„ŠOK U CENTRU ZAGREBA: ‘Ležala je pred Traumom, skoro sam je zgazila… A znate što su mi rekli u bolnici? Prestrašno!“

 

Dragi moji sugrađani, vi koji ste jučer negdje čuči ili pročitali nešto o ovom događaju, i uglavnom odmahnuli rukom, jer što bi se čovjek zamarao tamo nečijom nevoljom…. ta i svojih ima previše zar ne?

Što bi vi dragi moji sugrađani uradili, rekli, reagirali da je to bila vaša majka, sestra, supruga, kći, unuka, jer mogla je ona to biti, u stvari i jeste nekome sve to od navedenog.  O čemu su razmišljali svi oni koji su ne osvrćući se prošli u onih nekoliko sati, pazi, ne u nekoliko minuta već nekoliko sati koliko je osoba ležala na pločniku?? O čemu je razmišljalo osoblje bolnice kada i pored molbi da nešto urade uopće ne reagiraju?? Pa ako i imaju neku zabranu zar nisu i sami mogli, trebali i morali pozvati kolege iz hitne?? Zašto nisu?? Tko su ti „ljudi“ uopće?? Kako su se pretvorili u to što jesu, jer ono što bi trebali biti i za što su zakletvu dali očito nisu??

Kako smo se mi to kao narod koji 90.-ih nije nikoga pitao za ime, vjeru ili naciju primili u svoje domove preko pola milijuna izbjeglica i prognanika u svega tridesetak godina pretvorili u monstrume koji bez zaustavljanja prolazimo pored umirućeg na cesti? Što se do dogodilo sa našim gostoprimstvom, razumijevanjem, empatijom, susretljivošću, da smo postali narod bez trunke emocija kada gledamo na tuđu nesreću, da mrzimo i stigmatiziramo sve koji su uspješni, i da nagrađujemo lopove, profiter, ubojice, lažove i političare koji su nas svojim katastrofalno lošim i koruptivnim vođenjem države i doveli do ovakvog stanja??

Pitam se gdje je nestala ona država i onaj narod za što sam još 90. bio spreman i svoj život dati? Zapravo se pitam jesmo li je ikada i imali ili je to samo bio i ostao tek lijepi i nedosanjani san…. jer za ovo u što smo se pretvorili ni crno ispod nokta ne bih dao.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/lezala-je-pred-traumom-skoro-sam-je-zgazila-a-znate-sto-su-mi-rekli-u-bolnici-prestrasno-15015418?fbclid=IwAR2akLswmJGjQASmuWrQemC5-cDgA3N-atKlz3K1I5Z1xRSuj3Z3VPvqkko

 

U Zagrebu, 26.08.2020.

Predsjednik BUZ

Milivoj Špika