Borba protiv korupcije ne počinje u sudnicama nego u političkoj odgovornosti, bez nje svaka institucija ostaje samo alat ograničenog dosega.
Posljednji intervju sa europskom glavnom tužiteljicom Larom Konvesi za Euroactiv jasno razotkriva jednu od ključnih slabosti europskog sustava borbe protiv korupcije, problem nije primarno u nedostatku kaznenih alata, već u političkim ograničenjima koja sputavaju njihovu primjenu. Poruka gospođe Konvesi kako je „politika, a ne kriminal, najveća prepreka“ predstavlja izravnu optužnicu protiv samih država članica i njihovih elita koje verbalno zagovaraju borbu protiv korupcije, ali istovremeno kontroliraju njezine dosege. Kako je Hrvatska u svim izvještajima po korupciji među „prvih nekoliko“ u EU nije teško pogoditi tko to u Hrvatskoj baca klipove pod noge EPPO-u.
Europsko javno tužiteljstvo (EPPO), kao relativno nova institucija, uspostavljeno je upravo sa ciljem učinkovitijeg progona kaznenih djela koja štete financijskim interesima EU-a. Iako ima formalne ovlasti za istrage i kazneni progon, operativna učinkovitost EPPO uvelike ovisi o suradnji nacionalnih sustava. Upravo tu nastaje ključni problem, političke strukture na nacionalnoj razini često imaju razlog za usporiti, ograničiti ili de facto potpuno neutralizirati procese koji bi mogli zadirati u njihove interese…. prisjetimo se nedavne afere Beroš!?
Iz intervjua proizlazi da korupcija u EU nije samo pitanje pojedinačnih kaznenih djela, već sistemski fenomen u kojem se politički interesi preklapaju sa institucionalnim slabostima. Dakle, nije problem u tome što nema dovoljno zakona ili institucija, već u tome što politička volja za njihovu dosljednu primjenu često izostaje. Posebno je zanimljivo upozorenje kako se borba protiv korupcije ne može svesti na tehničko ili pravosudno pitanje, već prije svega na političko pitanje moći. Zvuči li vam ovo poznato?
Kada političke elite kontroliraju ključne poluge, od imenovanja do proračunskih odluka, tada čak i najjače institucije postaju ograničene u svom djelovanju. U takvom kontekstu, borba protiv korupcije lako se pretvara u selektivnu pravdu bilo da se radi o obračunu političkih suparnika ili simboličkim potezima bez stvarnog učinka. Ništa čudno ako znamo da u Hrvatskoj politika bira Ustavne suce, kao i predsjednika Vrhovnog suda!?
Laura Konvesi veoma izravno dovodi u pitanje i često ponavljanu tezu o EU kao prostoru visoke razine transparentnosti i vladavine prava. Naglašava kako formalni standardi postoje, no njihova primjena nije ujednačena, a politički kompromisi često nadjačavaju pravne principe. Time se otvara prostor za eroziju povjerenja građana u institucije, što dugoročno predstavlja možda i najveći problem. Građani Hrvatske su, sudeći po nekim anketama, očito sa razlogom među članicama EU sa najmanjim povjerenjem u pravosuđe…
Glavna poruka Laurre Konvesi iz intervjua je da bez stvarne političke odgovornosti i spremnosti na suočavanje sa vlastitim strukturama moći, borba protiv korupcije ostaje ograničena. Institucije poput EPPO-a mogu biti učinkovite samo onoliko koliko im politički sustav to dopušta. Da bi se riješili korupcije prvi je korak da na izborima ne glasamo za one kojima je već dokazana korupcija.
Od dokazano korumpiranih zasigurno ne možemo očekivati da se protiv nje iskreno bore.
U Zagrebu, 30. 03. 2026.
Predsjednik BUZ:
Milivoj Špika prof.
Leave a Comment