By U medijima se godinama raspravlja o nezadovoljstvu hrvatskih građana radom saborskih zastupnika i potrebi izmjene izbornog zakonodavstva. Preko 380 tisuća hrvatskih građana je od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine potpisalo građansku inicijativu “Glasujmo imenom i prezimenom” da se referendumom izglasaju izborna pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i unesu u Ustav, ali grubom manipulacijom brojem birača Ustavni sud je spriječio Referendum i tom odlukom je ugušio demokraciju te produljio nezakonito odstupanje broja birača u osam od deset izbornih jedinica.
Tadašnja saborska većina Vlade Zorana Milanovića je grubom manipulacijom registrom birača spriječili referendum i 13. veljače 2015. godine izglasala promjene Zakona za izbore zastupnika u Hrvatski sabor s jednim preferencijskim glasom i pragom za napredovanje kandidata na kandidacijskoj listi od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je lista dobila te uvjet za sudjelovanje na izborima listama kandidata od tisuću i petsto pravovaljanih potpisa potpore birača. Ustavni sud je suprotno preporukama Venecijanske komisije ukinuo uvjet za sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača.
Kako je Ustavni sud (USUD) obrazložio Odluku o nedovoljnom broju potpisa potpore birača referendumskoj inicijativi “Glasujmo imenom i prezimenom” odnosno smrtnu presudu neposrednoj demokraciji gušenjem? U očitovanju Ministarstva uprave Ustavnom sudu je istaknuto da »nakon što evidencija prebivališta bude usklađena sa stvarnim stanjem, više neće biti potrebe za razlikom između popisa i registra birača« (primjer te razlike v. u točki 13.1. obrazloženja ove odluke). Stručnjaci iz Ministarstva uprave su priznali u očitovanju da evidencija prebivališta nije bila usklađena sa stvarnim stanjem.
U točki 13.1. obrazloženja odluke USUD nas upućuje na razlike između Registra birača i popisa birača, kao i pojedinih drugih evidencija koje proizlaze iz citiranih odredaba Zakona o registru birača (ZoRB-a), navodi primjer da je na održanom narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka (1. prosinca 2013.), na dan zatvaranja registra birača u smislu članka 47. ZoRB-a (20. studenoga 2013.) u registru birača u smislu članka 5. ZoRB-a bilo upisano 4.523.586 birača. Od toga je u Republici Hrvatskoj bilo registrirano 4.080.386, a u inozemstvu 443.200 birača.
Međutim, prema USUD-u od registra birača treba razlikovati popis birača. Tako je u rješenju ministra uprave o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača, klasa: 013-01/13-01/47, urbroj: 515-03-01-02/1-13-13 od 28. studenoga 2013. (https://uprava.gov.hr/vijesti/ rjesenje-o-izmjeni-rjesenja-o-zakljucivanju-popisa-biraca/435) utvrđeno da je na dan 22. studenoga 2013. u zaključenom popisu birača u smislu članka 49. ZoRB-a bilo upisano ukupno 3.780.725 birača, među kojima je u Republici Hrvatskoj bilo upisanih 3.773.850 birača, od čega je prethodno registriranih bilo 7.477 birača, a aktivno registriranih birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj bilo je 6.875. Nadalje, na sam dan održavanja referenduma novoupisanih birača (onih »uz potvrdu”) u smislu članka 57. ZoRB-a bilo je ukupno 6.053, među kojima je 3.236 birača bilo u Republici Hrvatskoj, a 2.817 u inozemstvu (o razlici između registra i popisa birača v. i točku 19.2. obrazloženja ove odluke).
Prethodni podaci, iako u cijelosti točni, prikazuju stanje na dan koji se ne može smatrati referentnim danom u smislu članka 87. stavka 3. Ustava (v. točku 21. obrazloženja ove odluke), pa se u tom smislu moraju razumjeti samo kao primjer koji služi za ilustraciju broja birača prema različitim evidencijama koje se vode u postupcima referenduma (i izbora). Konačno, registar birača i popis birača u smislu ZoRB-a ne smiju se poistovjetiti s popisom stanovništva.
Na temelju koje analize USUD tvrdi da su prethodni podaci u cijelosti točni?
Znanjem elementarne matematike možete vidjeti da kretanje broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2007. do 5. srpnja 2020. godine u II. tablici opovrgava zaključak Ustavnog suda.
Ustavni sud nije obrazložio razliku od 306.536 birača između broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema RB-a i broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema popisu birača. Zašto tih 306.536 nije bilo na popisu birača? Imaju li tih 306.536 birača stvarno prebivalište u Hrvatskoj ili je to gruba manipulacija RB-a? Od 22. 11. 2013. do 30.5.2015. godine za 554 dana broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema RB-a se smanjio s 4.080.386 na 3.817.092 za 263.294 birača prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar uprave Arsen Bauk za 30. svibnja 2015. godine u 00 sati. Kako se godišnje može smanjivati broj birača za preko 170.469 gospodo ustavni sudci, akademici, demografi i političari? Podatak u RB-a za dan 22.11. 2013. godine grubo odstupa od stvarnosti? Kako USUD može tvrditi da su podaci u cijelosti točni, a grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva od 2001. godine do danas? Nije zadaća Ustavnog suda da presuđuje istinitost podatka o broju birača s prebivalištem u Hrvatskoj nego da nadzire ustavnost i zakonitost. Stvarno Registar birača i popis stanovništva 2011. godine nemaju nikakve veze, a morali bi imati.
U točki 19.2. Ustavni sud primjećuje da su donošenjem ZoRB-a i Zakona o prebivalištu (»Narodne novine« broj 144/12., 158/13.) stvoreni preduvjeti za konačno sređivanje evidencija prebivališta, a time i broja birača u Republici Hrvatskoj, kao i za postupno rješavanje dugogodišnjeg strukturalnog problema koji se očitovao u tome da je Republika Hrvatska imala više registriranih birača nego stanovnika. S obzirom na predstojeće učinke članka 18. stavaka od 2. do 6. Zakona o prebivalištu, broj birača u prvoj evidenciji (to jest u evidenciji birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj) postupno će se smanjivati kako se bude smanjivao broj hrvatskih državljana koji stvarno ne žive na prijavljenim adresama u mjestima diljem Hrvatske, a za toliko će se povećavati broj birača u drugoj evidenciji (to jest u evidenciji birača hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj – v. članak 17. ZoRB-a u točki 13. obrazloženja ove odluke). Tako se, prema podacima Ministarstva uprave (v. točku 3. obrazloženja ove odluke), u razdoblju od 4. prosinca 2011. do 5. listopada 2014. broj birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj (u prvoj evidenciji) već smanjio za 52.325 (s 4.095.521 na 4.043.196), a broj birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj (u drugoj evidenciji) povećao za 72.175 (s 411.758 na 483.933).
U očitovanju Ministarstva uprave također je istaknuto da »nakon što evidencija prebivališta bude usklađena sa stvarnim stanjem, više neće biti potrebe za razlikom između popisa i registra birača« (primjer te razlike v. u točki 13.1. obrazloženja ove odluke). Pri tome bi se osnovano moglo očekivati da bi ukupan broj birača i dalje ostajao na približno istoj razini (cca nešto više od 4,5 milijuna) jer taj broj pokazuje određeni stupanj stabilnosti. Tako je primjerice, prema podacima Ministarstva uprave, na dan 4. prosinca 2011. u (prijašnjem) popisu birača bilo ukupno 4.504.081 birača, a na dan 5. listopada 2014. u (sadašnjem) registru birača bilo ih je ukupno 4.527.129. S tog je aspekta mjerilo za određivanje apsolutnog broja (ustavnog praga), utvrđeno u točki 18. obrazloženja ove odluke, jasan izraz načela demokracije jer ide in favorem organizacijskih odbora, kojima se ne smije nametati prekomjerni teret pri prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma. Naime, (postupno) smanjenje broja birača u evidenciji birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj po sili ZoRB-a te Zakona o prebivalištu rezultirat će i postupnim smanjenjem zahtijevanog ustavnog praga od »deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj« u smislu članka 87. stavka 3. Ustava. Pri tome nijedan birač (ukupno njih nešto više od 4,5 milijuna) neće biti uskraćen u pravnoj mogućnosti da obavlja radnje u postupku prikupljanja potpisa na području Republike Hrvatske u vezi s konkretnom referendumskom inicijativom odnosno da ostvaruje svoje biračko pravo u postupku odlučivanja na referendumu, kako je to obrazloženo u točkama od 12. do 16. ove odluke.
U priloženoj I. tablici prikazano je kretanje stanovnika od popisa stanovništva 2001. i 2011. godine te procjena kretanja stanovništva Državnog zavoda za statistiku sredinom i krajem godina od 2012. do kraja 2020. godine. Broj stanovnika, broj maloljetnika i broj punoljetnika ( birača ) stalno pada. Kako može biti ukupan broj birača Republike Hrvatske stabilan kako tvrdi USUD? U očitovanju Ministarstva uprave također je istaknuto da »nakon što evidencija prebivališta bude usklađena sa stvarnim stanjem, više neće biti potrebe za razlikom između popisa i registra birača« (primjer te razlike v. u točki 13.1. obrazloženja ove odluke). Stručnjaci iz Ministarstva uprave su priznali u očitovanju da evidencija prebivališta nije bila usklađena sa stvarnim stanjem. Na Pristupnom referendumu održanom 22. siječnja na biralištima u Hrvatskoj bilo je registrirano 4.092.137 birača a prema ispravi koju je potpisao matematičar Arsen bauk na dan 30 svibnja 2015. godine u 00 sati bilo je 3.817.092 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Na Pristupnom referendumu bilo je 275.045 birača više nego 30. svibnja 2015. godine 1.224 dana kasnije. Godišnje je moralo 82.019 birača izgubiti biračko pravo smrću i / ili gubitkom državljanstva i / ili iseljenjem iz Hrvatske nego ih je punoljetnošću stjecalo biračko pravo. Zar je to moguće gospodo ustavni sudci? Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4.12.2011. godine nije moglo biti 4.095.521 birač s prebivalištem u Hrvatskoj, jer bi se broj birača trebao smanjivati za više od 79.832 birača godišnje do 30.5. 2015. godine. Prema podatku za broj birača 4.12.2011. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je za 608.513 veći od broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine. Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Zadarska, Šibensko-kninska i Vukovarsko srijemska županija su imale više birača od stanovnika na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine. Veliki broj gradova i općina je imala više birača od stanovnika. Deveta izborna jedinica je imala više birača od stanovnika 4. prosinca 2011. godine. Zbroj birača županija koje graniče s Bosnom i Hercegovinom. bio je veći od njihovog ukupnog broja stanovnika. Baranja, Erdut i Ernestinovo su imali više birača od stanovnika. Prema procjeni DZS-u sredinom 2015. godine Hrvatska je imala 4.203.604 stanovnika ,a od toga bilo ih je punoljetno 3.449.154. Na dan 30. svibnja 2015. godine u 00 sati bilo je 367.438 birača više od punoljetnih stanovnika.
Prema Državnom zavodu za statistiku sredinom 2014. godine Hrvatska je imala 4.238.389 stanovnika, a od toga bilo ih je punoljetno 3.468.447. Na drugim izborima za Eu parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3.760.783 birača ( vidi I. i II. tablicu ), a samo 119 dana kasnije bivši ministar uprave profesor Arsen Bauk je potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative ” Glasujmo imenom i prezimenom” 21. rujna 2014. godine u 00 sati bilo 4.042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404.252 potpisa za održavanje referenduma. Ispravu nismo dobili niti od Ustavnog suda, ni od Hrvatskog sabora niti od Ministarstva uprave!
Na drugim izborima za EU parlament bilo je 292.336 birača više od punoljetnih stanovnika, a 21. rujna 2014. godine u 00 sati 574.075. Nemoguće je da je za 119 dana 281.739 naših državljana s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo i / ili promijenilo prebivalište iseljenjem iz Hrvatske i / ili ispisom iz državljanstva. Dakle građanska inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2018. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa 4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja, ministar Lovro Kuščević i ustavni sudci? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327.816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212.293 stanovnika ( uglavnom birača ), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao na 3.747.409 birača za 1.330 dana za 295.113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80.989 birača umiralo i / ili promijenilo prebivalište iseljenjem iz Hrvatske i / ili ispisom iz državljanstva nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću. Nikada godišnje u Hrvatskoj nije umrlo više od 56 tisuća državljana! Manipulacija nevažećim osobnim iskaznicama od strane političke kaste je omalovažavanje inteligencije hrvatskih birača. Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom i popisima birača i da im u tome pomaže USUD i DORH, a to je kazneno djelo udruženog zločinačkog pothvata gušenja neposredne demokracije vlada Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića? Vlada Andreja Plenkovića nastavila je gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa i manipulacijom Registrom birača.
Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića u emisiji “Dogmatica” na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača provjeravanjem prebivališta i tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da je u Hrvatskoj bilo s prebivalištem između 3,3 i 3,4 milijuna birača građanska inicijativa “Narod odlučuje” ima dovoljno potpisa za održavanje referenduma o izbornim pravilima. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju trebalo je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 269.516 birača. Građanska inicijativa ” Narod odlučuje ” je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim.
Bivši ministar uprave Arsen Bauk je lagao Ustavnom sudu
Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić oglasio se priopćenjem u kojem je najavio da će protiv ministra uprave Arsena Bauka podnijeti kaznenu prijavu zbog, kako je naveo, izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Priopćenje Milana Kujundžića prenosim u cijelosti. Milan Kujundžić: “Podnijet ću kaznenu prijavu protiv ministra Bauka zbog izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Samo je u Hrvatskoj moguće da se desetljećima ne zna koliko ima stanovnika i koliko birača, a samo je jedan mogući razlog zašto se to ne zna: nekome tako odgovara. Netko je htio da u svakom trenutku može manipulirati, da drži sebi otvoren prostor da može dokinuti volju hrvatskog naroda izraženu instrumentima direktne demokracije, odnosno na referendumu te na nacionalnim i lokalnim izborima. Da hrvatskom narodu može ukrasti demokraciju. A taj netko je u najvišim strukturama vlasti, na Pantovčaku i na Trgu svetog Marka. Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa. Time je priznao i da je ova vlada ( Milanovićeva ) godinama zavaravala hrvatski narod. Priznao je da je on sam prevario Ustavni sud, koji je upravo na temelju podataka koje mu je on sam dostavio odredio da se za raspisivanje referenduma treba prikupiti najmanje 405 tisuća potpisa, čime je onemogućen referendum za reformu izbornog sustava i pregažena volja hrvatskog naroda”. Je li prof. dr. sc. Milan Kujundžić kao predsjednički kandidat podnio kaznenu prijavu? Što je poduzeo nakon toga i kako se ponio prema Kuščevićevom ” festivalu demokracije” kao ministar u Vladi Andreja Plenkovića? Arsen Bauk je priznao da je Vlada Zorana Milanovića udruženim zločinačkim pothvatom spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Predsjednik Republike Zoran Milanović je organizirao kršenje Ustava Republike Hrvatske lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj i zbog toga bi trebao kazneno odgovarati. Na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju nije moglo biti registrirano 4.092.137 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Hrvatska je u krizi zbog ponašanja političke kaste od 2000. godine, a kriza kulminira Plenkovićevim uzurpatorskim ponašanjem i zbog toga su nam potrebne ustavne promjene koje je tražio dr. sc. Miroslav Škoro kao predsjednički kandidat. Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je kao korektiv ponašanja političke kaste, gospodo ustavni stručnjaci, novinari, političari i politolozi, pretpostavka ostvarenja ” Nove hrvatske paradigme” prema knjizi Davora Ive Stiera uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje. Dosta nam je paradigme vladanja Hrvatskom strateškim sramoćenjem hrvatskog naroda preuveličavanjem žrtava Jasenovca i Jadovna i prešućivanjem komunističkih zločina, koju primjenjuje nelustrirani udbaški udav izmišljajući stalno fašiste i “ustaške guje” da prikrije neustavnu vladavinu Hrvatskom. Unatoč iscrpnih analiza kretanja raspodjele birača po županijama, gradovima i općinama dobio sam odgovor na moju kaznenu prijavu protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića te ustavnih sudaca za gušenje neposredne i posredne demokracije grubom manipulacijom biračima s prebivalištem u Hrvatskoj, od zamjenice ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Jadranke-Đak Horvatić, da ne proizlaze osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela iz stvarne nadležnosti tog Ureda.
| I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA U HRVATSKOJ OD POPISA 2001. SREDIN 2021. GODINE | |||||
| God. | S | ΔS | P | ΔP | p |
| 2001. popis | 4.437.460 | 0 | 3.505.533 | 0 | 790 |
| 2011. popis | 4.284.889 | 152.571 | 3.487.034 | 18.499 | 814 |
| 2012. sred. | 4.267.558 | 169.902 | 3.478.171 | 27.363 | 815 |
| 2012. kraj | 4.262.160 | 175.300 | 3.476.312 | 29.221 | 816 |
| 2013. sred. | 4.255.689 | 181.771 | 3.474.453 | 31.080 | 816 |
| 2013. kraj | 4.246.809 | 190.651 | 3.471.450 | 34.083 | 814 |
| 2014. sred. | 4.238.389 | 199.071 | 3.468.447 | 37.086 | 818 |
| 2014. kraj | 4.225.316 | 212.144 | 3.458.801 | 46.732 | 819 |
| 2015. sred. | 4.203.604 | 233.856 | 3.449.154 | 56.379 | 821 |
| 2015. kraj | 4.190.669 | 246.791 | 3.442.290 | 63.243 | 821 |
| 2016. sred. | 4.174.349 | 263.111 | 3.435.425 | 70.108 | 823 |
| 2016 kraj | 4.154.213 | 283.247 | 3.415.702 | 89.831 | 822 |
| 2017. sred. | 4.124.531 | 312.929 | 3.395.979 | 109.554 | 823 |
| 2017. kraj | 4.105.493 | 331.967 | 3.386.633 | 118.900 | 825 |
| 2018. sred. | 4.087.843 | 349.617 | 3.377.287 | 128.246 | 826 |
| 2018. kraj | 4.076.246 | 361.214 | 3.370.857 | 134.676 | 827 |
| 2019. sred. | 4.065.253 | 372.207 | 3.364.426 | 141.107 | 828 |
| 2019. kraj | 4.058.165 | 379.295 | 3.358.560 | 146.973 | 828 |
| 2020. sred. | 4.047.700 | 389.760 | 3.351.496 | 154.037 | 828 |
| 2020. kraj | 4.036.355 | 401.105 | 3.340.291 | 165.242 | 828 |
| 2021. sred. | 4.027.598 | 409.862 | 3.333.228 | 172.305 | 828 |
Oznake: S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( DZS ) ( https:// www.dzs.hr ) sredinom i krajem godina od 2012. do 2020. godine, ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom i krajem godine i popisu 2001. godine, P = broj punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te sredinom i krajem godina do sredine 2021. godine, ΔP = P1 – Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom i krajem godine i popisu 2001. godine i p = P / S x 1000‰ = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u promilima.
| II. KRETANJE BROJA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ NA IZBORIMA I REFERENDUMIMA OD 25. STUDENOG 2007. DO 5. SRPNJA 2020. GODINE | |||||
| Datum | B | ΔB1 | Δt | P | B – P |
| 25.11. 2007. S | 4.073.630 | – | – | 3.505.533 | 568.097 |
| 17.05. 2009. L | 4.085.470 | 260.739 | 539 | = | 579.937 |
| 10.01. 2010. P | 4.089.320 | 3.850 | 238 | = | 583.787 |
| 04.12. 2011. S | 4.092.493 | 3.173 | 693 | 3.487.034 | 605.827 |
| 22.01. 2012. RP | 4.092.137 | – 356 | 49 | 3.478.171 | 613.966 |
| 14.04. 2013. EU | 3.742.383 | – 349.754 | 448 | 3.474.453 | 267.930 |
| 19.05. 2013. L | 3.767.170 | 24.787 | 35 | = | 292.717 |
| 01.12. 2013. RB | 3.777.518 | 10.348 | 196 | 3.471.450 | 306.068 |
| 25.05. 2014. EU | 3.760.783 | -16.735 | 175 | 3.468.447 | 292.336 |
| 21. 09. 2014. RG | 4.042.522 | 281.739 | 119 | = | 574.075 |
| 28.12. 2014. P | 3.773.687 | -268.835 | 98 | 3.458.801 | 314.886 |
| 11.01. 2015. P | 3.788.039 | 14.352 | 14 | = | 329.238 |
| 30. 05. 2015. RG | 3.817.092 | 29.053 | 139 | 3.449.154 | 367.938 |
| 08.11. 2015. S | 3.759.844 | -57.248 | 162 | 3.442.290 | 337.554 |
| 11.09. 2016. S | 3.742.546 | – 17.298 | 308 | 3.435.425 | 307.121 |
| 21.05. 2017. L | 3.719.556 | -22.990 | 252 | 3.395.979 | 323.577 |
| 13.05. 2018. RG | 3.747.409 | 27.853 | 357 | 3.377.287 | 370.122 |
| 27.04. 2019. RG | 3.735.680 | – 11.729 | 349 | 3.364.426 | 371.254 |
| 12 .05.2019. RG | 3.735.514 | – 166 | 15 | = | 371.088 |
| 26 .05.2019. EU | 3.678.470 | – 57.044 | 14 | = | 314.044 |
| 05.01. 2020 P | 3.681.742 | 3.272 | 224 | 3.358.560 | 323.182 |
| 05.07. 2020. HS | 3.674.665 | -7.077 | 182 | 3.351.496 | 323.169 |
Oznake u tablici: B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj, ΔB = Bi+1 – Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora, Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora, P01 = 3.505.533 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2001. godine, P11 = 3.487.034 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. godine, P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. do 2018. i B – P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od 1997. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a od 2011. godine između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine, a od 2012. do 2018. godine prema procjeni DZS-a. Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača na godinu. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske. E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori, ROB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum, RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor, ZD = izbori za Zastupnički dom, ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i RB = broj birača prema rješenjima Ministarstva uprave iz Registra birača.
| III. IZBORI ZA HRVATSKI SABOR 4. PROSINCA 2011. I PRISTUPNI REFERENDUM 22. SIJEČNJA 2012. GODINE | ||||||
| ŽUP | S | B1 | B2 | B2 – P | ΔB | p |
| ZG | 317.606 | 280.943 | 284.793 | 29.790 | 3.850 | 897 |
| KZ | 132.892 | 114.473 | 114.920 | 6.529 | 447 | 865 |
| SM | 172.439 | 153.681 | 177.950 | 36.203 | 24.269 | 1.032 |
| KA | 128.899 | 116.041 | 133.333 | 25.449 | 17.292 | 1.034 |
| VA | 175.951 | 152.049 | 153.037 | 10.342 | 988 | 870 |
| KK | 115.584 | 99.342 | 101.050 | 7.610 | 1.708 | 874 |
| BB | 119.764 | 103.415 | 113.642 | 16.790 | 10.227 | 949 |
| PG | 296.195 | 273.064 | 287.202 | 36.002 | 14.138 | 970 |
| LS | 50.927 | 48.833 | 57.032 | 14.598 | 8.199 | 1.111 |
| VP | 84.836 | 77.596 | 83.699 | 15.580 | 6.103 | 987 |
| PS | 78.034 | 69.307 | 78.335 | 16.656 | 9.028 | 1.004 |
| BP | 158.575 | 151.302 | 155.416 | 30.427 | 4.114 | 980 |
| ZD | 170.017 | 165.660 | 182.680 | 45.612 | 17.020 | 1.075 |
| OB | 305.032 | 256.331 | 291.205 | 44.198 | 34.874 | 955 |
| ŠK | 109.375 | 109.577 | 122.901 | 32.661 | 13.324 | 1.124 |
| VS | 179.521 | 147.045 | 179.929 | 38.035 | 32.884 | 1.000 |
| SD | 454.798 | 425.378 | 430.299 | 66.800 | 4.921 | 946 |
| IS | 208.055 | 182.880 | 199.746 | 25.412 | 16.866 | 960 |
| DN | 122.568 | 113.541 | 115.996 | 17.891 | 2.455 | 946 |
| ME | 113.804 | 97.810 | 100.640 | 10.143 | 2.830 | 884 |
| GZ | 790.017 | 704.095 | 728.332 | 78.375 | 24.237 | 922 |
| RH | 4.284.889 | 3.842.363 | 4.092.137 | 605.103 | 249.774 | 955 |
Oznake u tablici:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska. S = broj stanovnika po županijama i u Gradu Zagrebu prema popisu 2011. godine, B1 = broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine, B2 = broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Pristupnom referendumu održanom 22. siječnja 2012. godine, B2 – P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine, ΔB = B2 – B1 = razlika broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Pristupnom referendumu prema broju registriranih birača na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor za samo 48 dana i p = B2 / S x1000‰ = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na Pristupnom referendumu na tisuću popisanih stanovnika travnja 2011. godine.
mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. inž. elektr.
