By Poštovani primatelji,
Imam problema sa slanjem priloga s analizama izbora zbog blokade! Svi izbori od 2000. godine su neregularni zbog viška birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj.
Zašto šute gospoda zastupnici i stranke o gruboj manipulaciji brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj ( o fiktivnim biračima ) koja je započela na izborima za Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine?
Pristupni referendum je održan 22. siječnja 2012. godine samo 49 dana nakon održanih izbora za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine.
Na izborima za Hrvatski sabor bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj u općim izbornim jedinicama 3,842.363, u inozemstvu 411.758 i u XII. izbornoj jedinici 250.130 birača odnosno ukupno 4,504.251 birač. S prebivalištem u Hrvatskoj registrirano je 4,092.453 birača.
Na pristupnom referendumu bilo je registrirano 4,092.137 s prebivalištem u Hrvatskoj i 412.628 u inozemstvu odnosno ukupno 4,504.765. Na prvim izborima za Europski parlament održanim 14. travnja 2014. godine bilo je registrirano s prebivalištem u Hrvatskoj 3,742.383 birača, a u inozemstvu je glasovalo samo 6.432 birača. Broj registriranih birača na biralištima u inozemstvu nije naveden.
Broj birača na prvim izborima za Europski parlament po županijama smanjio se nakon 448 dana u odnosu na Referendum o pristupanju u Europsku uniju za: Zagrebačka 18.148, Krapinsko-zagorska 6.998, Sisačko-moslavačka 21.122, Karlovačka 15.937, Varaždinska 9.876, Koprivničko-križevačka 7.203, Bjelovarsko-bilogorska 12.426, Primorsko-goranska 22.229, Ličko-senjska 9.329, Virovitičko-podravska 10.855, Požeško-slavonska 10.374, Brodsko-posavska 14.087, Zadarska 17.737,
Osječko-baranjska 29.017, Šibensko-kninska 16.904, Vukovarsko-srijemska 20.609, Splitsko-dalmatinska 30.701, Istarska 12.312, Dubrovačko neretvanska 8.588, Međimurska županija 6.053,
I Grad Zagreb 30.375 birača. Na prvim izborima za europski parlament održanim 14. travnja 2013. godine petnaest mjeseci nakon održanog Pristupnog referenduma registrirano je na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj 349.754 birača manje od broja birača na Pristupnom referendumu održanom 22. siječnja 2012. godine. Za takvo smanjenje broja birača treba dvadeset godina da godišnje 17.487 birača više umre nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Od I. izbora za Europski parlament do lokalnih izbora svibnja 2017. godine na svim održanim izborima i na Referendumu o ustavnoj definiciji braka bilo je manje od 3,78 milijuna birača s prebivalištem u Hrvatskoj samo je na dan 21. rujna 2014. godine prema ispravi koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk bilo 4,042.522 birača ( 555.488 birača više od punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine ).
U Hrvatskoj sve pada – i broj stanovnika i broj rođene djece i broj sklopljenih brakova – samo i dalje imamo prekomjeran broj birača gotovo ih je 470 tisuća više nego što imamo punoljetnih stanovnika, i to uoči parlamentarnih izbora 2024. Napisala je Diana Jurasić u Večernjem listu. Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave objavljenima u rujnu, u registru birača na dan 30. lipnja 2023. imali smo 3,645.340 birača s prebivalištem u Hrvatskoj i s hrvatskim državljanstvom.
Odluka Ustavnog suda o ukidanju Zakona o izbornim jedinicama od 1. listopada 2023. zbog odstupanja birača po izbornim jedinicama, daleko većeg od dopuštenih ±5 posto, kao i donošenje novog Zakona o izbornim jedinicama odnosno njihovo prekrajanje nije u stvarnosti dovelo do jednake težine biračkog glasa jer je u Registru birača nerealno visoki broj birača u odnosu s brojem stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj. Ukupno smanjenje broja birača u Hrvatskoj od Referenduma o pristupanju u EU i prvih izbora za Europski parlament je dokaz da su brojevi birača s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju lažni.
Edo Zenzerović
