By Prirodno kretanje stanovništva od 1. siječnja 2011. do 31 listopada 2024. godine
Od popisa 2021. godine do 31. listopada ove godine rođeno je 99.207, a umrlo je 165.757 stanovnika uglavnom birača, a prirodnim kretanjem smo izgubili 66.550 stanovnika. Za to vrijeme je postalo punoljetno oko 102 tisuća stanovnika te je prema mojoj procjeni 31. listopada ove godine bilo oko 3,112.000 punoljetnih državljana. U 2024. godini od 1. siječnja do 30. rujna je rođeno 23.823, a umrlo je 38.838 stanovnika pa smo prirodnim kretanjem za devet mjeseci izgubili 15.015 stanovnika.
U 2024. godini od 1.siječnja do 31. listopada živorođeno je 26.749 djece, a umrlo je 43.275 stanovnika pa smo prirodnim kretanjem već izgubili 16.526 stanovnika. Po mojoj procjeni ove godine rodit će se oko 32 tisuće djece. U X. mjesecu živorođeno je 2.926 djece, a umrlo je 4.437 te smo tijekom listopada prirodnim kretanjem izgubili 1.511 stanovnika. Od 1. siječnja 2011 do 31. listopada 2024. godine živorođeno je 516.475 djece, a umrlo je 749.107 stanovnika te smo prirodnim kretanjem izgubili 232.632 stanovnika.
Izvješće Ministarstva uprave i pravosuđa o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. i III. tromjesečje 2024. godine
U članku 14. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor propisana osnova za određivanje područja 10 izbornih jedinica u kojima zastupnike biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj je prosječan broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, s time da se njihov broj utvrđuje na način da se ukupni broj birača upisanih u registar birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj podijeli s brojem 10. Broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije se razlikovati više od ±5% od propisane osnove sukladno odredbama zakona kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Nadalje, sukladno članku 16. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor Vlada Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskom saboru izvješća o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama.
Navedena izvješća dostavljaju se dva puta tijekom kalendarske godine, i to na kraju I. i III. tromjesečja.
- PODACI ZA I. TROMJESEČJE
Na dan 31. ožujka 2024. godine na području deset izbornih jedinica (I. do X. izborna jedinica) registrirana su ukupno 3.631.953 birača. U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici (363.195,30 birač) sva su odstupanja unutar zakonom dopuštenog raspona ±5% s time da su najveća odstupanja u odnosu na prosječan broj birača na kraju prvog tromjesečja 2024. godine zabilježena na području prve (-2,22%) i desete (2,22%) izborne jedinice.
Osvrt na izvješće za I. tromjesečje
Na održanim izborima za Hrvatski sabor provedenim 16. I 17. travnja 2024. godine u deset općih izbornih jedinica registrirano je ukupno 3,482.150 birača. Punoljetnih državljana 2021. godine popisano je 3.177.740. Na izborima za Hrvatski sabor bilo je u deset općih izbornih jedinica 304.410 birača više od popisanih državljana 2021. godine, a 31. ožujka 2024. godine bilo je prema Ministarstvu uprave i pravosuđa 454.213. Od popisa stanovništva 2021. godine do 31. 3. 2024. godine rođeno je 80.392, a umrlo je 136.763 stanovnika uglavnom birača. Za to vrijeme postalo je punoljetno oko 81 tisuća birača. Prema mojoj procjeni broj punoljetnih državljana 31. ožujka ove godine iznosi oko 3,122.000 ili oko 56 tisuća manje od popisanih 2021. godine.
- PODACI ZA III. TROMJESEČJE
Na dan 30. rujna 2024. godine na području deset izbornih jedinica (I. do X. izborna jedinica) registrirana su ukupno 3.624.375 birača. U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici (362.437,5 birača) sva su odstupanja unutar zakonom dopuštenog raspona ±5% s time da su najveća odstupanja u odnosu na prosječan broj birača na kraju trećeg tromjesečja 2024. godine zabilježena na području pete (-2,34%) i desete (2,23%) izborne jedinice.
Osvrt na izvješće za III. tromjesečje
Broj birača je 30. rujna ove godine bio više od 446.635 veći od broja punoljetnih državljana. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je 31. prosinca 2023. godine imala 3,861.967
stanovnika, a V. izborna jedinica ima 10,28 posto manje stanovnika od prosjeka deset općih izbornih jedinica i 988 birača na tisuću stanovnika.
Razmjerno broju stanovnika V. izborna jedinica bi imala 13, VI. 15 zastupnika, a ostale po 14. Zašto svi potencijalni kandidati za predsjednika RH šute o biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj? Vladajuća većina HDZ i DP dobila je na izborima za Hrvatski sabor 2024. godine 99.527 glasova manje od oporbe u deset općih izbornih jedinica, a V. izborna jedinica bi razmjerno broju stanovnika imala 13 i VI. 15 zastupnika. U V. izbornoj jedinici broj stanovnika izborne jedinice odstupa za – 10,28 posto od prosjeka deset izbornih jedinica, a u VI. za 7,28 posto prema procjeni broja stanovnika DZS-a za 31. prosinca 2023. godinu broj birača na tisuću stanovnika izborne jedinice je za V. izbornu jedinicu 992, a za VI. 850. HDZ i DP vladaju uz pomoć etnobiznismena i žetončića hrvatskim narodom. Predsjednik Republike Zoran Milanović je kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske spriječio referendumsko odlučivanje o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014., a predsjednik Vlade Andrej Plenković 2018. godine grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a u tome je pomogao „upišani“ general Vladimir Šeks Sova i Ustavni sud prihvativši lažni podatak o 4,042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Penavin DP je na stranačkim izborima uzurpirao stranku i prevario birače i članove stranke.
Rezultati izbora za Hrvatski sabor u XI. izbornoj jedinici 2024. godine
U XI izbornoj jedinici glasovalo je 41.120 birača, a od važećih glasova HDZ je dobio 32.108, a od toga u Bosni i Hercegovini 33.806 te: Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji 1.228 i u svim ostalim državama 4.643. MOST je dobio 2.684 i HRVATSKO BILO 2.469. U državama nastalim raspadom SFRJ HDZ je dobio 29.596 glasova. U svim ostalim državama samo 2.512 glasova. Sva tri zastupnička mjesta dobio je HDZ: 1. Zvonko Milas sa 7.967, Dario Pušić s 3.887 i Radoje Vidović s 3.499 glasova. Razmjerni sustav za izbor tri zastupnika iseljenika nema nikakvog smisla. Njihove zastupnike bi iseljenici trebali izabrati većinskom izbornim sustavom u pet izbornih jedinica. Broj
zastupnika iseljenika bi trebao biti jednak kao i zastupnika nacionalnih manjina.
Ukupno su izabrani zastupnici iseljenika dobili 15.353 glasova što je oko 25 puta manje od nas potpisnika zahtjeva za održavanje referenduma za promjenu Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Izabrani zastupnici Hrvatskog sabora bi morali poštivati prvi članak Ustava RH, vratiti Županijski dom i naziv Hrvatski državni sabor.
Rezultati izbora za Hrvatski sabor 2024. godine u XII. Izbornoj jedinici
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja 2024. godine izabralo 25.628 birača što je oko 15 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative „Glasujmo imenom i prezimenom“; za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 11.635, Anju Šimpragu s 10.820 i Draganu Jeckov s 10.323 glasova je izabralo maksimalno 13.717 birača što je oko 28 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 11.911 birača što je oko 32 puta manje od broja potpisnika peticije. Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i vojni psiholog zaposlen u zločinačkoj Jugoslavenskoj nacističkoj armiji Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara, a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet niti legitimitet.
Na izborima 17. travnja 2024. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 34.896 registriranih birača odnosno oko desetine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko devetine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 7,89 posto birača od broja birača prema Rješenju o zaključivanju popisa birača od 8. travnja 2024. godine. Predsjednici odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina: Furio Radin i Milorad Pupovac prikrivaju zločine nad ratnim zarobljenicima koje su počinili partizani nakon 8. svibnja 1945. godine radi toga bi morali kazneno odgovarati prema Ženevskoj konvenciji.
Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 posto dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-a. Hrvatski sabor je dvotrećinskom većinom glasova spriječio održavanje referenduma o izbornim zakonima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014. I 2018. godine s obrazloženjem da građanske inicijative „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ i „Narod odlučuje“ nisu skupile dovoljan broj valjanih potpisa za održavanje referenduma. Nama potpisnicima peticija građanskih inicijativa pisci Ustava Vladimir Šeks i Krunislav Olujić, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, Dražen Bošnjaković predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i Politički sustav Hrvatskog sabora i bivša potpredsjednica Vlade magistra agronomije Anja Šimpraga nisu odgovorili jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45. i 72. Ustavu Republike Hrvatske? Bivši ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je također izbjegao odgovoriti jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno člancima 45. i 72. Ustava RH i nije objavio popise 3,646.636 birača po županijama, gradovima i općinama za 19. svibnja 2023. godine kako bismo mogli analizirati odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i kvalitetno sudjelovati u javnoj raspravi o HDZ-ovom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2022. godine Hrvatska je imala 3,850.894 stanovnika, a 2023. godine 3.861.967. Prema mojoj procjeni Hrvatska je 31. prosinca 2022. godine imala 3,157.733 punoljetna državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, a 31. prosinca 2023. godine 3,169.642. Više birača od broja punoljetnih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj bilo je oko 489 tisuća, a na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja 2024. godine oko 340 tisuća.
mr.sc Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
