Zašto svi potencijalni kandidati za predsjednika RH šute o biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj?

Podjeli

Prirodno kretanje stanovništva od 1. siječnja  2011. do 31 listopada 2024. godine

Od popisa 2021. godine do 31. listopada ove godine  rođeno je 99.207, a umrlo je 165.757 stanovnika uglavnom birača, a prirodnim kretanjem smo izgubili 66.550 stanovnika. Za to vrijeme je postalo punoljetno oko 102 tisuća stanovnika te je prema mojoj procjeni 31. listopada ove godine bilo oko 3,112.000 punoljetnih državljana. U 2024. godini od 1. siječnja do 30. rujna je rođeno 23.823, a umrlo je 38.838 stanovnika pa smo prirodnim kretanjem za devet mjeseci izgubili 15.015 stanovnika.

U 2024. godini od 1.siječnja do 31. listopada živorođeno je 26.749 djece, a umrlo je 43.275 stanovnika pa smo prirodnim kretanjem već izgubili 16.526 stanovnika. Po mojoj procjeni ove godine rodit će se oko 32 tisuće djece. U X. mjesecu živorođeno je 2.926 djece, a umrlo je 4.437 te smo tijekom listopada prirodnim kretanjem izgubili 1.511 stanovnika. Od 1. siječnja 2011 do 31. listopada 2024. godine živorođeno je 516.475 djece, a umrlo je 749.107 stanovnika te smo prirodnim kretanjem izgubili 232.632 stanovnika.

 

Izvješće Ministarstva uprave i pravosuđa o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. i III. tromjesečje 2024. godine

U članku 14. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor propisana osnova za određivanje područja 10 izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj je prosječan broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, s time da se njihov broj utvrđuje na način da se ukupni broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj podijeli s brojem 10. Broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije se razlikovati više od ±5% od propisane osnove sukladno odredbama zakona kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Nadalje, sukladno članku 16. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor Vlada Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskom saboru izvješća o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama.

Navedena izvješća dostavljaju se dva puta tijekom kalendarske godine, i to na kraju I. i III. tromjesečja.

 

  1. PODACI ZA I. TROMJESEČJE

Na dan 31. ožujka 2024. godine na području deset izbornih jedinica (I. do X. izborna jedinica) registrirana su ukupno 3.631.953 birača. U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici (363.195,30 birač) sva su odstupanja unutar zakonom dopuštenog raspona ±5% s time da su najveća odstupanja u odnosu na prosječan broj birača na kraju prvog tromjesečja 2024. godine zabilježena na području prve (-2,22%) i desete (2,22%) izborne jedinice.

Osvrt na izvješće za I. tromjesečje

 

Na održanim izborima za Hrvatski sabor provedenim 16. I 17. travnja 2024. godine u deset općih izbornih jedinica  registrirano je ukupno 3,482.150 birača. Punoljetnih državljana 2021. godine popisano je 3.177.740. Na izborima za Hrvatski sabor bilo je u deset općih izbornih jedinica 304.410 birača više od popisanih državljana 2021. godine, a 31. ožujka 2024. godine bilo je prema Ministarstvu uprave i pravosuđa  454.213. Od popisa stanovništva 2021. godine do 31. 3. 2024. godine rođeno je 80.392, a umrlo je 136.763 stanovnika uglavnom birača. Za to vrijeme postalo je punoljetno oko 81 tisuća birača. Prema mojoj procjeni broj punoljetnih državljana 31. ožujka ove godine iznosi oko 3,122.000 ili oko 56 tisuća manje od popisanih 2021. godine.

 

  1. PODACI ZA III. TROMJESEČJE

 

Na dan 30. rujna 2024. godine na području deset izbornih jedinica (I. do X. izborna jedinica) registrirana su ukupno 3.624.375 birača. U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici (362.437,5 birača) sva su odstupanja unutar zakonom dopuštenog raspona ±5% s time da su najveća odstupanja u odnosu na prosječan broj birača na kraju trećeg tromjesečja 2024. godine zabilježena na području pete (-2,34%) i desete (2,23%) izborne jedinice.

 

Osvrt na izvješće za III. tromjesečje

Broj birača je 30. rujna ove godine bio više od 446.635 veći od broja punoljetnih državljana.  Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je 31. prosinca 2023. godine imala 3,861.967

stanovnika, a V. izborna jedinica ima 10,28 posto manje stanovnika od prosjeka deset općih izbornih jedinica i 988 birača na tisuću stanovnika.

Razmjerno broju stanovnika V. izborna jedinica bi imala 13, VI. 15 zastupnika, a ostale po 14. Zašto svi potencijalni kandidati za predsjednika RH šute o biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj? Vladajuća većina HDZ i DP dobila je na izborima za Hrvatski sabor 2024. godine 99.527 glasova  manje od oporbe u deset općih izbornih jedinica, a V. izborna jedinica bi razmjerno broju stanovnika imala 13 i VI. 15 zastupnika. U V. izbornoj jedinici broj stanovnika izborne jedinice odstupa za – 10,28 posto od prosjeka deset izbornih jedinica, a u VI. za 7,28 posto prema procjeni broja stanovnika DZS-a za 31. prosinca 2023. godinu broj birača na tisuću stanovnika izborne jedinice je za V. izbornu jedinicu 992, a za VI. 850. HDZ i DP vladaju uz pomoć etnobiznismena i žetončića hrvatskim narodom. Predsjednik Republike Zoran Milanović je kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske spriječio referendumsko odlučivanje o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014., a predsjednik Vlade Andrej Plenković 2018. godine grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a u tome je pomogao „upišani“ general Vladimir Šeks Sova i Ustavni sud prihvativši lažni podatak o 4,042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Penavin DP je na stranačkim izborima uzurpirao stranku i prevario birače i članove stranke.

 

Rezultati izbora za Hrvatski sabor u XI. izbornoj jedinici 2024. godine                                                                

 U XI izbornoj jedinici glasovalo je 41.120 birača, a od važećih glasova HDZ je dobio 32.108, a od toga u Bosni i Hercegovini 33.806 te: Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji 1.228 i u svim ostalim državama 4.643. MOST je dobio 2.684 i HRVATSKO BILO 2.469. U državama nastalim raspadom SFRJ HDZ je dobio 29.596 glasova. U svim ostalim državama samo 2.512 glasova. Sva tri zastupnička mjesta dobio je HDZ: 1. Zvonko Milas sa 7.967, Dario Pušić s 3.887 i Radoje Vidović s 3.499 glasova. Razmjerni sustav za izbor tri zastupnika iseljenika nema nikakvog smisla. Njihove zastupnike  bi iseljenici trebali izabrati većinskom izbornim sustavom u pet izbornih jedinica. Broj

zastupnika iseljenika bi trebao biti jednak kao i zastupnika nacionalnih manjina.

Ukupno su izabrani zastupnici iseljenika dobili 15.353 glasova što je oko 25 puta manje od nas potpisnika zahtjeva za održavanje referenduma za promjenu Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Izabrani zastupnici Hrvatskog sabora bi morali poštivati prvi članak Ustava RH, vratiti Županijski dom i naziv Hrvatski državni sabor. Važećih glasova po jednom zastupniku u 10 općih izbornih jedinica 14.860. Prema načelu jednakosti biračkog glasa dijaspora bi imala samo 2 zastupnika koji bi mogli odlučivati o sastavu vlade i proračunu. Dosta nam je etnobiznismena iz takozvane dijaspore koji su izabrani u Bosni i Hercegovini!

Rezultati izbora za Hrvatski sabor 2024. godine u XII. Izbornoj jedinici

Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja 2024. godine izabralo 25.628 birača što je oko 15 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative „Glasujmo imenom i prezimenom“; za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 11.635, Anju Šimpragu s 10.820 i Draganu Jeckov s 10.323 glasova je izabralo maksimalno 13.717 birača što je oko 28 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 11.911 birača što je oko 32 puta manje od broja potpisnika peticije. Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i vojni psiholog zaposlen u zločinačkoj Jugoslavenskoj nacističkoj armiji Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara, a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet niti legitimitet.

Na izborima 17. travnja 2024. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 34.896 registriranih birača odnosno oko desetine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko devetine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 7,89 posto birača od broja birača prema Rješenju o zaključivanju popisa birača od 8. travnja 2024. godine. Predsjednici odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina: Furio Radin i Milorad Pupovac prikrivaju zločine nad ratnim zarobljenicima koje su počinili partizani nakon 8. svibnja 1945. godine radi toga bi morali kazneno odgovarati prema Ženevskoj konvenciji. Prema načelu jednakosti biračkog glasa dijaspora bi imala samo 2 zastupnika koji bi mogli odlučivati o sastavu vlade i proračunu. Dosta nam je etnobiznismena iz nacionalnih manjina! Prema načelu jednakosti biračkog glasa ukupno bi u izglasavanju sastava vlade i proračuna za dijasporu i nacionalne manjine mogla sudjelovati 4 zastupnika, a ukupno 147. Većina bi u tom slučaju za izglasavanje povjerenja Vladi i izglasavanje proračuna bila 74 umjesto dosadašnjih 76.

Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina

Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 posto dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-a. Nama potpisnicima peticija građanskih inicijativa pisci Ustava Vladimir Šeks i Krunislav Olujić, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, Dražen Bošnjaković predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i Politički sustav Hrvatskog sabora i bivša potpredsjednica Vlade magistra agronomije Anja Šimpraga nisu odgovorili jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45. i 72. Ustava Republike Hrvatske? Bivši ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je također izbjegao odgovoriti jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45. i 72. Ustava RH i nije objavio popise 3,646.636 birača po županijama, gradovima i općinama za 19. svibnja 2023. godine kako bismo mogli analizirati odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i kvalitetno sudjelovati u javnoj raspravi o HDZ-ovom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama.

I. BROJ BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA LOKALNIM IZBORIMA 2021. GODINE I NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2024. TE STANOVNIKA POPISANIH 2021. GODINE
ŽUP S21 P21 B21 B24-s B21 – P21 B21-s – P21 p21 p24-s
ZG 299.985 244.398 274.799 270.300 30.401 25.902 916 911
KZ 120.702 100.081 107.650 104.110 7.569 4.029 892 875
SM 139.603 116.562 139.107 131.361 22.545 14.799 996 953
KA 112.195 94.026 106.023 100.328 11.997 6.302 945 905
VA 159.487 131.429 144.688 139.453 13.259 8.024 907 890
KK 101.221 83.210 92.282 88.304 9.072 5.094 912 867
BB 101.879 83.850 95.089 90.441 11.239 6.591 933 884
PG 265.419 222.697 259.713 247.839 37.016 25.142 979 942
LS 42.748 35.954 42.139 39.750 6.185 3.796 986 930
VP 70.368 57.993 68.733 65.369 10.740 7.376 977 937
PS 64.084 52.594 63.384 60.469 10.790 7.875 989 962
BP 130.267 107.034 132.070 126.048 25.036 19.014 1.014 975
ZD 159.766 130.268 160.516 153.941 30.248 23.673 1.005 972
OB 258.026 213.927 246.552 234.859 32.625 20.932 956 919
ŠK 96.381 80.799 96.560 91.796 15.761 10.997 1.002 963
VS 143.113 117.500 145.082 137.298 27.582 19.798 1.014 970
SD 423.407 344.794 404.462 390.387 59.668 45.593 955 929
IS 195.237 160.197 185.137 178.459 24.940 18.262 948 923
DN 115.564 92.820 107.151 103.032 14.331 10.212 927 904
ME 105.250 84.283 95.521 92.149 11.238 7.866 908 888
GZ 767.131 623.324 693.645 665.393 70.321 42.069 904 877
RH 3,871.833 3,177.740 3,660.303 3,511.086 482.563 333.346 945 917

 

Oznake: ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,                                    ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.                                                                                                                                                                                                                                                       S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine,                                                                                                                                                     P21  = broj punoljetnih državljana Republike Hrvatske popisan 2021. godine,                                                                                                B21  = broj registriranih birača na biračkim mjestima na lokalnim izborima za župane 16. svibnja 2021. godine,                                           B24-s = broj birača na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja 2024. godine,                                                                                                  B21 – P21 = višak birača od punoljetnih državljana popisanih 2021. godine,                                                                                                                                         B24-s – P21 = višak birača od punoljetnih državljana popisanih na izborima za Hrvatski sabor  2024. godine,                                                                                                                                         p21 = B21 / S21 x 1.000 = broj birača na lokalnim izborima 2021. godine na tisuću stanovnika popisanih 2021. godine i                                  p24-s = B24-s / S21 x 1.000 = broj birača na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja 2024. godine na tisuću stanovnika popisan 2021. godine.

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici jedanaestog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i  ” Narod odlučuje ” tako da:                          

  1. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom:  53 razmjernim u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala iseljenike i domovinu, a60 dvokružnim većinskim izbornim sustavom odnosno ukupno 113 zastupnika. Razmjernim izbornim sustavom birali bismo: 42 zastupnika  stranaka,  6 zastupnika nacionalnih manjina i 3 zastupnika dijaspore,

  1. da smanje izborni prag s 5 % na 1,8% kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače u kojoj bi oni izabrali 53 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa. Stranke i dijaspora bi svoje kandidate birale s dva preferencijska glasa s pragom za napredovanje na listi od 1,8%, a nacionalne manjine s jednim glasom jer biraju jednog ili dva zastupnika prema priloženoj tablici.

  1. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,

  1. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,

  1. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,

  1. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,

  1. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina )

  1. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar birača do kraja 2024. godine.

 

II. Prijedlog smanjenja na šest zastupnika nacionalnih manjina
G. Nacionalne manjine P z
1. Albanska, njemačka, rusinska, rumunjska, ukrajinska, slovenska i turska 28.569 1
2. Austrijska, bošnjačka, bugarska, slovačka i poljska 29.103 1
3. Crnogorska, mađarska, ruska, talijanska, vlaška i židovska 29.118 1
4. Češka, Makedonska i romska 29.397 1
5. Srpska 123.892 2
Σ 240.079 6

 

Oznake: G = grupe nacionalnih manjina , Σ = zbroj pripadnika grupa nacionalnih manjina popisan 2021. godine,                             P = broj pripadnika grupe nacionalnih manjina i                                                                                                                                                    z = broj zastupnika grupe.

 

mr. sc Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 


Podjeli
Leave a Comment