Dodatak izlaganju u Saboru: Reformni prijedlozi prof. Alana Uzelca za efikasnije pravosuđe
Poštovane zastupnice i zastupnici,
danas raspravljamo o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika. Predložene izmjene predviđaju usklađivanje osnovice za obračun plaća pravosudnih dužnosnika s osnovicom za obračun plaća u državnoj i javnoj službi, što je nužan korak kako bismo osigurali pravedniji položaj pravosudnih dužnosnika. No, ne smijemo se zavaravati – samo povećanje plaća neće riješiti ključne probleme hrvatskog pravosuđa.
Nedavna istraživanja pokazuju da većina hrvatskih građana ne vjeruje u neovisnost sudstva, a među glavnim razlozima ističu percepciju korupcije, sporost sudskih procesa i neujednačenu sudsku praksu.
Stranka Centar je 2023. godine imala seriju konferencija Opasne ideje. Želim istaknuti i konkretne prijedloge reforme koje je na jodnoj od tih konferencija iznio prof. Alan Uzelac, jedan od vodećih pravnih stručnjaka za učinkovitost pravosuđa u Hrvatskoj. Njegova analiza jasno pokazuje da nam nije potrebna samo veća financijska ulaganja u pravosuđe, već i potpuna transformacija sustava. Iznio je jednu stvarno opasnu ideju, a to je ideja malog, brzog i korisnog pravosuđa.
- Hrvatsko pravosuđe ima rekordno nisku razinu povjerenja građana
Kada usporedimo podatke o povjerenju građana u pravosuđe, vidimo drastične razlike između Hrvatske i razvijenih zemalja. U Danskoj čak 94% građana vjeruje pravosuđu, dok je u Hrvatskoj ta brojka jedva 18%. Gotovo polovica građana smatra da je stanje u pravosuđu vrlo loše, a samo 9% ocjenjuje sustav kao dobar.
Zašto je to tako? Sporost postupaka, nedostatak odgovornosti sudaca i neučinkovitost pravosudnog aparata glavni su razlozi ovakve katastrofalne percepcije. No, ključno je shvatiti da sustav može biti reformiran – ali to ne može biti samo u rukama politike ili pravosuđa – potrebna je korjenita transformacija cijele strukture.
- Ključna reforma: Manje sudova, više učinkovitosti
Hrvatski pravosudni sustav je preglomazan. Trenutno imamo 34 općinska suda, 70 stalnih službi, 9 trgovačkih sudova i 15 županijskih sudova, što uzrokuje raspršenost kadrova i neujednačenost sudske prakse. Umjesto toga, predložena reforma zagovara drastično smanjenje broja sudova:
- Samo 3 prvostupanjska suda s 12 stalnih službi i 30 ureda
- 1 žalbeni sud s 4 stalne službe
- Broj sudaca bi se smanjio s 1680 na 600-700, dok bi se pravosudna administracija smanjila s 6500 na 5000 zaposlenih, ali uz veći fokus na specijalizirane pravnike, IT stručnjake i umjetnu inteligenciju.
Ovakva reorganizacija značila bi brže i efikasnije sudstvo, manje birokracije i veću dostupnost pravosuđa građanima.
- Zašto trebamo brzo pravosuđe?
Trenutno prosječno trajanje sudskih postupaka u Hrvatskoj iznosi 3 do 5 godina, a u pojedinim slučajevima postupci traju i više od 10 godina! To je neprihvatljivo. Primjerice, u Danskoj je prosječno trajanje sudskih postupaka 6 mjeseci do godinu dana.
Što je rješenje?
- Drastično skratiti trajanje sudskih postupaka – svaki sudski predmet treba biti riješen unutar maksimalno 2 godine.
- Uvesti elektroničko i automatizirano procesuiranje jednostavnih predmeta – sudovi se ne smiju baviti birokratskim pitanjima koja se mogu riješiti digitalnim putem.
- Uvesti sustav predvidivosti trajanja postupaka – svaki građanin mora znati koliko će njegov predmet trajati.
Samo 4,9% parnica pri općinskim sudovima odnosi se na sporove vrijedne preko 10.000 eura, dok je većina predmeta vezana za sitne prekršaje i administrativne postupke. Ove manje važne predmete treba automatizirati ili prebaciti na niže instance kako bi se sudovi mogli posvetiti ozbiljnim predmetima.
- Digitalizacija i umjetna inteligencija u pravosuđu
Jedan od ključnih koraka prema učinkovitijem pravosuđu je povećana digitalizacija i korištenje umjetne inteligencije. Hrvatsko pravosuđe trenutno raspolaže s velikom količinom papira, sporim procesima i neučinkovitom organizacijom rada.
Primjeri iz svijeta pokazuju da su zemlje koje su digitalizirale sudstvo smanjile trajanje sudskih postupaka i povećale dostupnost pravde građanima:
- Estonija je razvila digitalni pravosudni sustav, gdje građani mogu pratiti sudske postupke online, a suci koriste AI alate za analizu sudske prakse.
- Njemačka koristi automatizirane sustave koji pomažu u klasifikaciji sudskih predmeta i time rasterećuju suce.
- Francuska je implementirala sustave umjetne inteligencije koji pomažu u analizi pravnih dokumenata i predviđanju ishoda sporova.
U Hrvatskoj bi digitalizacija i AI mogli preuzeti obradu jednostavnijih pravnih pitanja, kao što su:
- Automatizirana rješenja za prekršajne postupke
- Elektroničko vođenje predmeta i sudskih dokumenata
- Analitika sudskih odluka za ujednačavanje sudske prakse
Ako želimo modernizirati pravosuđe, moramo prestati koristiti papirnate fascikle i krenuti prema digitalnom ekosustavu.
- Pravosuđe treba biti korisno građanima, a ne samo sebi
Hrvatski pravosudni sustav trenutno više nalikuje zatvorenoj birokratskoj instituciji nego servisu građanima. Prema riječima Josipa Kregara: “Pravosuđe je postalo država u državi – nesmjenjivo, ali i neodgovorno.” To se mora promijeniti!
Pravosuđe ne postoji zbog sudaca, nego zbog građana. Svaka pravosudna reforma mora imati za cilj povećanje zadovoljstva korisnika, a to znači:
- Uvođenje sustava korisničke podrške za stranke u sudskim postupcima
- Transparentno praćenje sudskih predmeta kako bi građani mogli vidjeti u kojoj su fazi njihovi slučajevi
- Kraće i jasnije sudske odluke koje su razumljive i laicima
Zaključak: Vrijeme je za ozbiljne reforme!
Uvažene kolegice i kolege, ne možemo više samo „krpati rupe“ u pravosuđu – potrebna nam je cjelovita reforma. Ako želimo pravosudni sustav koji je brz, učinkovit i od koristi građanima, moramo poduzeti sljedeće korake:
✅ Smanjiti broj sudova i reorganizirati sustav kako bi bio učinkovitiji
✅ Uvesti digitalizaciju i umjetnu inteligenciju za automatizaciju procesa
✅ Skraćivanje trajanja sudskih postupaka na maksimalno 2 godine
✅ Povećati odgovornost i transparentnost sudaca prema građanima
Podržavam reformu plaća pravosudnih dužnosnika, ali naglašavam: više novca bez strukturnih promjena neće riješiti probleme! Ako želimo istinski modernizirati naše pravosuđe, moramo provesti ove reforme sada, a ne za deset godina.
Hvala vam.
Marijana Puljak
Leave a Comment