Poštovani Predsjedniče,
Poštovani članovi Predsjedništva,
Poštovane kolegice akademkinje i kolege akademici,
U nedjelju 12. svibnja 2024. umro je akademik Luko Paljetak. Njegov kolega književnik general Ivan Tolj napisao mi je:…bio je potpisnik onoga našega pisma i apela da se Franju Tuđmana i službeno proglasi utemeljiteljem Republike Hrvatske. Njegovim odlaskom i to pismo dobiva na još većem značenju. Oni u vlasti, koji su trebali i morali prihvatiti našu inicijativu i na to, između svega ostaloga, su se oglušili… Ništa čudno, zar ne? Međutim, unatoč njihovoj indiferentnosti i oglušivanju, hrvatska javnost sve više prihvaća tu povijesnu činjenicu o Utemeljitelju i vođi hrvatskoga naroda.
A mi danas kao kandidata za redovitog člana HAZU imamo dr. sc. Stanka Andrića za koga jedan drugi potpisnik pisma i apela da se Franju Tuđmana i službeno proglasi utemeljiteljem Republike Hrvatske akademik Kuzma Kovačić piše: Nisam znao za to sramotno uklanjanje Bošnjakovog spomenika Tuđmanu. Taj kandidat za akademika, povjesničar – uklanjatelj, zbilja ne bi trebao biti članom Hrvatske akademije, ne samo zbog toga, nego prvenstveno zato što si uzima pravo javno suditi jednom izabranom hrvatskom akademiku, i to baš tvorcu suvremene hrvatske države, akademiku Franji Tuđmanu. Nije li to nedostojno za jednog kandidata?
Kolega Kovačić je doista u pravu s napomenom da je od toga jedino gore to što takvoga predlažu za akademika. I to nije prvi put. Prije 12 godina imali smo sličan slučaj. Tada se predlagao kandidat koji je zajedno s tatom AMATEROM povjesničarem, tada posebnim savjetnikom Predsjednika Vlade, također napadao akademika Tuđmana. I tada je skoro jedna trećina akademika na toj izbornoj skupštini glasovala za kandidata koji je kasnije postao poznat po svom ‘pronalasku’ i danas je u Hrvatskoj i van nje poznat kao Ivo DROBILICA.
Na sličan način je dr. sc. Stanko Andrić reagirao kada je skupina akademika (Ivan Aralica, Nenad Cambi, Andrej Dujella, Dubravko Jelčić, Ivica Kostović, August Kovačec, Vladimir Paar, Stanko Popović, Davorin Rudolf) i nekoliko povjesničara (dr. sc. Mira Kolar, prof. dr. sc. Agneza Szabo i prof. em. dr. sc. Mirko Valentić) predložila 2019. da se Hrvatski institut za povijest Zagreb nazove po svom nekadašnjem ravnatelju povjesničaru i akademiku Franju Tuđmanu. Činjenica je da su trojica od tih akademika na listi najutjecajnijih znanstvenika Sveučilišta u Stanfordu koje se pravi na osnovu Scopusove baze, a kandidat je po Scopusu u grupi najslabijih znanstvenika iz HIP-a, koji na Scopusu imaju h-indeks 0 (NULA).
O tome govori akademik Kuzma Kovačić.
Ja sam objavio svoj komentar kandidatovog teksta o povjesničaru akademiku Franju Tuđmanu tvrdeći da su njegove tvrdnje priglupe. Nitko nije reagirao na moj tekst iako sam ga poslao i kolegama akademicima čije adrese imam.
I ja sam na listi najutjecajnijih znanstvenika na svijetu. Imam i najviše znanstvenih radova od svih hrvatskih znanstvenika na tim listama, ali kolege akademici znaju da uvijek tvrdim da je akademik Franjo Tuđman mnogo iznad nas. Naime te liste nisu napravljene za iznimne slučajeve kada je netko uspješan u dvije oblasti pa sinergijom svog rada u jednoj i drugoj ostvari čudesne rezultate, A akademik Franjo Tuđman je to ostvario UTEMELJIO JE RH.
Zato i mislim da današnje glasovanje nije glasovanje o Uklanjatelju već je to glasovanje o nama samima – o HAZU.
Zato je usporedba s JAZU zanimljiva.
Naime i o Drobilici i o Uklanjatelju odgovara Miroslav Krleža preko teksta Oca nacije Dobrice Ćosića o njegovoj raspravi s Krležom:
„Spor je nastao kada sam izrekao neke primjedbe na račun Tuđmanova Instituta za radnički pokret, koji se po raznim pitanjima radikalno razlikovao od shvaćanja beogradskih povjesničara. Na moje iznenađenje, Krleža je cijelom svojom baroknom retorikom stao u obranu Tuđmana, tvrdeći da je apsolutna glupost izjednačavati Vladka Mačeka i Dražu Mihailovića, domobrane i četnike. O četnicima je mislio najgore, kao o šovinističkoj rulji. A o domobranima kao o regularnoj pacifističkoj vojsci jedne države, istina nesretne ali nekakve države. Da su domobrani pucali na vas partizane, vas ne bi bilo, rekao je. A onda je, s meni zapanjujućom žestinom, spomenuo Jasenovac, tvrdeći da ga Srbi uporno koriste i zloupotrebljavaju u svom antihrvatstvu, dokazujući da je u Jasenovcu ubijeno 700 000 Srba, što je apsolutna laž i glupost. Rekao sam: Ako nije sedamsto, onda je svakako šesto, o čemu postoji dokumentacija iz njemačkih izvora, inozemnih svjedoka i promatrača. Kakvih tvojih šesto tisuća, grmio je Krleža, govoriš bedastoće, to je vulgarna nacionalistička propaganda. Poslije toga obojica smo izgubili kontrolu. Dok je Krleža gubio kontrolu u svojoj kanonadi na moj srpski bezobrazluk, ja sam izazivački pitao: Je li ubijeno tristo? Je li ubijeno dvjesto? Pa dobro Krleža, je li ubijeno sto tisuća? Na to je Krleža skočio sa stolice, zakačio stol, zdjela sa juhom se zanjihala, a tast Oskara Daviča Hinko Lederer pribrano nam se obratio: Smirite se gospodo, juha je prima klasa. To je bio kraj mojega prijateljstva s Krležom“
A onda nam tata Slavko i njegov sin Drobilica, kao i Uklanjatelj podržavaju Oca nacije Ćosića, to rade i u današnjoj RH koju je utemelji Franjo Tuđman.
Krleža je branio čast JAZU. Ako je i HAZU na Ćosićevoj strani može li se dalje zvati HAZU? Možda bi bilo primjerenije SAZU!
Akademik Josip Pečarić
PRILOG
HAZU izabrala novih 38 članova, nije prošao samo povjesničar Stanko Andrić
ZAGREB, 16. svibnja 2024. (Hina) – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) izabrala je u četvrtak na izbornoj skupštini novih 38 članova u tri kategorije, odnosno sve kandidate koje su razredi predložili osim povjesničara Stanka Andrića.
Stanko Andrić, književnik i povjesničar društvene, crkvene i kulturne povijesti Slavonije, Baranje i Srijema, dugogodišnji predstojnik slavonsko-brodske podružnice Hrvatskog instituta za povijest dobio je 40 glasova od 90 nazočnih članova HAZU, što nije bilo dostatno za natpolovičan broj glasova.
Prethodno, Josip Pečarić se usprotivio njegovu izboru, optužujući Andrića da je bio protiv prijedloga da se Hrvatski institut za povijest nazove imenom Franje Tuđmana.
Odgovorio mu je Stjepan Ćosić da pedagoške primjedbe razredu za društvene znanosti nisu utemeljene, te da Andrić nije napadao Tuđmana nego izrazio mišljenje kako nije prikladno da se znanstveni instituti nazivaju po političkim osobama, što je i objavio u svom članku, i što je, uostalom, i podržao Upravni odbor tog Instituta.
Izabrani redovni i dopisni članovi, te članovi suradnici
Izabrano je 17 od 18 predloženih redovitih članova, svih šest dopisnih članova kao i svih 15 članova suradnika HAZU.
Natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova HAZU za redovite članove izabrani su Robert Matijašić, Jasna Čapo, Nevenka Čavlek i Igor Mikecin u Razredu za društvene znanosti; Nikola Basarić i Hrvoje Buljan u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti; Marijan Herak u Razredu za prirodne znanosti, te Helena Sablić Tomić, Miro Gavran i Dražen Katunarić u Razredu za književnost.
U Razredu za likovne umjetnosti izabrana je Gordana Bakić, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Srećko Bradić, Olja Jelaska i Krešimir Seletković, te u Razredu za tehničke znanosti Stanislav Kurajica, Jurica Sorić i Zvonimir Šipuš.
Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani Sunčica Čanić iz SAD-a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Csaba Győrgy Kiss iz Mađarske u Razredu za književnost, Francisco Javier Juez Gálvez iz Španjolske u Razredu za filološke znanosti, Danica Kragić Jensfelt iz Švedske u Razredu za tehničke znanosti, Dimitri Krainc iz SAD-a u Razredu za medicinske znanosti te Katarina Livljanić iz Švicarske u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju.
Za članove suradnike izabrani su Lovro Kunčević, Vladimir Arčabić i Igor Borzić u Razredu za društvene znanosti; Igor Halasz u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti; Melita Peharda Uljević, Danijel Belušić i Nikica Šprem u Razredu za prirodne znanosti te Alan Ivković u Razredu za medicinske znanosti.
Među 136 redovitih članova 19 žena
Također za članove suradnike izabrani su u Razredu za filološke znanosti Ivan Andrijanić i Kristina Štrkalj Despot; u Razredu za književnost Suzana Coha i Mario Kolar; u Razredu za likovne umjetnosti Davor Bruketa i Ivana Franke, te u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Ivan Josip Skender.
Prema Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti ta ustanova može imati najviše 160 redovitih članova, a nakon ovogodišnjih izbora HAZU ima ukupno 136 redovitih članova, kao i 110 dopisnih članova i 81 člana suradnika, odnosno ukupno 327 članova, od toga 57 žena.
Među 136 redovitih članova je 19 žena, što je dosad najveći broj akademkinja. Nakon posljednjih izbora održanih 2022. bilo ih je 17.
Predsjednik HAZU Velimir Neidhardt čestitao je novim članovima i zahvalio svima koji se pomogli u postupku te kazao da je to važan trenutak za HAZU.
Dodao je da će im to pomoći uhvatiti se u koštac sa zadacima, poput obnove osam zgrada oštećenih u potresu, i Akademijine edicije Hrvatske i Europa.
(Hina) xiluc ymvr
https://www.hina.hr/vijest/11621641
Leave a Comment