042.522 birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa = 10% od tog broja. Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da preferencijskim glasovima određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora, da van parlamentarne stranke moraju prikupiti tri tisuće potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako.
Ustavni sud je na žalost prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača. U ime obitelji je tim povodom predala i tužbu Europskom Sudu za ljudska prava u Strasbourgu, radi utvrđivanja legitimnosti ovakve odluke Ustavnog suda.
Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić oglasio se priopćenjem u kojem je najavio da će protiv ministra uprave Arsena Bauka podnijeti kaznenu prijavu zbog, kako je naveo, izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Priopćenje Milana Kujundžića prenosim u cijelosti. Milan Kujundžić: “Podnijet ću kaznenu prijavu protiv ministra Bauka zbog izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Samo je u Hrvatskoj moguće da se desetljećima ne zna koliko ima stanovnika i koliko birača, a samo je jedan mogući razlog zašto se to ne zna: nekome tako odgovara. Netko je htio da u svakom trenutku može manipulirati, da drži sebi otvoren prostor da može dokinuti volju hrvatskog naroda izraženu instrumentima direktne demokracije, odnosno na referendumu te na nacionalnim i lokalnim izborima. Da hrvatskom narodu može ukrasti demokraciju. A taj netko je u najvišim strukturama vlasti, na Pantovčaku i na Trgu svetog Marka. Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa. Time je priznao i da je ova vlada ( Milanovićeva ) godinama zavaravala hrvatski narod. Priznao je da je on sam prevario Ustavni sud, koji je upravo na temelju podataka koje mu je on sam dostavio odredio da se za raspisivanje referenduma treba prikupiti najmanje 405 tisuća potpisa, čime je onemogućen referendum za reformu izbornog sustava i pregažena volja hrvatskog naroda”.
Je li prof. dr. sc. Milan Kujundžić kao predsjednički kandidat podnio kaznenu prijavu? Što je poduzeo nakon toga i kako se ponio prema Kuščevićevom ” festivalu demokracije” kao ministar u Vladi Andreja Plenkovića? Arsen Bauk je priznao da je Vlada Zorana Milanovića lažnim brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Predsjednik Republike Zoran Milanović je organizirao kršenje Ustava Republike Hrvatske lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj i zbog toga bi trebao kazneno odgovarati.
Kako je Ustavni sud (USUD) obrazložio Odluku o nedovoljnom broju potpisa potpore birača referendumskoj inicijativi “Glasujmo imenom i prezimenom” odnosno smrtnu presudu neposrednoj demokraciji gušenjem? Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa 4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja Arsen Bauk, novinar Novog lista Dražen Ciglenečki, Krešimir Macan, Sandra Benčić i ustavni sudci? Bilo bi profesionalnije da novinari prenose mišljenja političara, demografa i drugih aktera u sporu s referendumskim inicijativama nego da prihvaćaju istinitost njihovih tvrdnji. Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni suci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327.816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4.092.493 birača, a 1.273 dana kasnije u Registru birača 30. svibnja 2015. godine 3.817.092 s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 275.769 manje. Nemoguće je da je u tom razdoblju godišnje 79.070 birača godišnje gubilo status birača više nego ih je punoljetnošću stjecalo. Na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju nije moglo biti registrirano 4.092.137 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Broj stanovnika prema procjeni za sredinu 2013. godine je bio 29.200 manji od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine, a broj punoljetnih 12.581, a za 2014. godinu broj stanovnika je bio manji za 46.500, a broj punoljetnih 18.587 ( I. tablica ).
Na II. Izborima za Europski parlament održanih 25. svibnja 2014. godine i u drugom krugu predsjedničkih izbora održanih 11. siječnja 2015. godine ( III. Tablica ) bilo je od devetsto do tisuću birača u: Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj županiji. Broj birača se povećao od drugih izbora za Europski parlament do drugog kruga predsjedničkih izbora za samo 231 dan za 27.256 birača registriranih na biralištima u Hrvatskoj ( II. I III. tablica ). Jadranska Hrvatska imala je u drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. godine preko 920 birača na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2014. godine.
Sedamnaest općina ili gradova imalo je više birača od stanovnika popisanih 2011. godine u drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. godine, a od tih samo dvije administrativne jedinice pripadaju statističkoj regiji Kontinentalna Hrvatska: Gvozd i Topusko u Sisačko-moslavačkoj županiji, a petnaest pripada Jadranskoj Hrvatskoj: Crikvenica, Novi Vinodolski i Malinska Dubašnica u Primorsko-goranskoj, Benkovac, Gračac, Obrovac, Preko i Vir u Zadarskoj, Skrdin i Vodice u Šibensko-kninskoj, Gradac, Makarska, Okrug, i Supetar u Splitsko-dalmatinskoj i Medulin u Istarskoj županiji. Od devetsto do tisuću birača imalo je 49 administrativnih jedinica u Jadranskoj Hrvatskoj, a samo 23 u Kontinentalnoj. Politička kasta uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa smatra da građani moraju vjerovati svim njihovim lažima ( pipl mast trast as izjaviše u Europskom parlamentu ustavna sutkinja Ingrid Antičević Marinović “. Vladimir Šeks je smatrao da je postojeći Zakon za izbor zastupnika u Hrvatskoj dobar, jer su svi izbori od 2000. godine provedeni po takvim izbornim pravilima, ali da treba korigirati izborne jedinice tako da glas birača vrijedi jednako. Prema preporukama Venecijanske komisije izborne jedinice treba usklađivati češće ovisno o promjenama broja stanovnika ili broja birača, ali naša politička kasta selektivno prihvaća samo preporuke koje joj odgovaraju. Oni ne poštuju upozorenje Ustavnog suda niti zahtjeve birača. Hrvatska je u krizi zbog ponašanja političke kaste od 2000. godine, a kriza kulminira Plenkovićevim uzurpatorskim ponašanjem i zbog toga su nam potrebne ustavne promjene koje je tražio dr. sc. Miroslav Škoro kao predsjednički kandidat. Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je kao korektiv ponašanja političke kaste, gospodo ustavni stručnjaci, novinari, političari i politolozi, pretpostavka ostvarenja ” Nove hrvatske paradigme” prema knjizi Davora Ive Stiera uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje. To je želja hrvatskog naroda i glasača Domovinskog pokreta. Dosta nam je paradigme vladanja Hrvatskom strateškim sramoćenjem hrvatskog naroda preuveličavanjem žrtava Jasenovca i Jadovna i prešućivanjem komunističkih zločina, koju primjenjuje nelustrirani udbaški udav izmišljajući stalno fašiste i “ustaške guje” da prikrije neustavnu vladavinu Hrvatskom. Unatoč iscrpnih analiza kretanja raspodjele birača po županijama, gradovima i općinama dobio sam odgovor na moju kaznenu prijavu protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića za gušenje neposredne i posredne demokracije grubom manipulacijom biračima s prebivalištem u Hrvatskoj, od zamjenice ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Jadranke-Đak Horvatić, da ne proizlaze osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela iz stvarne nadležnosti tog Ureda.
Članak 1.
- Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. 2. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. 3. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
Zahtjevi građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” bili su: 1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova; 2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %, 3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača; 4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama; 5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica, 6.Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem; 7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i 8. Samostalni nastup stranaka na izborima.
| I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD 2001. DO 2021. GODINE | |||||
| God. | S | ΔS | P | ΔP | p |
| 2001. P | 4.437.460 | 0 | 3.505.533 | 0 | 790 |
| 2011. P | 4.284.889 | 152.571 | 3.487.034 | 18.499 | 814 |
| 2012. | 4.267.558 | 169.902 | 3.478.171 | 27.363 | 815 |
| 2013. | 4.255.689 | 181.771 | 3.474.453 | 31.080 | 816 |
| 2014. | 4.238.389 | 199.071 | 3.468.447 | 37.086 | 818 |
| 2015. | 4.203.604 | 233.856 | 3.449.154 | 56.379 | 821 |
| 2016. | 4.174.349 | 263.111 | 3.435.425 | 70.108 | 823 |
| 2017. | 4.124.531 | 312.929 | 3.395.979 | 109.554 | 823 |
| 2018. | 4.087.843 | 349.617 | 3.377.287 | 128.246 | 826 |
| 2019. | 4.065.253 | 372.207 | 3.364.426 | 141.107 | 828 |
| 2021. P | 3.888.529 | 548.931 | 3.230.728 | 274.805 | 831 |
Oznake: S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. Do 2019.( DZS ) ( https:// www.dzs.hr ) ; ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine, P = broj punoljetnih stanovnika; ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine i p = P / S x 1000‰ = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u promilima.
| II. KRONOLOŠKI PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 25. STUDENOG 2007. DO 8. STUDENOG 2015. GODINE | ||||||
| Datum | B | ΔB | Δt | g | P | B – P |
| 25.11. 2007. S | 4.073.630 | – | – | – | 3.505.533 | 568.097 |
| 17.05. 2009. L | 4.085.470 | 11.840 | 539 | 8.018 | = | 579.937 |
| 10.01.2010. P | 4.089.320 | 3.850 | 238 | 5.904 | = | 583.787 |
| 04.12. 2011. S | 4.092.493 | 3.173 | 693 | 1.671 | 3.487.034 | 605.827 |
| 22.01. 2012. RP | 4.092.137 | -356 | 49 | -2.652 | 3.478.171 | 613.966 |
| 14.04. 2013. E | 3.742.383 | -349.754 | 448 | -284.955 | 3.474.453 | 267.930 |
| 19.05. 2013. L | 3.767.170 | 24.787 | 35 | 258.493 | = | 292.717 |
| 01.12. 2013. RB | 3.777.518 | 1.348 | 196 | 19.270 | 3.471.450 | 306.068 |
| 25.05. 2014. E | 3.760.783 | -16.735 | 175 | -34.904 | 3.468.447 | 292.336 |
| 21. 09. 2014. RB | 4.042.522 | 281.739 | 119 | 864.157 | = | 574.075 |
| 28.12. 2014. P | 3.773.687 | -268.835 | 98 | -1.001.273 | 3.458.801 | 314.886 |
| 11.01. 2015. P | 3.788.039 | 14.352 | 14 | 374.177 | = | 329.238 |
| 30.05. 2015. RB | 3.817.092 | 29.053 | 139 | 76.290 | 3.449.154 | 367.938 |
| 08.11. 2015. S | 3.759.844 | -57.248 | 162 | -128.985 | 3.442.290 | 337.554 |
Oznake u tablici: B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj, ΔB = Bi+1 – Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora, Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i g = ΔB / Δt x 365 = prosječna godišnja promjena broja birača.
P = broj punoljetnih stanovnika popisan 2001. I 2011. godine i prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. do 2015. i B – P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od 1997. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a od 2011. godine između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine, a od 2012. do 2018. godine prema procjeni DZS-a sredinom godina. Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača na godinu. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske. E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori, ROB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum, RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor, ZD = izbori za Zastupnički dom, ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i RB = broj birača prema rješenjima Ministarstva uprave iz Registra birača.
| III. REFERENDUM O PRISTUPANJU U EUROPSKU UNIJU I PRVI IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT 2013. GODINE | |||||||
| Ž. | S11 | B1 | S13 | B2 | B1 – B2 | p1 | p2 |
| ZG | 317.606 | 284.793 | 318.679 | 266.645 | 18.148 | 897 | 837 |
| KZ | 132.892 | 114.920 | 130.510 | 107.922 | 6.998 | 865 | 827 |
| SM | 172.439 | 177.950 | 165.166 | 156.828 | 21.122 | 1.032 | 950 |
| KA | 128.899 | 133.333 | 124.820 | 117.396 | 15.937 | 1.034 | 941 |
| VA | 175.951 | 153.037 | 173.974 | 143.161 | 9.876 | 870 | 823 |
| KK | 115.584 | 101.050 | 114.089 | 93.847 | 7.203 | 874 | 823 |
| BB | 119.764 | 113.642 | 116.160 | 101.216 | 12.426 | 949 | 871 |
| PG | 296.195 | 287.202 | 294.294 | 264.973 | 22.229 | 970 | 900 |
| LS | 50.927 | 57.032 | 48.976 | 47.703 | 9.329 | 1.120 | 974 |
| VP | 84.836 | 83.699 | 82.612 | 72.844 | 10.855 | 987 | 882 |
| PS | 78.034 | 78.335 | 75.446 | 67.961 | 10.374 | 1.004 | 901 |
| BP | 158.575 | 155.416 | 154.987 | 141.329 | 14.087 | 980 | 911 |
| ZD | 170.017 | 182.680 | 171.642 | 164.943 | 17.737 | 1.074 | 961 |
| OB | 305.032 | 291.205 | 299.715 | 262.188 | 29.017 | 955 | 875 |
| ŠK | 109.375 | 122.901 | 105.819 | 105.997 | 16.904 | 1.124 | 1.002 |
| VS | 179.521 | 179.929 | 174.593 | 159.320 | 20.609 | 1.002 | 913 |
| SD | 454.798 | 430.299 | 455.046 | 399.598 | 30.701 | 946 | 878 |
| IS | 208.055 | 199.746 | 207.892 | 187.434 | 12.312 | 960 | 902 |
| DN | 122.568 | 115.996 | 122.239 | 107.408 | 8.588 | 946 | 879 |
| ME | 113.804 | 100.640 | 113.284 | 94.587 | 6.053 | 884 | 835 |
| GZ | 790.017 | 728.332 | 796.866 | 679.083 | 49.249 | 922 | 852 |
| RH | 4.284.889 | 4.092.137 | 4.246.809 | 3.742.383 | 349.754 | 955 | 881 |
Oznake u tabeli: Ž. = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska. S11 =broj stanovnika popisan travnja 2011. godine, S13 = broj stanovnika sredinom 2013. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, B1 = broj birača registriran na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine na biračkim mjestima u Hrvatskoj, B2 = broj birača registriran na prvim izborima za Europski parlament na biračkim mjestima u Hrvatskoj, p1 = B1 / S11 x1.000 = broj birača na tisuću stanovnika popisanih travnja 2011. godine i p2 = B2 / S13 x 1.000 = broj birača na tisuću stanovnika sredinom 2013. godine. Više birača od stanovnika popisanih travnja 2011. godine na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine imale su: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Šibensko-kninska Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija te gradovi i općine: Žumberak iz Zagrebačke županije, Gvozd, Jasenovac, Majur, i Sunja iz Sisačko-moslavačke županije, Ozalj, Bosiljevo, Cetingrad, Kamanje, Plaški, Ribnik i Žakanje iz Karlovačke županije, Bednja iz Varaždinske županije, Crikvenica, Čabar, Novi Vinodolski, Baška, Malinska-Dubašnica, Mrkopalj, Punat i Vrbnik iz Primorsko-goranske županije, Karlobag, Lovinac, Perušić i Senj iz Ličko-senjske županije, Dragalić, Gornji Bogićevci, Stara Gradiška, Velika Kopanica i Vrbje iz Brodsko-posavske županije, Benkovac, Nin, obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Novigrad, Pašman, Polača, Poličnik, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Starigrad, Vir i Vrsi iz Zadarske županije, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Pirovac, Promina, Rogoznica, Tisno i Tribunj iz Šibensko-kninske županije, Županja, Štitar i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije, Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Vrlika, Baška Voda, Bol, Brela, Gradac, Hrvace, Jelsa, Lečevica, Lokvičići, Lovreč, Milna, Nerežišća, Okrug, Podgora, Proložac, Runovići, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta i Zagvozd iz Splitsko-dalmatinske županije te: Dubrovačko primorje, Janjina, Lastovo, Mljet, Ston, Trpanj i Zažablje iz Dubrovačko-neretvanske županije. Na prvim izborima za europski parlament održanim 2013. godine registriran je na biračkim mjestima u domovini najmanji broj birača od 2003. godine. Broj birača na tisuću stanovnika sredinom 2013. godine je bio: u Šibensko-kninskoj 1.002, Sisačko-moslavačko 950, Karlovačkoj 941, Primorsko-goranskoj 900, Ličko-senjskoj 974, Požeško-slavonskoj 901, Brodsko-posavskoj 911, Zadarskoj 961, Istarskoj 902 i Vukovarsko-srijemskoj 913, a broj birača u Hrvatskoj bio je 267.930 veći od broja punoljetnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom godine 2013. Republika Hrvatska nije prelazila nikad iznos od tri milijuna i sedamsto i pedeset tisuća birača. U Zadarskoj županiji više birača od broja stanovnika popisanih 2011. godine imali su: Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Pašman, Polača,Preko, Privlaka, Sali, Stargrad, Vir, Vrsi i Zemunik Donji; u Šibensko-kninskoj: Drniš, Knin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kistanje, Rogoznica i Tribunj; u Ličko-senjskoj: Donji Lapac, Karlobag, Lovinac i Udbina; u Splitsko-dalmatinskoj: Komiža, Makarska, Supetar, Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Lečevica, Lokvičići, Okrug, Podgora, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta; u Dubrovačko-neretvanskoj: Janjina i Trpanj; u Istarskoj Medulin; u Primorsko-goranskoj: Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Punat; u Karlovačkoj: Slunj, Cetingrad, Krnjak, Plaški, Saborsko i Vojnić; u Sisačko-moslavačkoj: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Sunja i Topusko; u Osječko-baranjskoj Šodolovci; u Brodsko-posavskoj: Okučani i Stara Gradiška te Vukovar u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
| IV. RASPODJELA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA NA EUROPSKIM IZBORIMA 2014. GODINE i U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA 2015. GODINE | |||||||
| ŽUP | S1 | S2 | B1 | B2 | ΔB | p1 | p2 |
| ZG | 318.453 | 317.875 | 270.703 | 273.728 | 3.025 | 850 | 861 |
| KZ | 129.967 | 129.547 | 109.150 | 110.082 | 932 | 840 | 850 |
| SM | 163.975 | 162.345 | 153.221 | 152.890 | – 331 | 934 | 942 |
| KA | 124.127 | 123.000 | 116.128 | 116.112 | – 16 | 936 | 944 |
| VA | 173.454 | 172.775 | 145.836 | 147.026 | 1.190 | 841 | 844 |
| KK | 113.688 | 113.019 | 95.063 | 95.720 | 657 | 836 | 847 |
| BB | 115.536 | 114.805 | 101.491 | 101.897 | 406 | 878 | 888 |
| PG | 293.811 | 293.172 | 268.404 | 269.622 | 1.218 | 914 | 920 |
| LS | 48.670 | 48.150 | 47.055 | 46.979 | – 76 | 967 | 976 |
| VP | 82.162 | 81.498 | 72.663 | 73.188 | 525 | 884 | 898 |
| PS | 74.991 | 74.452 | 67.802 | 68.143 | 341 | 904 | 915 |
| BP | 154.082 | 152.834 | 140.447 | 141.045 | 598 | 912 | 923 |
| ZD | 171.462 | 170.975 | 164.631 | 166.194 | 1.563 | 960 | 972 |
| OB | 298.272 | 296.685 | 261.167 | 262.467 | 1.300 | 876 | 885 |
| ŠK | 105.532 | 105.041 | 105.330 | 105.511 | 181 | 998 | 1.005 |
| VS | 173.441 | 171.395 | 159.012 | 159.514 | 502 | 917 | 931 |
| SD | 454.627 | 454.229 | 404.567 | 410.038 | 5.471 | 890 | 903 |
| IS | 208.201 | 208.262 | 188.181 | 189.129 | 948 | 904 | 908 |
| DN | 122.355 | 122.400 | 108.358 | 109.308 | 950 | 886 | 893 |
| ME | 113.159 | 112.858 | 95.927 | 96.666 | 739 | 848 | 857 |
| GZ | 798.424 | 799.999 | 685.647 | 692.780 | 7.133 | 859 | 866 |
| RH | 4.238.389 | 4.225.316 | 3.760.783 | 3.788.039 | 27.256 | 887 | 897 |
| B – P | – | 292.336 | 319.592 | – | – | – | |
Oznake: ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska. S1 = broj stanovnika prema procjeni DZS sredinom 2014. godine, S1 = broj stanovnika prema procjeni DZS 31. prosinca 2014. Godine, B1 = broj birača na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine, B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu u drugom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 11. siječnja 2015. godine i ΔB = B2 – B1 = razlika između broja birača u drugom izbora za predsjednika Republike i izbora za Europski parlament, P = 3.468.447 = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2014. godine, B – P = razlike između broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika, p1 = B1 / S x 1000‰ = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2014. godine na drugim izborima za Europski parlament i p2 = B2 / S x 1000‰ = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2014. godine u drugom krugu predsjedničkih izbora 11. siječnja 2015. godine prvim izborima za Europski parlament.
| V. GRADOVI I OPĆINE S VIŠE OD TRI TISUĆE STANOVNIKA I VIŠE OD DEVETSTO BIRAČA NA TISUĆU POPISANIH STANOVNIKA 2011. GODINE NA IZBORIMA ZA EUROPSKI PARLAMENT 2014. GODINE I U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA 2015. GODINE | ||||||
| GRADOVI I OPĆINE S 900 DO TISUĆU BIRAČA NA 1.000 STANOVNIKA | ||||||
| Grad ili općina | S | B1 | B2 | p1 | p2 | |
| 1. | Dugo Selo ZG | 17.466 | 15.659 | 15.928 | 897 | 912 |
| 2. | Glina SM | 9.283 | 8.554 | 8.437 | 922 | 909 |
| 3. | Petrinja | 24.671 | 22.496 | 22.501 | 912 | 912 |
| 4. | Dvor | 5.570 | 5.394 | 5.197 | 968 | 933 |
| 5. | Sunja | 5.748 | 5.744 | 5.664 | 999 | 985 |
| 6. | Ozalj KA | 6.817 | 6.193 | 6.194 | 909 | 909 |
| 7. | Slunj | 5.076 | 5.055 | 5.063 | 996 | 997 |
| 8. | Vojnić | 4.764 | 4.812 | 4.711 | 1.010 | 989 |
| 9. | Ludbreg VA | 8.478 | 7.801 | 7.872 | 920 | 929 |
| 10. | Bednja | 3.992 | 3.669 | 3.736 | 919 | 936 |
| 11. | Čabar PG | 3.770 | 3.618 | 3.617 | 960 | 959 |
| 12. | Krk | 6.281 | 6.082 | 6.151 | 968 | 979 |
| 13. | Mali Lošinj | 8.116 | 7.885 | 7.962 | 972 | 981 |
| 14. | Lovran | 4.101 | 3.769 | 3.761 | 919 | 917 |
| 15. | Opatija | 11.659 | 10.952 | 10.974 | 940 | 941 |
| 16. | Rab | 8.065 | 7.350 | 7.395 | 911 | 917 |
| 17. | Vrbovsko | 5.076 | 4.634 | 4.673 | 913 | 921 |
| 18. | Matulji | 11.246 | 10.190 | 10.196 | 906 | 907 |
| 19. | Vinodolska opć. | 3.577 | 3.338 | 3.369 | 933 | 942 |
| 20. | Viškovo | 14.445 | 12.843 | 13.078 | 889 | 905 |
| 21. | Novalja LS | 3.663 | 3.585 | 3.630 | 979 | 991 |
| 22. | Senj | 7.182 | 6.760 | 6.819 | 941 | 950 |
| 23. | Plitvička Jezera | 4.373 | 4.124 | 4.020 | 943 | 919 |
| 24. | Lipik PS | 6.170 | 5.750 | 5.706 | 932 | 925 |
| 25. | Pakrac | 8.460 | 8.175 | 8.108 | 966 | 958 |
| 26. | Brestovac | 3.726 | 3.532 | 3.535 | 948 | 949 |
| 27. | Slavonski BrodBP | 59.141 | 53.490 | 53.705 | 904 | 908 |
| 28. | Bukovlje | 3.108 | 2.842 | 2.845 | 914 | 915 |
| 29. | Okučani | 3.447 | 3.524 | 3.426 | 1.022 | 994 |
| 30. | Velika Kopanica | 3.308 | 2.994 | 3.006 | 905 | 909 |
| 31. | Biograd na M. ZD | 5.569 | 5.272 | 5.329 | 947 | 957 |
| 32. | Pakoštane | 4.123 | 3.854 | 3.929 | 935 | 953 |
| 33. | Poličnik | 4.469 | 4.199 | 4.286 | 940 | 959 |
| 34. | Posedarje | 3.607 | 3.261 | 3.324 | 904 | 922 |
| 35. | Sukošan | 4.583 | 4.112 | 4.182 | 897 | 913 |
| 36. | Erdut OB | 7.308 | 6.833 | 6.785 | 935 | 928 |
| 37. | Kneževi Vinogradi | 4.614 | 4.208 | 4.166 | 912 | 903 |
| 38. | Drniš ŠK | 7.498 | 7.415 | 7.373 | 989 | 983 |
| 39. | Knin | 15.407 | 14.973 | 14.670 | 972 | 952 |
| 40. | Kistanje | 3.481 | 3.630 | 3.469 | 1.043 | 997 |
| 41. | Šibenik | 46.332 | 41.462 | 41.893 | 895 | 904 |
| 42. | Tisno | 3.094 | 3.065 | 3.088 | 991 | 998 |
| 43. | Vukovar VS | 3.094 | 3.065 | 26.968 | 991 | 974 |
| 44. | Županja | 27.683 | 27.135 | 11.552 | 980 | 956 |
| 45. | Babina Greda | 3.572 | 3.191 | 3.230 | 893 | 904 |
| 46. | Drenovci | 12.090 | 11.476 | 4.863 | 949 | 940 |
| 47. | Gunja | 5.174 | 4.851 | 3.687 | 938 | 988 |
| 48. | Stari Jankovci | 3.732 | 3.662 | 4.053 | 981 | 920 |
| 49. | Vrbanja | 4.405 | 4.032 | 3.636 | 915 | 923 |
| 50. | Dugi Rat SD | 7.092 | 6.310 | 6.405 | 890 | 903 |
| 51. | Hvar | 3.940 | 3.615 | 4.196 | 918 | 987 |
| 52. | Hrvace | 3.617 | 3.352 | 3.380 | 927 | 935 |
| 53. | Jelsa | 3.582 | 3.532 | 3.555 | 986 | 993 |
| 54. | Marina | 4.595 | 4.353 | 4.423 | 947 | 963 |
| 55. | Omiš | 14.936 | 13.801 | 13.995 | 924 | 937 |
| 56. | Proložac | 3.802 | 3.455 | 3.485 | 909 | 917 |
| 57. | Trogir | 13.192 | 12.428 | 106,48 | 942 | 955 |
| 58. | Vrgorac | 6.572 | 6.092 | 6.094 | 927 | 927 |
| 59. | Seget | 4.854 | 4.490 | 4.530 | 925 | 933 |
| 60. | Buje IS | 5.182 | 4.874 | 4.861 | 941 | 938 |
| 61. | Fažana | 3.635 | 3.449 | 3.492 | 949 | 961 |
| 62. | Labin | 11.642 | 10.684 | 10.709 | 918 | 920 |
| 63. | Novigrad | 4.345 | 3.942 | 3.962 | 907 | 912 |
| 64. | Poreč | 16.696 | 15.965 | 16.019 | 956 | 960 |
| 65. | Raša | 3.183 | 2.982 | 2.967 | 937 | 932 |
| 66. | Rovinj | 14.294 | 13.642 | 13.769 | 954 | 963 |
| 67. | Umag | 13.467 | 12.853 | 12.988 | 954 | 964 |
| 68. | Blato DN | 3.593 | 3.398 | 3.412 | 946 | 950 |
| 69. | Dubrovnik | 42.615 | 38.204 | 38.507 | 897 | 904 |
| 70. | Korčula | 5.663 | 5.176 | 5.221 | 914 | 920 |
| 71. | Orebić | 4.122 | 3.825 | 3.854 | 928 | 935 |
| 72. | Podturen ME | 3.873 | 3.501 | 3.515 | 904 | 908 |
| GRADOVI I OPĆINE S VIŠE BIRAČA OD STANOVNIKA | ||||||
| 1. | Gvozd SM | 2.970 | 3.362 | 3.252 | 1.132 | 1.095 |
| 2. | Topusko | 2.985 | 3.055 | 2.986 | 1.024 | 1.000 |
| 3. | Crikvenica PG | 11.122 | 11.760 | 11.874 | 1.057 | 1.068 |
| 4. | Novi Vinodolski | 5.113 | 5.103 | 5.183 | 998 | 1.014 |
| 5. | Malinska Dubaš. | 3.134 | 3.649 | 3.734 | 1.164 | 1.191 |
| 6. | Benkovac ZD | 11.026 | 14.178 | 14.276 | 1.286 | 1.295 |
| 7. | Obrovac | 4.323 | 5.962 | 5.964 | 1.379 | 1.380 |
| 8. | Gračac | 4.690 | 5.649 | 5.332 | 1.205 | 1.137 |
| 9. | Preko | 3.805 | 4.154 | 4.194 | 1.092 | 1.102 |
| 10. | Vir | 3.000 | 3.961 | 4.029 | 1.320 | 1.343 |
| 11. | Skradin ŠK | 3.825 | 4.431 | 4.532 | 1.158 | 1.185 |
| 12. | Vodice | 8.875 | 9.471 | 9.685 | 1.064 | 1.091 |
| 13. | Gradac SD | 3.261 | 3.477 | 3.480 | 1.066 | 1.067 |
| 14. | Makarska | 13.834 | 14.883 | 15.107 | 1.076 | 1.092 |
| 15. | Okrug | 3.349 | 4.057 | 4.148 | 1.211 | 1.239 |
| 16. | Supetar | 4.074 | 4.265 | 4.338 | 1.047 | 1.065 |
| 17. | Medulin IS | 6.481 | 6.499 | 6.544 | 1.003 | 1.010 |
Oznake: Oznake za županije su stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju: DN = Dubrovačko-neretvanska, IS = Istarska, LS = Ličko-senjska, PG = Primorsko-goranska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, ZD = Zadarska, GZ = Grad Zagreb, KA = Karlovačka, SM = Sisačko-moslavačka, ZG = Zagrebačka, BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PS = Požeško-slavonska, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko – podravska i VS = Vukovarsko-srijemska. S = broj stanovnika prema popisu od 2011. godine, B1 = broj registriranih birača po gradovima i općinama na izborima za Europski parlament 2014. godine, B2 = broj birača registriranih na biralištima u Hrvatskoj u drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. godine, p1 = B1 / S x 1000‰ = broj birača na Europskim izborima 2014. godine na tisuću popisanih stanovnika 2011. godine i p2 = B2 / S x 1000‰ = broj birača u drugom krugu na predsjedničkim izborima 2015. godine na tisuću popisanih stanovnika 2011. godine.
mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Leave a Comment