Na tiskovnoj konferenciji u utorak 03. veljače Stranka umirovljenika je izvijestila medije o novostima s Ustavnog suda o radu umirovljenika na puno radno vrijeme, o pravilima države koja „tjeraju“ zaposlene umirovljenike s malim plaćama u rad na crno, te o ne/radu Etičkog povjerenstva.
Odvjetnica Katja Jajaš, koja zastupa Stranku umirovljenika na Ustavnom sudu kod provjere suglasnosti odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), rekla je da je Ustavni sud pod brojem U-I-3461/25 uzeo u rad taj predmet, ali još nije donijeto rješenje.
Naglasila je da upit i tiskovna konferencija nemaju za cilj pritisak na suce, već pravom na pristup informaciji žele odgovoriti svima koji se pitaju hoće li im se prepoloviti mirovina ako budu radili dulje od pola radnog vremena, jer ta odredba stupa na snagu već od 1. siječnja 2026. godine. Odnosi se na umirovljenike u starosnoj mirovini (žene starije od 64 godine žene i muškarce stariji od 65 godina).
Odvjetnica Jajaš izrazila je čvrsto uvjerenje nesuglasnosti te odredbe ZOMO-a s Ustavom, ali i nadu u brzinu Ustavnog suda, da se ne bi umirovljenici, koji budu radili puno radno vrijeme, morali sudski boriti za povrat reducirane mirovine.
Pojasnila je da je nesuglasnost najizraženija po dvije važne ustavne kategorije: vlasništvu i ravnopravnosti. Naime, mirovine hrvatskih umirovljenika su neupitno njihova imovina, kao neotuđivo pravo vlasništva.
Naglasak Katje Jajaš je bio da ZOMO, prije donšenja nije prošao procjenu učinkovitosti propisa za koju su nadležni Ured za zakonodavstvo, stručni nositelj izrade propisa i nadležna tijela. „Važan kriterij za to je da se poštuju temeljna ljudska prava, a u konkretnom slučaju to je ustavno pravo, zajamčeno pravo vlasništva“, rekla je Jajaš.
Što se ravnopravnosti tiče ZOMO je ozakonio diskriminaciju, tj. neravnopravnost. Osobe koje su zakonito ostvarile pravo na punu mirovinu i sada rade puno radno vrijeme, stavljaju se u nepovoljniji položaj u odnosu na one koji ne rade ili rade na pola radnog vremena, iako se tu radi o ljudima s istim statusom i stečenim pravima koja proizlaze iz dugogodišnjeg rada i uplata doprinosa.
Umirovljenica Goranka Fejer, sada asistentica odrasloj osobi s invaliditetom, svjedočila je svojim primjerom na što nailaze ljudi nakon nekoliko godina rada iz mirovine, kada žele upisati novi staž. Ona je u mirovinu morala otići 2020. godine sa 37 godina staža, ali je od tada 4,5 godina radila na pola radnog vremena, pa je zatražiti novi izračun mirovine i kaže da je tada doživjela šok, dobila je izračun za pola eura veću mirovinu. Upisala je taj staž (dvije godine) jer je dobila i jednu dodatnu godinu staža na majčinstvo, pa je to petnaestak eura veća mirovina nego prije novog izračuna.
„Moj primjer dokazuje da je mirovinski sustav nekonzistentan, nelogičan i nepravedan, te da se uz mirovinu ne isplati raditi prijavljeno, osim ako radiš za iznadprosječnu plaću. Sustav nas tjera u rad na crno“, rekla je Fejer i pojasnila da je problem u tome što malo tko iz mirovine radi iste ili bolje plaćene poslove nego prije umirovljenja, a taj se neki minimalac kod novog izračuna stavlja u istu masu sa godinama prije umirovljenja, pa minimalac, „pojede“ koeficijente onih boljih plaća.
Osim toga, novi se izračun radi na način da se plaća za rad na pola radnog vremena stavlja kod izračuna u omjer sa 12 prosječnih hrvatskih plaća za rad na puno radno vrijeme.
„Niste shvatili? To nije zato jer ne znamo objasniti, nego samo zato jer je sve totalno nelogično i nepravedno“, rekla je i obrazložila da je za plaće za osam mjeseci rada 2021. godine (od svibnja do prosinca na pola radnog vremena) imala koeficijent od 0,22. Naime, te je godine sa svojih 8 minimalnih plaća za rad na pola radnog vremena išla u omjer s 12 prosječnih plaća u državi za rad na puno radno vrijeme i ostvarila udjel od samo 22 posto u prosječnoj plaći.
Glasnogovornica SU Vesna Horvat ustvrdila je da su joj u HZMO rekli da se malo kome isplati upis novog staža, te da je nepravedan i sustav i sa priznavanjem radnog staža majkama, odnosnu roditelju. Neke majke za tri djeteta primaju, pojednostavljeno rečeno, dodatnih 43,35 eura mjesečno, neke 21,6 eura, a najveći broj majki, one koje su otišle u mirovinu prije 2019. godine, 0 eura. Pokojni stručnjak za mirovinska pitanja Željko Šemper nije dočekao rješenje Ustavnog suda, a predao je za života prijedlog za provjeru ustavnosti tih prava, jer je, kao i mnogi drugi, pa i mi u Stranci umirovljenika, smatrao da je to pravo diskriminatorno.
Za kraj je Horvat podsjetila umirovljenike i sve druge građane da imaju mogućnost pritužiti se povjerenicima za etiku u svim državnim i lokalnim službama, zavodima i ministarstvima… kada ne dobiju u roku od najviše 60 dana odgovore o svojim pravima, ili nailaze na neprofesionalnost, neodgovornost i nesusretljivost državnih službenika, pa i onih u JLS, sve sukladno lani usvojenom Etičkom kodeksu.
Budući da u javnom prostoru nema informacija rade li povjerenici za etiku poslali smo u studenom pitanja Etičkom povjerenstvo, koje bi ih po istom Kodeksu trebalo kontrolirati u radu. Dobili smo jučer odgovor predsjednice Darije Gradski da su riješili 24 predmeta i to dvije pritužbe na državne službenike čelnike tijela, deset pritužbi zbog nezadovoljstva odgovorom čelnika tijela i to kroz postupak „osnovanosti pritužbe“ na rad povjerenika za etiku, također i dva upita povjerenika za etiku, te je riješeno još deset podnesaka, od kojih se nekoliko njih odnosilo na pritužbe na rad čelnika tijela koji nisu građanima dostavili odgovor u zakonskom roku od 60 dana.
Bila bi šteta da građani, kao i npr. novinari, ne koriste ovaj alat, da uloga povjerenika za etiku i Etičko povjerenstvo ne ojačaju i ne zažive u smislu što boljeg funkcioniranja državnih službi u cilju zaštite javnog interesa, povjerenja građana, nepristranosti, kao i općenito zaštite ugleda javne uprave i samouprave, uključujući i načelo kolegijalnosti u međusobnih odnosa državnih službenika. Zanimljiva je i primjedba predsjednice Gradski da se državni službenici tih načela imaju pridržavati i u javnim nastupima, uključujući i društvene mreže, kao i izbjegavati sukob interesa, te da Etički kodeks definira i postupanje s darovima.
Predsjednik Lazar Grujić: Nadam se, iako je teško za vjerovati, da je slučaj dočeka rukometaša sada zaista vrhunac podjela na potpuno nekorisnim i neplodnim temama, da postoji kritična masa društva koja uvažava pitanja poput ovih koja otvaramo mi, Stranka umirovljenika, da bi društvo bilo zdravije i pravednije.
U Zagrebu, 03. veljače 2026.
Za Stranku umirovljenika predsjednik
Lazar Grujić
Leave a Comment