By Na izborima za predsjednika RH 29. prosinca bilo je 329.630 birača više od punoljetnih državljana popisanih 2021. godine. Prema Rješenju Ministarstva uprave, pravosuđa i digitalne transformacije na predsjedničkim izborima 29. prosinca bit će ukupno 3,762.221 birača, a s prebivalištem u Hrvatskoj 3,512.226 i bez prebivališta u Republici Hrvatskoj 249.995.
Popisom 2021. godine punoljetnih državljana bilo je 3,177.740. U Hrvatskoj je u županijama moglo na predsjedničkim izborima ukupno glasovati 329.630 birača više od punoljetnih državljana: Zagrebačkoj 26.803, Krapinsko-zagorskoj 4.142, Sisačko-moslavačkoj 14.435, Karlovačkoj 5.766, Varaždinskoj 8.739, Koprivničko-križevačkoj 4.997, Bjelovarsko-bilogorskoj 6.356, Primorsko-goranskoj 24.487, Ličko-senjskoj 3.789, Virovitičko-podravskoj 7.059, Požeško-slavonskoj 7.896, Brodsko-posavskoj 17.710, Zadarskoj 23.577, Osječko-baranjskoj 19.786, Šibensko-kninskoj 11.001, Vukovarsko-srijemskoj 18.833, Splitsko-dalmatinskoj 45.393, Istarskoj 18.643, Dubrovačko-neretvanskoj 9.941, Međimurskoj 7.617 i Gradu Zagrebu 44.423 birača. Po županijama ukupno je glasovalo 3,507.370 birača. Izvan Republike Hrvatske glasovalo je 24.252 birača koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj uglavnom s područja novonastalih država propale države kao što su Bosna i Hercegovina, Srbija, Slovenija, Makedonija i Kosovo. U izvješću DIP-a piše da je glasovalo 100% birača, a prema Rješenju Ministarstva uprave, pravosuđa i digitalne transformacije najavljeno je 249.995. Glasovalo je samo 9,7% birača od najavljenog broja zbog nemogućnosti elektroničkog i/ili dopisnog glasovanja.
Mnogi birači na radu u inozemstvu koji imaju prebivalište u Hrvatskoj nisu mogli ostvariti biračko pravo zbog odbijanja HDZ-a i SDP-a elektroničkog i/ili dopisnog glasovanja. To je bitno utjecalo na rezultate izbora u slavonskim županijama i dijaspori. Izbori su opet neregularni.
Hoće li birači s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj opet odlučiti predsjedničke izbore?
Prema Vjekoslavu Krsniku neovisnom političkom savjetniku prešućeno je pismo novinara HRT-a o alarmantnom stanju u glavnom javnom mediju prije suočavanja predsjedničkih kandidata.
Uoči televizijskog sučeljavanja na HRT-u osam kandidata na idućim predsjedničkim izborima ogranci Hrvatskog novinarskog društva na Hrvatskoj televiziji i na Hrvatskome radiju uputili su predsjedničkim kandidatima otvoreno pismo u kojemu su ih pozvali da se očituju o nizu problema s kojima su suočeni na Hrvatskoj televiziji i Hrvatskome radiju. Pod naslovom „HRT mora biti glas građana a ne političkih ili privatnih interesa“ u pismu se ukazuj na „alarmantno urušavanje tog javnog medijskog servisa“.
„HRT, financiran novcem građana, trebao bi biti stup demokracije, izvor vjerodostojnih informacija, promicatelj kulture i pluralizma mišljenja. Nažalost, godinama svjedočimo sustavnom uništavanju njegove temeljne funkcije kroz političke pritiske, financijsku neodgovornost i degradaciju profesionalnih standarda „Po njihovim riječima, HRT gubi vjerodostojnost kao javni servis, urušava se povjerenje građana u neovisnost medija, profesionalni standardi padaju, ključne emisije informativnog, dokumentarnog i kulturnog sadržaja nestaju iz programa, novinari i drugi profesionalci suočeni su s nesigurnošću, pritiscima i neadekvatnim uvjetima rada. U otvorenom pismu oni stavljaju naglasak na
„drastično smanjenje kućne proizvodnje pod izgovorom nedostatka financijskih sredstava, dok milijuni odlaze u privatne džepove“ i upozoravaju da će najavljeno smanjenje broja uposlenih za čak 1000 uposlenika dugoročno uništiti vlastitu proizvodnju.
Posebno su upozorili na pritiske na novinare i uredništvo, politička kadroviranja i cenzuru čime se narušava vjerodostojnost i profesionalizam kuće, a novinari koji se odupiru pritiscima sustavno su marginalizirani ili uklonjeni dok ključne teme ostaju neobrađene.
Upozorili su i na opasnu tendenciju komercijalizacije sadržaja i usmjeravanje javnog novca prema privatnim interesima uključenim u vanjskim produkcijama. Ogranci HND na Hrvatskoj televiziji i Hrvatskome radiju tražili su od predsjedničkih kandidata da se javno očituju o nužnosti hitne uspostave uredničke neovisnosti, osiguranju transparentnog poslovanja raskidu štetnih ugovora te obvezi stabilnog financiranja HRT-a neovisno o političkim odlukama.
Željeli su čuti i njihovo mišljenje o potrebi reforme upravljačkih struktura kako bi se one temeljile na stručnosti, a ne na političkoj podobnosti, zaštiti novinara i profesionalaca uz jačanje zakonske zaštite od političkih i institucionalnih pritisaka, te jačanju kućne proizvodnje programa koja je ključna za očuvanje javnog interesa, kulturnog identiteta i profesionalne kvalitete sadržaja.
Nažalost nitko o predsjedničkih kandidata nije uopće spomenuo to pismo, a kamoli tražio od vodstva HRT-a kao javnog medijskog servisa da se oglasi o tom pismu koje je dokumentirano opisalo alarmantno stanje u nacionalnoj medijskoj kući. I Hrvatska televizija i Hrvatski radio na razne načine već godinama pod političkim nadzorom prije svega SDP-a ali i HDZ-a sustavno krše ne samo Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji nego i Ustav Republike Hrvatske koji u članku 38 izričito kaže da se „jamči slobodu mišljenja i izražavanja misli“ te „slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja“ te se „zabranjuje cenzura“. Sve to došlo je do izražaja i u pred kampanji predsjedničkih izbora kad su i HTV i HR sustavno bojkotirali neovisnog kandidata Tomislava Jonjića dajući prednost nekima koji nisu uspjeli skupiti ni potrebnih 10.000 potpisa. Svakako je u najmanju ruku čudno da ni jedan od predsjedničkih kandidata ili kandidatkinja nije u sučeljavanju na pravom mjestu spomenuo to pismo.
Ono je utoliko značajno, jer je ono što je široj javnosti već odavno poznato prvi put o ozbiljnim problemima s kojima je suočena nacionalna javna televizijska i radijska kuća progovorila profesionalna struka same kuće. Znakovito je da to pismo nije podržalo Hrvatsko novinarsko društvo koje je pod kontrolom mentalnih Jugoslavena, ali nije naišlo ni na veću reakciju ostalih tiskovnih i elektronskih medija. Iluzorno je očekivati da se o tom pismu izjasni nadležna ministrica medija Nina Obuljen Koržinek koja nije učinila ništa da se alarmantno stanje na hrvatskoj televiziji i radiju stavi na dnevni red, nego dapače svojim nedjelovanjem samo potpomaže takvo stanje. Najveća vrijednost ovog pisma je u samoj činjenici da je otpor takvom višegodišnjem urušavanju nacionalne televizijsko radijske medijske kuće došao iznutra bez obzira što to u pravom trenutku nisu iskoristili predsjednički
kandidati i kandidatkinje. Ako ništa drugo ovo pismo koje korespondira s mišljenjem šire javnosti o HRT- u moglo bi biti okidač da se u nacionalnoj medijskoj kući konačno počne raščišćavati godinama nagomilano političko i korupcijsko blato.
„Budući da sam 2005. godine bio savjetnik tadašnjeg predsjedničkog kandidata američkog Hrvata Borisa Mikšića mogu iz vlastitog iskustva potvrditi kako se „duboka država“ koristi svim raspoloživim sredstvima da eliminira iz izborne trke bilo koga tko bi mogao ugroziti njezin položaj. Borisu Mikšiću za šefa izbornog stožera bio je ubačen jedan umirovljeni bojnik Hrvatske vojske pa zato nisam bio u tom stožeru nego sam bio izvan njega njegov osobni savjetnik. Upozorio sam ga na njegovu sabotersku ulogu, ali mi je tek nakon dvije godine poslije izbora rekao da sam bio u pravu. Birači su prihvatili Borisa Mikšića kao uspješnog poslovnog čovjeka. I pored niza prepreka koje mu je stavljala sa saboterima „duboka država“ izbornog dana Boris Mikšić je u 22 sata bio drugi iza Stipe Mesića, što je
značilo da bi u drugom krugu mogao pobijediti Stipu Mesića jer bi svi hadezeovski glasači
glasovali za Borisa Mikšića. pa je proradila „duboka država“. Stipe Mesić je tada pozvao Ivu Sanadera moleći ga da utječe na Državno izborno povjerenstvo kako bi iskoristilo u to doba 500.000 lažnih birača da bi Jadranka Kosor Vlaisavljević pretekla američkog Hrvata. Tako je i bilo. Stipe Mesić je dobio drugi mandat, a Ivo Sanader je nakon toga završio kao „veliki kapitalac“ u Remetincu. Zato Stipe Mesić nikad nije progovorio o „velikom kapitalcu“ Ivi Sanadera a kad je pokušao, Ivo Sanader mu je poručio „Stipi Mesiću je bolje da šuti“, što je bilo zabilježeno u medijima.
Budući da u izbornim procesima „duboka država“ djeluje već tri desetljeća nema nikakve dvojbe da tako ne će biti ni ovaj put. Iako izgleda da su Zoran Milanović i Andrej Plenković ljuti protivnici „dubokoj državi“ više odgovara da se na predsjedničkim izborima ne dogodi nikakva promjena. Sedam pretendenata za mjesto na Pantovčaku posebice zbog toga što, osim Dragana Primorca iza kojega stoji HDZ, iza njih ne stoji kampanjska mašinerija imaju slabe šanse da pobijede Zorana Milanovića. Jedini kandidat koji je u pred kampanji predstavljao opasnost za Zorana Milanovića bio je odvjetnik i branitelj Tomilsav Jonjić, što se moglo vidjeti po tome kako je prema njemu „duboka država“ uvela strogu cenzuru i u javnim i u komercijalnim medijima. Njegov program predstavlja u stvari potpuno novi Ustav, što „duboka država“ ne će ni u kojem slučaju dozvoliti, jer bi to bio radikalan korak o uvođenju reda u državi. Ono što bi moglo poremetiti planove „duboke države“ je relativno visoki izlazak birača, recimo oko 60 posto, na birališta, što bi moglo dovesti do rezultata koji se ne može frizirati, odnosno do nove osobe na Pantovčaku. Nitko od izazivača nema takve alate da bi očekivani reizbor Zorana Milanovića, bez obzira što bi to bilo katastrofalno za hrvatsku politiku i društvo, mogao ugroziti. Bilo bi zanimljivo usporediti broj dobivenih glasova predsjedničkog kandidata Tomislava Jonjića i broj potpisa koje je dobio za kandidaturu. Za kandidaturu je dobio više potpisa nego glasova na izborima?!
Vidović Krišto je kod predaje potpisa postavila neugodno pitanje: ‘Do kada će Šeksov nećak tiskati listiće?’
”Vidjet ćemo hoće li Državno izborno povjerenstvo prihvatiti moju kandidaturu, a već su najavili da neće prihvatiti izborni proces koji bi bio transparentan i regularan. Dakle, ako se to ne uredi do izbornog dana, ja ću se povući iz izbornog procesa”, rekla je Vidović Krišto nakon predaje potpisa. ”Vući se i valjati po njihovoj korupcionaškoj kaljuži – to neću. Mi smo tu da donosimo svjetlo. Koliko god se oni trudili držati Hrvatsku u mraku, svjetlo uvijek na kraju pobijedi”, dodala je.
Na Zagrebački velesajam donijela je nešto više od 11 tisuća potpisa, ali je odmah po dolasku izbila svađa s članovima DIP-a. Postavila im je pitanje: ”Vi štitite i generirate izborne krađe. Do kada će nećak Vladimira Šeksa tiskati glasačke listiće? Do kada ćemo na glasačkim mjestima imati kartonske kutije? Zašto birači još uvijek ne potpisuju primitak listića kada dođu na glasačko mjesto?” pitala je Karolina Vidović Krišto. Gospođa Karolina Vidović Krišto i ostali članovi Čičkovog HHO-a su mogli podržati građanske inicijative U ime obitelji za promjenu Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014. I 2018. godine.
‘Izborna pravila nećemo mijenjati’ Iz DIP-a su joj uzvratili da se izborna pravila neće mijenjati samo zbog jedne osobe. “Bili ste saborska zastupnica, znate kako zakonodavna vlast funkcionira. Zašto niste pokrenuli izmjene zakona? U saboru ste šutjeli jer ste imali mandat koji vam je dao Domovinski pokret. Možemo li sada nastaviti s procedurom?” rekao joj je potpredsjednik DIP-a Josip Salapić. “Asadov režim pao je u deset dana, past će i ovaj korupcionaški režim”, kazala je Vidović Krišto. “Priprema se još jedna izborna krađa i treba se hrvatskim građanima kroz ovu kvazikampanju stvoriti dojam da oni imaju izbor, ali nemaju izbor”, rekla je potom u izjavi medijima.
Prirodno kretanje stanovništva od popisa 2021. do 30 studenoga 2024. godine
Od popisa 2021. godine do 31. studenoga ove godine živorođeno je 101.861, a umrlo je 169.879 stanovnika uglavnom birača, a prirodnim kretanjem smo izgubili 67.976 stanovnika. Za to vrijeme je postalo punoljetno oko 105 tisuća stanovnika te je prema mojoj procjeni 30. studenoga ove godine bilo oko 3,107.861 punoljetnih državljana.
Ako je moja procjena ispravna bilo bi 462.509 birača više od broja punoljetnih državljana.
U 2024. godini od 1.siječnja do 30. studenoga živorođeno je 26.749 djece, a umrlo je 43.275 stanovnika pa smo prirodnim kretanjem već izgubili 16.526 stanovnika.
Broj birača je 30. rujna ove godine bio više od 446.635 veći od broja punoljetnih državljana. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je 31. prosinca 2023. godine imala 3,861.967
stanovnika, a V. izborna jedinica ima 10,28 posto manje stanovnika od prosjeka deset općih izbornih jedinica i 988 birača na tisuću stanovnika.
Razmjerno broju stanovnika V. izborna jedinica imala bi 13, a VI. 15 zastupnika, a ostale po 14. Zašto svi potencijalni kandidati za predsjednika RH šute o biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj? Vladajuća većina HDZ i DP dobila je na izborima za Hrvatski sabor 2024. godine 99.527 glasova manje od oporbe u deset općih izbornih jedinica. U V. izbornoj jedinici broj stanovnika izborne jedinice odstupa za – 10,28 posto od prosjeka deset izbornih jedinica, a u VI. za 7,28 posto prema procjeni broja stanovnika DZS-a za 31. prosinca 2023. godinu broj birača na tisuću stanovnika izborne jedinice je za V. izbornu jedinicu 992, a za VI. 850. HDZ i DP vladaju uz pomoć etnobiznismena i žetončića hrvatskim narodom. Predsjednik Republike Zoran Milanović je kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske spriječio referendumsko odlučivanje o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014., a predsjednik Vlade Andrej Plenković 2018. godine grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a u tome je pomogao „upišani“ general Vladimir Šeks Sova i Ustavni sud prihvativši lažni podatak o 4,042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Penavin DP je na stranačkim izborima uzurpirao stranku i prevario birače i članove stranke. Na izborima za Hrvatski sabor 17. travnja prema Rješenju o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave i pravosuđa od 8. travnja bilo je najavljeno 3,511.086 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Još je ostalo 333.346 fiktivnih birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Zašto je 17. travnja ove godine na izborima za Hrvatski sabor bilo 120.867 birača manje nego 31. ožujka pitam ministra uprave i pravosuđa Damira Habijana?
Gradovi i općine s devetsto do tisuću birača na tisuću stanovnika prema procjeni DSZ za 31. prosinca 2023. godine na predsjedničkim izborima 29. prosinca bilo je:Dugo Selo 921 iz Zagrebačke županije, Novska 958, Petrinja 997, Sisak 925 iz Sisačko-moslavačke, Slunj 972 i Vojnić 966 iz Karlovačke, Bednja 976 i Varaždinske toplice 919 iz Varaždinske, Daruvar 930 i Garešnica 935 iz Bjelovarsko-bilogorske, Mali Lošinj 933, Omišalj 972, Opatija 909, Rab 971 i Rijeka 911 iz Primorsko-goranske, Slatina 949, Suhopolje 996 i Virovitica 929 iz Virovitičko-podravske, Jakšić 975, Lipik 917, Pakrac 968, Pakrac 968, Pleternica 991, Požega 939 i Velika 986 iz Požeško-slavonske, Donji Andrijevci 963, Garčin 971, Nova Gradiška 995, Nova Kapela 967, Oriovac 968, Rešetari 991, Sibinj 977 i Slavonski Brod 967 iz Brodsko-posavske, Nin 908 iz Zadarske, Beli Manastir 943, Belišće 936, Bilje 920, Bizovac 956, Čepin 947, Darda 968, Đakovo 955, Đurđenovac 953, Kneževi Vinogradi 964, Koška 954 i Semeljci 942 iz Osječko-baranjske, Drniš 942 i Šibenik 901 iz Šibensko-kninske, Borovo 993, Ilok 959, Ivankovo 936, Nijemci 991, Nuštar 921 i Vukovar 939 iz Vukovarsko-srijemske, Hrvace 975, Hvar 944, Marina 964, Omiš 920, Seget 903, Trilj 952, Trogir 929 i Vrgorac 935 iz Splitsko-dalmatinske, Fažana 943, Labin 921, Raša 952, Rovinj 901 i Umag 941 iz Istarske, Orebić 945 i Ploče 953 iz Dubrovačko-neretvanske. Gradovi i općine s više birača od stanovnika prema procjeni DSZ za 31. prosinca 2023. godine na predsjedničkim izborima bilo je:Dvor s 1.254 birača na tisuću stanovnika i Sunja 1.080 iz Sisako-moslavačke, Crikvenica 1.118, Malinska-Dubašnica 1.159, Novi Vinodolski 1.085 i Vrbovsko 1.019, iz Primorsko-goranske, Senj 1.001 iz Ličko-senjske, Brestovac 1.099 i Kutjevo 1.050 iz Požeško-slavonske, Cerni 1.019 iz Brodsko-posavske, Benkovac 1.331, Gračac 1.224, Obrovac 1.449, Preko 1.039 i otok Vir 1.189 iz Zadarske, Erdut 1.051 iz Osječko-baranjske, Knin 1.006, Skradin 1.222 i Vodice 1.030 iz Šibensko-kninske, Bošnjaci 1.091, Drenovci 1.145, Gunja 1.188, Stari Jankovci 1.058, Otok 1.006, Vrbanja 1.112 i Županja 1.128 iz Vukovarsko-srijemske, Gradac 1.173, Makarska 1.021, Okrug 1.202 i Proložac 1.032 iz Splitsko-dalmatinske županije. Iz gore navedenih podataka slijedi zaključak da su birači s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj raspodijeljeni po graničnim županijama s Bosnom i Hercegovinom, Istočnom Hrvatskom i u turističkim destinacijama statističke regije Jadranska Hrvatska. Prema izjavi bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića prije lokalnih izbora 2017. godine moralo se iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj brisati 269.516 birača
| I. KRONOLOŠKI PREGLED DRUGOG KRUGA IZBORA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE OD 1997. DO 2020. I PRVOG KRUGA 2024. GODINE | |||||||
| Datum | B1 | ΔB/ Δt | ΔB | Δt | B2 | B | B1 – P |
| 15.06. 1997. | 3,683.774 | – | – | – | 377.705 | 4,061.479 | 178.241 |
| 25.01. 2000. | 3,858.893 | 67.000 | 175.119 | 954 | 394.028 | 4,252.921 | 353.360 |
| 23.01. 2005. | 4,004.962 | 29.214 | 146.069 | 1.825 | 387.258 | 4,392.220 | 499.429 |
| 10.01. 2010. | 4,089.320 | 16.983 | 84.358 | 1.813 | 406.208 | 4,495.528 | 583.787 |
| 11.01. 2015. | 3,788.039 | -60.190 | -301.281 | 1.827 | 37.203 | 3,825.242 | 338.885 |
| 05.01. 2020. | 3,681.742 | -21.318 | -106.297 | 1.820 | 52.373 | 3,734.115 | 317.316 |
| 29.12. 2024. | 3,507.370 | -39.970 | -174.372 | 1.820 | 249.995 | 3,531.622 | 329.630 |
Oznake u tablici: B1 = broj registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj, B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u inozemstvu, ΔB1 / Δt x 365 = prosječna godišnja promjena broja birača, ΔB1 = Bi+1 – Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju izbora u slijedu, Δt = vremensko razdoblje u danima između izbora u slijedu, B = B1 + B2 = ukupni broj registriranih birača, P1 = 3,505. 533 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2001. godine korišten za izbore 1997., 2000. i 2005. godine, P11 = 3,487.034 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2011. godine korišten za izbore 2010. godine , P14 = 3,468.447 = broj punoljetnih stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2014. godine, P19 = 3,364.426 = broj punoljetnih stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2019. godine, P21 = 3,177.740 = broj punoljetnih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj popisan 2021. godine i B1 – P = razlika birača s prebivalištem u Hrvatskoj i punoljetnih stanovnika.
| REZULTATI II. KRUGA IZBORA | ||
| IME I PREZIME | GLASOVA | % |
| 1. Zoran Milanović | 797.938 | 49,09 |
| 2. Dragan Primorac | 314.663 | 19,35 |
| 3. Marija Selak Raspudić | 150.435 | 9,25 |
| 4. Ivana Kekin | 144.533 | 8,89 |
| 5. Tomislav Jonjić | 82.787 | 5,09 |
| 6. Miro Bulj | 62.127 | 3,82 |
| 7. Branka Lozo | 39.321 | 2,41 |
| 8. Niko Tokić Kartelo | 14.409 | 0,88 |
| III. BROJ BIRAČA PO ŽUPANIJAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR I NA PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA 2024. GODINE | ||||||||
| ŽUP | S23 | P21 | B24ep | B24pi | VB24ep | B24pi – P21 | p24ep | p24pi |
| ZG | 306.101 | 244.398 | 270.412 | 271.201 | 26.014 | 26.803 | 883 | 886 |
| KZ | 119.234 | 100.081 | 104.223 | 104.269 | 4.142 | 4.188 | 874 | 874 |
| SM | 135.184 | 116.562 | 131.456 | 130.997 | 14.894 | 14.435 | 972 | 969 |
| KA | 110.077 | 94.026 | 100.077 | 99.792 | 6.051 | 5.766 | 909 | 907 |
| VA | 158.952 | 131.429 | 140.121 | 140.168 | 8.692 | 8.739 | 882 | 882 |
| KK | 99.599 | 83.210 | 88.243 | 88.207 | 5.033 | 4.997 | 886 | 886 |
| BB | 98.994 | 83.850 | 90.338 | 90.206 | 6.488 | 6.356 | 913 | 911 |
| PG | 264.886 | 222.697 | 247.876 | 247.184 | 25.179 | 24.487 | 936 | 933 |
| LS | 42.827 | 35.954 | 39.984 | 39.743 | 4.030 | 3.789 | 934 | 928 |
| VP | 68.035 | 57.993 | 65.151 | 65.052 | 7.158 | 7.059 | 958 | 956 |
| PS | 61.326 | 52.594 | 60.662 | 60.490 | 8.068 | 7.896 | 989 | 982 |
| BP | 127.019 | 107.034 | 125.624 | 125.744 | 18.590 | 18.710 | 989 | 990 |
| ZD | 163.221 | 130.268 | 154.174 | 153.845 | 23.906 | 23.577 | 945 | 943 |
| OB | 251.794 | 213.927 | 234.202 | 233.713 | 20.275 | 19.786 | 930 | 928 |
| ŠK | 95.591 | 80.799 | 91.910 | 91.800 | 11.111 | 11.001 | 961 | 960 |
| VS | 138.207 | 117.500 | 136.545 | 136.333 | 19.045 | 18.833 | 988 | 986 |
| SD | 427.261 | 344.794 | 389.954 | 390.187 | 45.160 | 45.393 | 913 | 913 |
| IS | 201.031 | 160.197 | 178.750 | 178.840 | 18.533 | 18.643 | 889 | 890 |
| DN | 115.496 | 92.820 | 102.780 | 102.761 | 9.960 | 9.941 | 890 | 890 |
| ME | 105.010 | 84.283 | 91.900 | 91.929 | 7.617 | 7.646 | 875 | 979 |
| GZ | 772.122 | 623.324 | 667.747 | 664.909 | 44.423 | 41.585 | 865 | 861 |
| RH | 3,861.967 | 3,177.740 | 3,512.129 | 3,507.370 | 334.369 | 329.630 | 909 | 908 |
Oznake: ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska. S23 = broj stanovnika procjeni DSZ za 31. prosinca 2023. godine, P21 = broj punoljetnih državljana Republike Hrvatske popisan 2021. godine, B24ep = broj registriranih birača na izborima za Europski parlament 9. lipnja 2024. godine, B24pi = broj registriranih birača na biračkim mjestima na predsjedničkim izborima 29. prosinca 2024. godine, B2ep – P21 = višak birača od punoljetnih državljana popisanih 2021. godine na izborima za Europski parlament 2024. godine, B24pi – P21 = višak birača od punoljetnih državljana na predsjedničkim izborima 2024. godine, p24ep = B24ep / S23 x 1.000 = broj birača na izborima za Europski parlament 9. lipnja 2024. godine na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2023. godine i p24pi = B24pi / S23 x 1.000 = broj birača na predsjedničkim izborima 2024. godine na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2023. godine.
| IV. GRADOVI I OPĆINE S VIŠE OD DVIJE TISUĆE I PETSTO STANOVNIKA I S VIŠE OD DEVETSTO BIRAČA NA TISUĆU STANOVNIKA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR I PREDSJEDNIČKE IZBORE 2024. GODINE | ||||||
| GRADOVI I OPĆINE S DEVETSTO DO TISUĆU BIRAČA NA TISUĆU STANOVNIKA | ||||||
| Grad ili općina | S23 | B24ep | B24pi | p24ep | p24pi | |
| 1. | Dugo Selo ZG | 18.627 | 17.058 | 17.150 | 916 | 921 |
| 2. | Novska SM | 10.639 | 10.268 | 10.191 | 965 | 958 |
| 3. | Petrinja | 19.514 | 19.628 | 19.453 | 1.006 | 997 |
| 4. | Sisak | 39.102 | 36.596 | 36.164 | 936 | 925 |
| 5. | Slunj KA | 4.111 | 4.048 | 3.996 | 985 | 972 |
| 6. | Vojnić | 3.360 | 3.290 | 3.247 | 979 | 966 |
| 7. | Bednja VA | 3.340 | 3.301 | 3.259 | 988 | 976 |
| 8. | Varaždinske toplice | 5.573 | 5.146 | 5.120 | 923 | 919 |
| 9. | Daruvar BB | 9.788 | 9.165 | 9.105 | 936 | 930 |
| 10. | Garešnica | 8.379 | 7.882 | 7.833 | 941 | 935 |
| 11. | Mali Lošinj PG | 7.552 | 7.242 | 7.047 | 959 | 933 |
| 12. | Omišalj | 3.026 | 2.992 | 2.940 | 989 | 972 |
| 13. | Opatija | 10.778 | 9.913 | 9.801 | 920 | 909 |
| 14. | Rab | 7.120 | 6.985 | 6.914 | 981 | 971 |
| 15. | Rijeka | 106.163 | 98.404 | 96.662 | 927 | 911 |
| 16. | Slatina VP | 11.261 | 10.719 | 10.698 | 952 | 949 |
| 17. | Suhopolje | 5.037 | 5.132 | 5.017 | 1.019 | 996 |
| 18. | Virovitica | 18.718 | 17.507 | 17.398 | 935 | 929 |
| 19. | Jakšić PS | 3.225 | 3.142 | 3.174 | 974 | 975 |
| 20. | Lipik | 4.966 | 4.590 | 4.556 | 924 | 917 |
| 21. | Pakrac | 6.874 | 6.700 | 6.653 | 975 | 968 |
| 22. | Pleternica | 8.653 | 8.644 | 8.573 | 999 | 991 |
| 23. | Požega | 21.584 | 20.990 | 20.271 | 972 | 939 |
| 24. | Velika | 4.308 | 4.390 | 4.249 | 1.033 | 986 |
| 25. | Donji Andrijevci BP | 2.924 | 2.837 | 2.818 | 970 | 963 |
| 26. | Garčin | 3.794 | 3.692 | 3.683 | 973 | 971 |
| 27. | Nova Gradiška | 11.363 | 11.382 | 11.304 | 1.002 | 995 |
| 28. | Nova Kapela | 3.165 | 3.082 | 3.059 | 974 | 967 |
| 29. | Oriovac | 4.602 | 4.464 | 4.454 | 970 | 968 |
| 30. | Rešetari | 3.687 | 3.629 | 3.654 | 984 | 991 |
| 31. | Sibinj | 5.572 | 5.462 | 5.446 | 980 | 977 |
| 32. | Slavonski Brod | 49.570 | 48.405 | 47.912 | 976 | 967 |
| 33. | Nin ZD | 3.038 | 2.762 | 2.759 | 909 | 908 |
| 34. | Beli Manastir OB | 7.731 | 7.500 | 7.290 | 970 | 943 |
| 35. | Belišče | 8.712 | 8.135 | 8.154 | 934 | 936 |
| 36. | Bilje | 4.683 | 4.314 | 4.309 | 921 | 920 |
| 37. | Bizovac | 3.586 | 3.454 | 3.429 | 963 | 956 |
| 38. | Čepin | 9.471 | 9.009 | 8.969 | 951 | 947 |
| 39. | Darda | 5.270 | 5.090 | 5.103 | 966 | 968 |
| 40. | Đakovo | 22.875 | 22.206 | 21.839 | 971 | 955 |
| 41. | Đurđenovac | 5.100 | 4.900 | 4.859 | 961 | 953 |
| 42. | Kneževi Vinogradi | 3.245 | 3.163 | 3.127 | 975 | 964 |
| 43. | Koška | 3.047 | 2.919 | 2.906 | 958 | 954 |
| 44. | Semeljci | 3.401 | 3.235 | 3.203 | 951 | 942 |
| 45. | Drniš ŠK | 6.208 | 5.948 | 5.846 | 958 | 942 |
| 46. | Šibenik | 42.269 | 38.623 | 38.068 | 914 | 901 |
| 47. | Borovo VS | 3.391 | 3.378 | 3.366 | 996 | 993 |
| 48. | Ilok | 4.917 | 4.938 | 4.717 | 1.004 | 959 |
| 49. | Ivankovo | 6.456 | 6.101 | 6.043 | 945 | 936 |
| 50. | Nijemci | 3.317 | 3.296 | 3.286 | 994 | 991 |
| 51. | Nuštar | 4.698 | 4.455 | 4.328 | 948 | 921 |
| 52. | Vukovar | 22.760 | 21.543 | 21.375 | 947 | 939 |
| 53. | Hrvace SD | 3.072 | 3.045 | 2.995 | 991 | 975 |
| 54. | Hvar | 4.124 | 4.014 | 3.893 | 973 | 944 |
| 55. | Marina | 4.256 | 4.115 | 4.104 | 967 | 964 |
| 56. | Omiš | 14.232 | 13.170 | 13.100 | 925 | 920 |
| 57. | Podbablje | 3.915 | 3.771 | 3.725 | 963 | 951 |
| 58. | Seget | 4.665 | 4.228 | 4.212 | 906 | 903 |
| 59. | Trilj | 8.114 | 7.746 | 7.727 | 955 | 952 |
| 60. | Trogir | 12.693 | 11.944 | 11.798 | 941 | 929 |
| 61. | Vrgorac | 5.686 | 5.340 | 5.316 | 939 | 935 |
| 62. | Fažana IS | 3.565 | 3381 | 3.363 | 948 | 943 |
| 63. | Labin | 10.255 | 9.485 | 9.442 | 925 | 921 |
| 64. | Raša | 2.744 | 2.610 | 2.611 | 951 | 952 |
| 65. | Rovinj | 13.709 | 12.588 | 12.347 | 918 | 901 |
| 66. | Umag | 13.016 | 12.324 | 12.252 | 947 | 941 |
| 67. | Orebić DN | 3.769 | 3.644 | 3.560 | 967 | 945 |
| 68. | Ploče | 7.919 | 7.587 | 7.543 | 958 | 953 |
| GRADOVI I OPĆINE S VIŠE BIRAČA OD STANOVNIKA | ||||||
| Grad ili općina | S23 | B24ep | B24pi | p24ep | p24pi | |
| 1. | Dvor SM | 2.738 | 3.477 | 3.434 | 1.270 | 1.254 |
| 2. | Sunja | 3.835 | 4.194 | 4.140 | 1.094 | 1.080 |
| 3. | Crikvenica PG | 9.880 | 11.205 | 11.047 | 1.134 | 1.118 |
| 4. | Malinska-Dubašnica | 3.238 | 3.797 | 3.752 | 1.173 | 1.159 |
| 5. | Novi Vinodolski | 4.343 | 4.805 | 4.711 | 1.106 | 1.085 |
| 6. | Vrbovsko | 3.734 | 3.859 | 3.805 | 1.033 | 1.019 |
| 7. | Senj LS | 5.722 | 5.821 | 5.729 | 1.017 | 1.001 |
| 8. | Brestovac PS | 2.721 | 3.022 | 2.991 | 1.111 | 1.099 |
| 9. | Kutjevo | 4.542 | 4.800 | 4.767 | 1.057 | 1.050 |
| 10. | Cernik BP | 2.854 | 2.928 | 2.909 | 1.026 | 1.019 |
| 11. | Staro Petrovo Selo | 3.950 | 4.002 | 3.988 | 1.013 | 1.010 |
| 12. | Benkovac ZD | 9.121 | 12.316 | 12.140 | 1.350 | 1.331 |
| 13. | Gračac | 2.919 | 3.958 | 3.573 | 1.356 | 1.224 |
| 14. | Obrovac | 3.378 | 4.951 | 4.895 | 1.466 | 1.449 |
| 15. | Preko | 3.627 | 3.852 | 3.739 | 1.062 | 1.039 |
| 16. | Vir | 3.155 | 3.858 | 3.750 | 1.223 | 1.189 |
| 17. | Erdut OB | 5.141 | 5.427 | 5.401 | 1.056 | 1.051 |
| 18. | Knin ŠK | 10.909 | 11.114 | 10.975 | 1.019 | 1.006 |
| 19. | Skradin | 3.088 | 3.894 | 3.775 | 1.261 | 1.222 |
| 20. | Vodice | 9.179 | 9.506 | 9.454 | 1.036 | 1.030 |
| 21. | Bošnjaci VS | 2.668 | 2.935 | 2.912 | 1.100 | 1.091 |
| 22. | Drenovci | 3.433 | 3.956 | 3.932 | 1.152 | 1.145 |
| 23. | Gunja | 2.416 | 2.892 | 2.871 | 1.197 | 1.188 |
| 24. | Otok | 4.667 | 4.691 | 4.695 | 1.005 | 1.006 |
| 25. | Stari Jankovci | 3.108 | 3.317 | 3.288 | 1.067 | 1.058 |
| 26. | Vrbanja | 2.715 | 3.014 | 3.020 | 1.110 | 1.112 |
| 27. | Županja | 8.766 | 9.913 | 9.885 | 1.131 | 1.128 |
| 28. | Gradac SD | 2.392 | 2.844 | 2.807 | 1.189 | 1.173 |
| 29. | Makarska | 13.903 | 14.670 | 14.494 | 1.055 | 1.021 |
| 30. | Okrug | 3.142 | 3.780 | 3.776 | 1.203 | 1.202 |
| 31. | Proložac | 3.074 | 3.178 | 3.171 | 1.034 | 1.032 |
Oznake: Oznake za županije stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju: DN = Dubrovačko-neretvanska, IS = Istarska, LS = Ličko-senjska, PG = Primorsko-goranska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, ZD = Zadarska, GZ = Grad Zagreb, KA = Karlovačka, SM = Sisačko-moslavačka, ZG = Zagrebačka, BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PS = Požeško-slavonska, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska i VS = Vukovarsko-srijemska. S23 = broj stanovnika prema procjeni DZS 31. prosinca 2023. godine, B24s = broj birača na izborima za Hrvatski sabor prema Rješenju o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 11. travnja 2024. godine, B24ep = broj registriranih birača na izborima za Europski parlament prema Rješenju o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 20. prosinca 2024. godine, p24s = B24s /S23 x 1000 = broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor 2024. godine na tisuću stanovnika i p24-ep = B24pi /S23 x 1000 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na predsjedničkim izborima 2024. godine na tisuću stanovnika.
mr. sc Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
