Sloga od Boga, nesloga od zloga“….

Najdragocjeniji resurs svakog pa i našeg  zdravstvenog sustava u borbi protiv COVID-19 nije neki čudesni lijek. To je stručnost njegovih zdravstvenih radnika a oni su iscrpljeni.

Ovaj tekst pišem zato što je danas 30.11.2020. moj prijatelj Josip Hočevar ,Joža  stavljen na respirator u bolnici u Karlovcu .Neka dragi Bog pomogne Joži i svim oboljelima kao i zdravstvenim radnicima koji za oboljele skrbe .

 Više ljudi nego ranije  hospitalizirano je s COVID-19. Zdravstveni radnici ne mogu ovako dalje. U mjesecima od ožujka, mnogi su se navikli na strahote pandemije. Zdravstveni radnici suočeni su s trećim naletom pandemije koji je veći i širi od prethodnih. Sve više je  ljudi u bolnici s COVID-19 nego u bilo kojem drugom trenutku ove godine (prema nekim podatcima i 40 posto više nego prije samo dva tjedna).

Hitni prijemi se prepuni  pacijentima s COVID-19. Bolnice su provodile svoje planove organizacije  za  pandemije, dodajući još kreveta i stvarajući improvizirane odjele za COVID-19. Ali jednostavno nema dovoljno liječnika, medicinskih sestara i drugih stručnjaka koji bi skrbili za pacijente . Neki su mi zdravstveni radnici rekli da su pacijenti s COVID-19 najbolesnije osobe za koje su se ikad brinuli. Potrebna im je dvostruko veća pažnja od tipičnih pacijenata na intenzivnoj njezi, potrebna im je tri puta duži boravka nego je uobičajeno. Izgleda da ja je zdravstveni sustav kolabirao. Zdravstveni radnici su nekako prošli ljeto a sada im se čini da sustava ni nema .

 Novi val pandemije se stalno diže i diže .Hospitalizacije pacijenata sa COVIDOM a pogotovo sa drugim kroničnim dijagnozama  kasne , jako kasne .Mogući scenarijo ,bi mogao biti u  bliskoj budućnosti ,da će pacijenti  početi umirati jer jednostavno nema dovoljno ljudi koji bi se o njima brinuli. Liječnici i medicinske sestre će izgorjeti ako već i nisu . Najdragocjeniji resurs svakog pa i našeg  zdravstvenog sustava u borbi protiv COVID-19 nije neki čudesni lijek. To je stručnost njegovih zdravstvenih radnika a oni su iscrpljeni.

Iskusni zdravstveni radnici manje se boje nego ranije ove godine. S novom generacijom brzih testova s kojima se  sada može reći pacijentima imaju li koronavirus u roku od nekoliko minuta, je stvarno  ogroman napredak u  odnosu na stanje koje je bilo u proljeće, kada su testovi bili rijetki i spori.

Starački domovi i ustanove za dugotrajnu njegu i dalje se bore kako bi osigurali  osobnu zaštitnu opremu, uključujući rukavice i maske. No, većim bolnicama ide bolje, jer su stvorile zalihe i rezervne planove u slučaju da se poremeti opskrba .Iako znamo da i njima nedostaje puno toga .

Najvažnije je da COVID-19 više nije totalna misterija. Zdravstveni radnici sada imaju jasniju predodžbu o tome za što je sposoban SARS-CoV-2 koronavirus.Još uvijek nema lijekova, a najbolji lijek koji se nudi – steroidni deksametazon – smanjuje šanse za umiranje od COVID-19 za 12 posto. No liječnici znaju kako trijažirati pacijente, koje testove naručiti i koje tretmane koristiti. Oni znaju da respiratori  ponekad mogu povrijediti bolesnika pa ga oprezno promjenjuju u krajnjoj nuždi .Zdravstveni radnici su kumulirali znanje te sada znaju da respirator izaziva  krvne ugruške i probleme s bubrezima  i drugo. Znaju da hidroksiklorokin ne djeluje. Ovo kumulativno znanje znači da su stope smrtnosti od COVID-19 sada mnogo niže nego što su bile u proljeće. Izravnavanje krivulje rasta oboljelih dalo je   zdravstvenim radnicima malo prostora za disanje da nauče kako se nositi s bolešću koja nije ranije ni postojala .

Ono što trebaju zdravstveni radnici i pacijenti je funkcionalan zdravstveni sustav. Stečeno znanje i iskustvo te napredak medicinske nauke neće pomoći ukoliko medicinske sestre i liječnici izgore od iscrpljenosti.Za uspješnu borbu sa pandemijom  potreban funkcionalan zdravstveni sustav, a da li mi imamo ?

U jedinici intenzivne njege tipični pacijent s teškim slučajem COVID-19 imat će cijev koja povezuje njihove dišne puteve s respiratorom  što respiratorni terapeut mora nadzirati. U slučaju ako im se bubrezi zatvore, mogli bi biti na 24-satnoj dijalizi. Svaki dan trebat će ih okretati  na trbuh, a zatim opet na leđa – postupak koji zahtijeva šest ili sedam ljudi. Takvi pacijenti  ponekad primaju  osam do 12 lijekova – sedativa, lijekova protiv bolova, sredstava za razrjeđivanje krvi, antibiotika i još mnogo toga. Sve to medicinska sestra mora pažljivo prilagoditi, ponekad iz minute u minutu. Nijedan od ovih lijekova nije za samo liječenje COVID-19. To je postupak kako bi pacijente samo  održali na životu .Medicinska sestra na intenzivnoj obično može brinuti za dvije osobe istodobno( ili bi to tako trebalo biti ), ali za jedenog  pacijent s COVID-19 nužna je puna pažnja .

Medicinske sestre i liječnici također sami obolijevaju. Zima je tradicionalno vrlo stresno vrijeme u zdravstvenoj zaštiti i svi u nekom trenutku budu srušeni , nekom gripom, virusom isl. Naišla sam na podatak da je najmanje 1375 zdravstvenih radnika u SAD-u su umrlo od COVID-19.

Bolnice s manjkom osoblja mogle bi prebaciti svoje pacijente – ali kamo? U šator , u Arenu ?No  dali tamo  ima dovoljno obučenog osoblja a respiratora nema ,za teške slučajeve preostaju prepune bolnice sa iscrpljenim osobljem.

Što je još gore, pacijenti s drugim medicinskim problemima bolesniji su nego inače, saznajem od  nekoliko liječnika. Tijekom ranijih udara pandemije , bolnice su otkazale zakazane  operacije i povukle su  liječnike iz ambulanti. Ljudima sa srčanim problemima, rakom, moždanim udarom i drugim bolestima bilo je teže dobiti liječničku pomoć. Sada se zdravstveni radnici suočavaju s prilivom neobično bolesnih ljudi u vrijeme kada je COVID-19  eskalirao i zaokupio  svu  njihovu pažnju. najjednostavniji pacijenti nisu jednostavni.”

Za mnoge zdravstvene djelatnike danak pandemije nadilazi fizičku iscrpljenost. COVID-19 pojeo je emocionalnu srž njihovog rada. Da biste bili medicinska sestra, stvarno morate brinuti o ljudima. Ali kad je dnevno susrećete ogroman broj  pacijenata s COVID-19, od kojih će većina vjerojatno umrijeti, da biste se zaštitili, jednostavno se isključite. Dolaze do točke kad shvatite da ste postali stroj.

Koliko god je posao zdravstvenih radnika naporan i  težak, toliko ih je i društveno okruženje umorilo .Poslije završetka stresnog rada  gdje su  vidjeli još jednog pacijenta kojeg je  COVID-19 ubio , i na putu kući u trgovini mješovitom robom gdje čuje kako ljudi govore da pandemija  ne postoji i ne nose maske . Zdravstveni radnici i službenici javnog zdravstva su profesije kojima se najviše vjeruje a sada ih nitko ne sluša.

Ali najbolja strategija ostaje očita: spriječite ljude da se uopće zaraze. Još jednom, sudbina našeg  zdravstvenog sustava ovisi o kolektivnom djelovanju građana. Mi moramo još jednom, nacija mora izravnati krivulju. Ovo ne mora uključivati  Lock down . Sada znamo da se koronavirus uglavnom širi zrakom, i to lako kad ljudi provode dulja razdoblja zajedno u slabo prozračenim područjima. Ljudi mogu smanjiti rizik noseći maske i izbjegavajući zatvorene prostore kao što su restorani, barovi i teretane, gdje je mogućnost prijenosa posebno velika (bez obzira koliko često ta mjesta čiste njihove površine). Božićna okupljanja   i Novogodišnja slavlja također će biti rizična.

Preliminarni rezultati sugeriraju da je na putu barem jedno učinkovito cjepivo . Odluke donesene u narednim tjednima utjecati će na to koliko će nas  umrijeti prije nego što  dobijemo priliku za ozdravljenje i koliko će zdravstvenih radnika u tom procesu biti slomljeno.

Moramo pobijediti COVID , a zatim riješiti i ostalo što nam predstoji poslije pandemije .Voljela bih da se u borbu uključe naši renomirani znanstvenici koji znaju što i kako pomoći nam a sada su marginalizirani. Također bih voljela da se hitno i odmah pokrene Imunološki zavod koji da radi i proizvodi  itekako bi nam sada pomogao a i u budućnosti .Voljela bih da cjelokupna hrvatska medicinska znanost skupi glave , zanemari političke i ostale interese ,i stavi se u funkciju spasa zdravlja nacije ,nacije koja ih je školovala i koja ih sada treba !

Društvo bi bilo nešto prekrasno kad bi se ljudi iskreno zanimali jedni za druge. Ili kako se u narodu kaže „ Sloga od Boga, nesloga od zloga“.

 

Nada Ećim Innocente