Zatečeni katastrofom koja je mnoge obitelji ostavila bez krova nad glavom i s vrlo neizvjesnom budućnošću, katastrofom koja je uzela i ljudske živote došli smo do nekih spoznaja bitnih za budućnost zajednice, posebno lokalne.
Prva zaglušujuća činjenica je da sustav samozaštite u katastrofama uopće ne funkcionira. Tko god ga je osmislio, napravljen je da bude forma a ne sadržaj. Na žalost, to je karakteristika od lokalnih razina do državne razine, ako izuzmemo profesionalne vatrogasne postrojbe i donekle vojsku iako i tu ima mnoštvo neorganiziranog sadržaja koji u vojsci ne bi smio biti neorganiziran.
Rezultat takvog stanja je da su ljudi bili prepušteni sami sebi cijeli dan. Ništa više nije radilo, ni trgovine niti je organizirana doprema barem vode i kruha. Ljudi, šokirani, žedni, gladni, vidjevši da su prepušteni sami sebi, polako su se, krajem dana prebacivali prema rodbini i prijateljima a oni koji nisu imali kamo, napuštali su Petrinju jer su negdje morali spavati, nešto jesti i piti.
S druge strane, počeo se zbivati veličanstven, neočekivan i zapanjujući proces na koji nitko nije bio spreman jer je njegova spontanost i masovnost šokantna. Iz cijele Hrvatske, susjednih zemalja, u većim i manjim grupama, istu večer u Petrinju, Sisak i Glinu stižu stotine, pa i tisuće ljudi koji dolaze pomoći. Ne pitajući za uvjete, organizaciju, ne žaleći se. Dolazili su i krenuli pomagati. Posebno valja istaknuti cheefove koji su vrlo brzo organizirali kvalitetnu prehranu za stanovništvo. Veliki broj volontera je odradio sjajan posao. Mnoge kuće su sanirane, sve što se moglo napraviti bez stručnjaka, odrađeno je.
Uglavnom, dalje je država pokušala staviti procese pod nadzor. Koliko je država u svemu tome bila učinkovita, vjerojatno će biti stvar raščlambi i znanstvenih radova. Kako će ići obnova i što će se sve događati, stvar je budućnosti. Županija je u tom segmentu do sada potpuno zakazala. Stoga je država morala imenovati svoj stožer.
No, ovaj fenomen lokalne solidarnosti svakako zaslužuje detaljnu raščlambu s mnogih aspekata, pa ja očekujem da će sociolozi, psiholozi i politolozi ovom fenomenu prići na stručan i cjelovit način.
Sada dolazimo do povezivanja i uvažavanja rečenog fenomena na razini Europske unije. Naime, postoje fondovi za slučajeve katastrofa koje je Hrvatska, ponajviše zahvaljujući ugledu premijera Plenkovića maksimalno zahvatila. No, sav taj novac neće biti dovoljan za izgradnju zgrada ali i gospodarske infrastrukture. Ovo je i prilika da se Banovina revitalizira i gospodarski osnaži.
Naša je zamisao, kako bi svaki grad u Europskoj uniji trebao odvojiti sredstva solidarnosti za eventualne katastrofe, neovisno o EU. Pa onda gradovi iz određenih zemalja mogu djelovati zajednički, poslati svoje firme i ljude kojima će onda platiti novac koji su odvojili. Čak nije ni bitno da se Hrvatska odmah nađe u tom fondu kao nekakav dobitnik. Naime, daleko je važnije da se lokalna solidarnost pokaže neovisno o strukturama EU. Budućnost Europe daleko više ovisi o lokalnoj solidarnosti i suradnji nego o europskim poslovima visoke političke razine. A puno gradova može pomoći znatno više nego sama administracija EU i to s velikim i vrlo značajnim kohezijskim efektom.
Ima li hrvatska politika snage preuzeti inicijativu, ima li kadrova koji mogu nositi i promovirati ideju i ima li Hrvatska političku viziju da u okviru EU predlaže nove ideje i razvija se u smjeru male zemlje velikog političkog potencijala u izgradnji zajedničke EU? Mnoga od ovih pitanja čekaju odgovore a vrijeme neumitno prolazi..
Naša zamisao, kao vijećnika Županijske skupštine ali i kao savjesnih građana Sisačko moslavačke županije je raditi u smjeru izrade detaljne strategije dugoročnog gospodarskog i demografskog razvoja Banovine i cijele županije. Ovo područje je bilo zakinuto i prije nesretnih događanja a sada je u posebno teškoj situaciji. Ali kako to obično biva, takve teške situacije rađaju novim idejama i mogućnostima o čemu su se neki stručnjaci već oglasili, što nas posebno veseli. Osloniti se na učinkovitost lokalne politike u ovako složenim i osjetljivim situacijama, već se u više navrata pokazalo kao uzaludan trud. Zato pozivamo stručnjake, znanstvenike i ljude koji imaju što za reći da krenemo u pravcu stvaranja vizije i strategije, da pokušamo ono što je u našoj zemlji težak grijeh, da krenemo stvarati uspjeh i uspješnu budućnost naše županije.
Naša je ideja poticanje lokalne suradnje gradova i općina u EU, obilazeći visoku politiku EU osim kada ista može pomoći. Na taj način bi se znatno ojačala kohezija na lokalnoj razini i EU bi dobila novu snagu i polet. No, za razvoj i promociju ovakvih ideja potrebna je izrazita potpora hrvatske diplomacije, želja da se preuzima inicijativa i želja da se Hrvatska izgrađuje i razvija kao politički aktivna i kreativna članica EU, koja ima puno više za reći u odnosu na svoju veličinu, ekonomsku snagu ili sam broj stanovnika.
Neovisni županijski vijećnici u SMŽ
Milan Brigljević, dipl. politolog
Mr.sc. Petar Ćosić
(Milan Brigljević, dipl. politolog (satnik HV u mirovini) i magistar medicinskih znanosti Petar Ćosić su županijski vijećnici Skupštine SMŽ, žive u Petrinji i izravni su sudionici događanja oko potresa a Milan Brigljević je u potresu ostao i bez stana).
U Petrinji, 31. siječnja 2021.
Leave a Comment