Izborne jedinice kao jedan od važnijih dijelova izbornog sustava u Republici Hrvatskoj regulirane
su Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga sabora
koji se nije mijenjao od prosinca 1999. godine kad je i donesen. U međuvremenu su održana sedam ciklusa parlamentarnih izbora (2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016. i 2020. godine ) prema postojećim izbornim jedinicama. U Republici Hrvatskoj imamo 10 općih izbornih jedinica, a u svakoj općoj izbornoj jedinica bira se 14 zastupnika. K tome, postoji izborna jedinica za nacionalne manjine koja čini područje cijelog teritorija Republike Hrvatske i izborna jedinica za tzv. dijasporu, tj. državljane bez prijavljenog prebivališta u Hrvatskoj.
Sukladno Zakonu o izboru zastupnika, broj birača u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati
više od ± 5%, a pri određivanju izbornih jedinica mora se voditi računa o zakonom utvrđenim
područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Već iz navedenih odredbi može se
primijetiti da Zakon o izbornim jedinicama nije poštivao odrednice Zakona o izboru zastupnika
jer izborne jedinice ne prate administrativno-teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske. Tako su
primjerice Grad Zagreb i Zagrebačka županija bili podijeljeni na 4 dijela koja su pripadala različitim izbornim jedinicama, a VII. izborna jedinica se prostirala od zapadnog dijela Zagreba do gradova: Bakra, Novog Vinodolskog, Delnica i drugih jedinica lokalne samouprave i u Primorsko-goranskoj županiji. U tom smislu, izborna jedinica nije predstavljala smislenu teritorijalnu cjelinu koja bi adekvatno reprezentirala volju birača određenog teritorijalnog dijela Hrvatske i određene izborne jedinice.
Izborne jedinice nisu se usklađivale s promjenama u broju birača i migracijskim kretanjima
pa su već 2007. godine na nejednaku težinu glasa na parlamentarnim izborima upozoravali
stručnjaci, organizacije civilnog društva, Državno izborno povjerenstvo (DIP), OESS i Ustavni
sud. Naime, odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama više od dozvoljenih
± 5% ugrožava poštenje izborne utakmice i ozbiljno dovodi u pitanje jednakost biračkog prava
s obzirom da je za jedan mandat u jednoj općoj izbornoj jedinici bilo je potrebno mnogo više
glasova nego u drugoj općoj izbornoj jedinici. Osam od 10 tadašnjih izbornih jedinica je odstupalo po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2011. godine. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je u prosincu 2010. godine u svom Izvješću o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim
jedinicama istaknuo sljedeće: „O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim
jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i
zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. 121314
Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu
ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno
i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata
u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti. Dodatno,
Ustavni sud je istaknuo da ne postoje propisana pravila o posebnom postupku i tijelima nadležnima
za neprekidno i trajno praćenje te izradu izvješća o potrebi periodičnog usklađivanja područja
granica općih izbornih jedinica. Sukladno podacima o broju birača na izborima za Hrvatski sabor 2015., 2016. i 2020. godine i dalje su bila značajna odstupanja od zakonom propisanog postotka ±5%.
Ovi podaci govore da je nužno nastaviti sa sređivanjem evidencije prebivališta
Prema tadašnjem važećem Zakonu o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor treća i osma izborna jedinica bile su unutar dopuštenih odstupanja od ±5% po broju birača i po broju stanovnika od prosjeka broja birača i stanovnika izbornih jedinica. Četvrta izborna jedinica odstupala je od prosjeka broja stanovnika za – 15,18%, a od prosjeka broja birača za – 13,86%, peta po broju stanovnika za -12,84% i po broju birača za -6,97%, deveta po broju stanovnika za 8,29% i po broju birača za 13,02% i deseta po broju stanovnika za 8,11% i broju birača na lokalnim izborima 25. svibnja 2021.godine godine za 8,5%. Iz ovih podataka mogli smo zaključiti da sastav Hrvatskog sabora nije odgovarao niti jednakosti glasova birača niti po jednakosti broja stanovnika koje su zastupnici predstavljali. Sastav Hrvatskog sabora bio je nelegalan! Zakon o izbornim jedinicama morali smo promijeniti odmah nakon popisa 2011. godine. Na lokalnim izborima 2021. godine imale su: Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija više birača od popisanih stanovnika 2021. godine odnosno više od tisuću birača na tisuću popisanih stanovnika. Hrvatska je imala 945 birača na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine.
Kritički osvrt na važeći Zakon o izbornim jedinicama
Grad Zagreb je podijeljen na tri izborne jedinice: I. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad-Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Peščenicu-Žitnjak, Podsljeme i Trnje s ukupno 311.506 stanovnika, II. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Sesvete s ukupno 162.592 stanovnika i VI. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Brezovica, Novi Zagreb-zapad, Podsused-Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka-jug i Trešnjevka-sjever s ukupno 293.033 stanovnika popisanih 2021. godine.
Grad Zagreb ima oko petine stanovnika Hrvatske pa se mogao podijeliti na dvije izborne jedinice s odstupanjem unutar granica ± 5 posto od prosječnog broja stanovnika 10 izbornih jedinica.
Zagrebačka županija je podijeljena u četiri izborne jedinice: I. koja obuhvaća: Veliku Goricu, Kravarsko, Orle, Pisarovinu, Pokupsko i Rugvicu s ukupno 77.207 stanovnika, II. koja obuhvaća: Dugo Selo, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelinu, Vrbovec, Bedenicu, Brckovljane, Dubravu, Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić, Križ, Preseku i Rakovec s ukupno 88.545 stanovnika popisanih 2021. godine, III. koja obuhvaća: Bistru, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Mariju Goricu i Pušću s ukupno 17.356 stanovnika i VI. koja obuhvaća: Jastrebarsko, Samobor, Svetu Nedelju, Zaprešić, Brdovec, Klinča Sela, Krašić, Stupnik i Žumberak s ukupno 116.877 stanovnika popisanih 2021. godine.
Nova V. izborna jedinica imala je 358.148 stanovnika popisanih 2021. godine pa je odstupanje broja stanovnika od prosjeka deset općih izbornih jedinica bilo – 7,5 posto, a nova VI. izborna jedinica imala je 409.910 stanovnika i njeno odstupanje je bilo 5,87 posto. Ostale izborne jedinice bile su unutar odstupanja u granicama od ± 5 posto.
Koprivničko-križevačka županija se dijeli prema prijedlogu na: II. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Križevce, Gornju Rijeku, Kalnik, Rasinju, Sokolovac, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec s ukupno 35.367 stanovnika i IV. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Đurđevac, Koprivnicu, Drnje, Đelekovac, Ferdinadovac, Golu, Hlebine, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivničke Brege, Koprivnički Ivanec, Legrad i Molve s ukupno 65.854 stanovnika popisanih 2021. godine.
Sisačko-moslavačka županija se dijeli na: V. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Hrvatsku Kostajnicu, Novsku, Donje Kukuruzare, Hrvatsku Dubicu, Jasenovac, Lipovljane i Majur s ukupno 20.684 stanovnika i na VII. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Glinu, Kutinu, Petrinju, Popovaču, Sisak, Dvor, Gvozd, Lekenik, Martinsku Ves, Sunju, Topusko i Veliku Ludinu s ukupno 118.919 stanovnika popisanih 2021. godine.
Primorsko-goranska županija se dijeli na dvije izborne jedinice: VII. koja obuhvaća: Bakar, Čabar, Delnice, Kastav, Vrbovsko, Brod Moravice, Čavle, Fužine, Jelenje, Klanu, Lokve, Matulje, Mrkopalj, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu i Viškovo s ukupno 80.812 stanovnika i na VIII. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Cres, Crikvenicu, Kraljevicu, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatiju, Rab, Rijeku, Bašku, Dobrinj, Kostrenu, Lopar, Lovran, Malinsku-Dubašnicu, Moščeničku Dragu, Omišalj, Punat i Vrbnik s ukupno 184.607 stanovnika popisanih 2021. godine.
Zadarska županija se prema prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama dijeli na dvije izborne jedinice: VII. koja obuhvaća: Obrovac, Pag, Gračac, Jasenice, Kolan, Novigrad, Posedarje, Povljanu, Ražanac, Starigrad i Vir s ukupno 25.764 stanovnika i na IX. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Benkovac, Biograd na Moru, Nin, Zadra, Bibinje, Galovac, Kali, Kukljicu, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Pašman, Polaču, Poličnik, Preko i Privlaku s ukupno 134.092 stanovnika popisanih 2021. godine.
Splitsko-dalmatinska županija se dijeli na: IX. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Kaštela, Sinj, Solin, Trilj, Trogir, Vrliku, Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Klis, Lečevicu, Marinu, Muć, Okrug, Otok, Prgomet, Primorski Dolac, Seget i Šoltu s ukupno 147.224 stanovnika i na X. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Hvar, Imotski, Komižu, Makarsku, Omiš, Split, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Bašku Vodu, Brela, Cista Provu, Dugi Rat, Jelsu, Lokvičiće, Lovreč, Milnu, Nerežišča, Podbablje, Postiru, Proložac, Runoviće, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Tučepe, Zadvarje, Zagvozd i Zmijavce s ukupno 276.183 stanovnika popisanih 2021. godine. Iz ovih podataka može se lako izračunati brojeve stanovnika novih izbornih jedinica i izračunati za njih broj birača na tisuću stanovnika. I. izborna jedinica imala je 918 birača na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine, II. 928, III. 896, IV. 940, V. 999, VI. 891, VII. 965, VIII. 963. IX. 978 i X. 951, a Hrvatska 942. Iz ovih podataka slijedi da je u Hrvatskoj bilo u svim izbornim jedinicama birača s fiktivnim prebivalištem. U Hrvatskoj je bilo 19. svibnja 2023. godine 468.896 birača više od broja punoljetnih državljana popisanih 2021. godine. Tadašnji ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković grubo su manipulirali popisom birača i zbog toga su morali kazneno odgovarati. Prije lokalnih izbora 2021. godine je prema izjavama bivšeg ministra Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj oko 270 tisuću birača koji nisu imali prebivalište. Zašto DORH nije saslušao optužbe Vlahe Orepića o sprječavanju brisanja tih birača.
Prijedlog smanjenja broja županija
Danas imamo u Hrvatskoj 429 općina, a od toga prema rezultatima popisa stanovnika od 2011. godine, u 220 općina ima manje od 2.500, a 276 manje od 3.000 stanovnika. Imamo 127 gradova, a od toga 18 gradova ima manje od 5.000, a 60 manje od 10.000 stanovnika i 20 županija što ukupno iznosi 576 administrativnih jedinica. Prije prosinca 1992. godine Republika Hrvatska imala je samo 115 općine. Naše posustalo gospodarstvo ne može više pokrivati troškove za mirovine, socijalnu pomoć, preveliku državnu i lokalnu administraciju i javne službe. Županije prema preporuci Eurostata trebale bi imati između 150 i 800 tisuća stanovnika. Vlada Jadranke Kosor je zbog toga na sjednici 23. rujna 2010. godine imenovala Radnu skupinu za decentralizaciju i regionalni preustroj koja je trebala, “prema utvrđenim smjernicama i načelima”, predložiti “funkcionalnu decentralizaciju i regionalnu reorganizaciju Republike Hrvatske”. Pod “funkcionalnom decentralizacijom” podrazumijevala se i odgovarajuća fiskalna decentralizacija. Prošlo je više od deset godina od imenovanja Radne skupine, vladavina Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i prvi mandat Vlade Andreja Plenkovića, a po pitanju funkcionalne i fiskalne decentralizacije i preustroja lokalne samouprave vladajući nisu ništa poduzeli. Koalicijska vlada Zorana Milanovića je podijelila Hrvatsku na dvije statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija tako da je prijašnje: Sjeverozapadnu i Središnju i istočnu ( Panonsku ) statističku regiju spojila u jednu statističku regiju s nazivom Kontinentalna Hrvatska, a Jadransku regiju je ostavila nepromijenjenu. Brojevi stanovnika statističkih regija prema podjeli za vrijeme Vlade Zorana Milanovića su bili: Jadranska regija s 1.411.935 i Kontinentalna regija s 2.872.954 stanovnika prema popisu stanovnika iz travnja 2011. godine. Broj stanovnika Kontinentalne Hrvatske bio je dvostruko veći od Jadranske Hrvatske. Taj podatak omogućavao je optimalnu podjelu Hrvatske na tri izborne jedinice s podjednakim brojem stanovnika i birača.
Tri izborne jedinice mogu biti statističke regije. Prema preporuci Venecijanske komisije županije bi bile izborne jedinice.
Kod nas je to uz postojeće županije neprovedivo za razmjerni izborni sustav, jer većina županija ima manje od 150 tisuća stanovnika.
Razmjerni izborni sustav nije pogodan za mali broj zastupnika po izbornoj jedinici. To smo vidjeli kod izbora zastupnika za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i izbora zastupnika dijaspore u XI. izbornoj jedinici.
Podjela Hrvatske na devet županija i Grad Zagreb
Grad Zagreb se mora dijeliti na dvije izborne jedinice počevši od šest izbornih jedinica. Ukoliko Ustavom ograničimo ukupni broj zastupnika na 120 podjela Hrvatske na deset izbornih jedinica nije svrhovita za razmjerni izborni sustav.
Tri izborne jedinica u Hrvatskoj kao optimalna podjela na izborne jedinice s tri statističke regije
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava sa 16 zastupnika po izbornoj jedinici bila je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice kod podjele na dvije NUTS 2 statističke regije za vrijeme Vlade Zorana Milanovića za razmjerni izborni sustav. Većinskim izbornim sustavom mogli smo izabrati 48 zastupnika, pet zastupnika dijaspore i šest zastupnika nacionalnih manjina. Kod čistog razmjernog izbornog sustava optimalna bi podjela Hrvatske bila na šest izbornih jedinica po 17 zastupnika. Minimalno izborni prag za 17 zastupnika po izbornoj jedinici treba biti 4% jer kandidacijske liste koje ne dobiju 70% glasova od prosjeka glasova po kandidatu imaju male šanse da dobiju zastupničko mjesto. Izborni prag bi trebao biti p = 70 / z % ( z = broj zastupnika koji se bira u izbornoj jedinici ). Broj zastupnika u izbornoj jedinici bi trebao biti minimalno 12 kako bismo postigli razmjernost rezultata izbora, a maksimalno 32 kako bismo proveli preferencijsko glasovanje. Koalicijska vlada Andreja Plenkovića je 9. prosinca 2019. godine podijelila Hrvatsku na četiri statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija i to na: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku. Statističke regije NUTS 2 prema preporukama Eurostata trebaju imati između osamsto tisuća i tri milijuna stanovnika. Sjeverna Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 69.192 stanovnika, a Zagreb 22.886. Sada nemaju dovoljno stanovnika. Bolja bi bila podjela Hrvatske na tri NUTS 2 statističke regije poput one za vrijeme vlada Sanadera i Jadranke Kosor.
Tri neadministrativne statističke regije HR NUTS 2 bile bi izborne jedinice i statističke regije unutar granica između trećine i dvije petine stanovnika Hrvatske prema popisu 2021. godine.
Sukladno zahtjevima referendumske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore sto pravovaljanih potpisa potpore birača s prebivalištem u izbornoj jedinici za sudjelovanje na izborima. Stranke koje imaju više od dvanaest tisuća članova ne bi morale skupljati potpise potpore za sudjelovanje na izborima. Stranke bi mogle sklopiti predizborni koalicijski sporazum, a u tom slučaju bi se njihovi glasovi zbrajali za raspodjelu zastupničkim mjesta. Razdioba zastupničkih mjesta koja bi koalicija dobila na stranke koalicije provela bi se D’ Hondtovom metodom. U izbornim jedinicama birali bismo razmjernim izbornim sustavom između 12 i 32 zastupnika kako bismo ispunili veću razmjernost i omogućili provedbu preferencijskog glasovanja. Kandidati koji bi dobili 2% preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova kandidacijska lista napredovali bi na listi. Birači bi mogli dati dva preferencijska glasa.
U posebnoj XII. izbornoj jedinici birači nacionalnih manjina se prilikom preuzimanja listića moraju deklarirati kao glasači za kandidate nacionalnih manjina što je mnogima neugodno pa glasaju većinom u općim izbornim jedinicama.
Prema Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima u 2.4. Ravnopravnost i nacionalne manjine:
a. Treba dozvoliti rad stranaka koje zastupaju nacionalne manjine.
b. Posebna pravila kojima se nacionalnim manjinama jamče rezervirana mjesta ili koja
predviđaju odstupanja od uobičajenih kriterija raspodjele zastupničkih mjesta za stranke
koje zastupaju nacionalne manjine (npr. odstupanje od obaveznog kvoruma) u načelu
nisu u suprotnosti s jednakim pravom glasa.
c. Ni kandidati ni birači ne smiju biti u obavezi da deklariraju svoju pripadnost nacionalnoj manjini.
Posvetiti više brige županijama uz granice s Mađarskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom zbog velikih gubitaka stanovnika
Statistička regija Panonska Hrvatska koja obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju je od popisa 2011. godine do popisa 2021. godine izgubila 207.565 stanovnika, a Hrvatska 413.056. Dakle, Panonska Hrvatska = PH je izgubila 50,19 % od ukupnih gubitaka stanovništva Hrvatske. Sve županije koje obuhvaća Panonska Hrvatska imale su na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine preko devetsto birača na tisuću stanovnika, a Panonska Hrvatska 939. Broj punoljetnika na tisuću stanovnika Hrvatske iznosi prema procjeni 828 nakon popisa 2021. godine. Panonska Hrvatska je imala 111 birača više od broja punoljetnika na tisuću stanovnika odnosno ukupno 113.201 birača više od broja punoljetnih stanovnika. Hrvatska je imala 429.773 birača više od broja punoljetnih stanovnika. Panonska Hrvatska je gubila godišnje prosječno 15.593 stanovnika. Broj stanovnika I. NUTS 2 statističke regije je smanjen s 1,227.100 za 207.565 na 1,019.535 stanovnika od popisa 2001. godine do popisa 2021. godine, a Hrvatske s 4.284.889 za 413.056 na 3.871.833 stanovnika.
Podjela Hrvatske na tri izborne jedinice
- Jadranska Hrvatska(JH) obuhvaćala bi: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju. II. Sjeverozapadna Hrvatska (SZH) obuhvaćala bi: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, i Varaždinsku županiju. III. Središnje i istočna Hrvatska (SIIH) obuhvaćala bi: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Požeško -slavonsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku, Vukovarsko – srijemsku i Zagrebačku županiju.
| I. PRIRODNO I MIGRACIJSKO KRETANJE STANOVNIŠTVA PO ŽUPANIJAMA ZA 2025. GODINU | |||||||
| Ž. | ŽR25 | -UM25 | IMU25 | -IMI25 | MŽMU25 | -MŽMI25 | ∆S25-24k |
| ZG | 2.797 | -3.558 | 4.715 | -3.177 | 5.010 | -3.073 | 2.714 |
| KZ | 895 | -1.600 | 894 | -884 | 851 | -750 | -594 |
| SM | 1.073 | -2.152 | 1.456 | -1.708 | 895 | -1.201 | -1.637 |
| KA | 815 | -1.740 | 1.054 | -1.024 | 655 | -782 | -1022 |
| VA | 1.213 | -2.072 | 1.612 | -1.517 | 767 | -783 | -780 |
| KK | 860 | -1.452 | 784 | -755 | 533 | -761 | -791 |
| BB | 832 | -1.532 | 759 | -622 | 701 | -912 | -774 |
| PG | 1.760 | -3.701 | 5.208 | -2.885 | 1.782 | -1.674 | 490 |
| LS | 342 | -727 | 1.190 | -486 | 488 | -416 | 391 |
| VP | 549 | -1.011 | 633 | -478 | 344 | -664 | -627 |
| PS | 525 | -911 | 698 | -684 | 464 | -595 | -503 |
| BP | 1.059 | -1.932 | 1.901 | -1.584 | 606 | -1.128 | -1.078 |
| ZD | 1.502 | -2.114 | 3.898 | -1.942 | 1.544 | -1.153 | 233 |
| OB | 2.011 | -3.524 | 2.351 | -1.670 | 1.312 | -1.607 | -1.127 |
| ŠK | 747 | -1.427 | 1.979 | -861 | 945 | -804 | 579 |
| VS | 1.177 | -2.157 | 1.652 | -1.258 | 742 | -1.205 | -1.049 |
| SD | 3.790 | -4.793 | 6.257 | -3.122 | 1.792 | -1.972 | 1.952 |
| IS | 1.433 | -2.483 | 5.943 | -3.125 | 1.458 | -1.001 | 2.225 |
| DN | 1.050 | -1.278 | 2.358 | -1.028 | 627 | -852 | 877 |
| ME | 1.013 | -1.235 | 948 | -784 | 385 | -481 | -154 |
| GZ | 7.036 | -8.608 | 10.375 | -7.891 | 8.193 | -8.280 | 825 |
| RH | 32.479 | -50.007 | 56.665 | -37.485 | 30.094 | -30.094 | 1.652 |
Oznake u tablicama:
ŽUP = županija: ZG = Zagrebačka, KZ = Krapinsko-zagorska, SM = Sisačko-moslavačka, KA = Karlovačka, VA = Varaždinska, KK = Koprivničko-križevačka, BB = Bjelovarsko-bilogorska, PG = Primorsko-goranska, LS = Ličko-senjska,VP = Virovitičko- podravska, PS = Požeško-slavonska, BP = Brodsko-posavska, ZD = Zadarska, OB = Osječko-baranjska, ŠK= Šibensko-kninska, VS = Vukovarsko-srijemska, SD = Splitsko-dalmatinska, IS = Istarska, DN = Dubrovačko-neretvanska, ME = Međimurska, GZ = Grad Zagreb i RH = Republika Hrvatska,
ŽR = živorođeni, –UM = umrli su označeni predznakom,
PP = ŽR – UM = promjena broja stanovnika od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2025.godine prirodnim kretanjem,
IMU = useljeni iz inozemstva, –IMI = iseljeni u inozemstvo označeni su predznakom,
IMS = IMU – IMI = migracijski saldo županija s inozemstvom,
MŽMU = useljeni iz druge županije, –MŽMI = iseljeni u drugu županiju i
MŽMS = MŽMU – MŽMI = međužupanijski migracijski saldo.
Indeksi 25 odnose se na migracije 2025. godinu. Brojeve iseljenih iz Hrvatske i iz županija u druge županije označio sam predznakom minus.
| II. PODJELA HRVATSKE NA TRI IZBORNE JEDINICE | |||||||
| ŽUP | S21p | PD21 | S22k | S23k | S24k | ∆S25-24k | S25k |
| DN | 115.564 | 92.820 | 114.869 | 115.496 | 116.393 | 877 | 117.270 |
| IS | 195.237 | 160.197 | 196.867 | 201.031 | 204.709 | 2.225 | 206.934 |
| LS | 42.748 | 35.954 | 42.469 | 42.827 | 43.200 | 391 | 43.591 |
| PG | 265.419 | 222.697 | 263.938 | 264.886 | 265.990 | 490 | 266.480 |
| SD | 423.407 | 344.794 | 423.845 | 427.261 | 430.526 | 1.952 | 432.478 |
| ŠK | 96.381 | 80.799 | 95.392 | 95.591 | 95.898 | 579 | 96.477 |
| ZD | 159.766 | 130.268 | 160.548 | 163.221 | 165.766 | 1735 | 167.501 |
| JH | 1.298.522 | 1.067.529 | 1.297.928 | 1.310.313 | 1.322.482 | 8.249 | 1.330.731 |
| GZ | 767.131 | 623.324 | 768.624 | 772.122 | 777.359 | 825 | 778.184 |
| KK | 101.221 | 83.210 | 99.925 | 99.599 | 99.203 | -791 | 98.412 |
| KZ | 120.702 | 100.081 | 119.409 | 119.234 | 119.320 | -594 | 118.726 |
| ME | 105.250 | 84.283 | 104.737 | 105.010 | 105.003 | -154 | 104.849 |
| VA | 159.487 | 131.429 | 158.446 | 158.952 | 158.860 | -780 | 158.080 |
| SZH | 1.253.791 | 1.022.327 | 1.251.141 | 1.254.917 | 1.259.745 | -1.494 | 1.258.251 |
| BB | 101.879 | 83.850 | 99.813 | 98.994 | 98.266 | -774 | 97.492 |
| BP | 130.267 | 107.034 | 127.464 | 127.019 | 125.978 | -1078 | 124.900 |
| KA | 112.195 | 94.026 | 110.483 | 110.077 | 109.561 | -1022 | 108.539 |
| OB | 258.026 | 213.927 | 253.842 | 251.794 | 249.734 | -1.127 | 248.607 |
| PS | 64.084 | 52.594 | 62.451 | 61.326 | 60.594 | -503 | 60.091 |
| SM | 139.603 | 116.562 | 136.422 | 135.184 | 134.008 | -1637 | 132.371 |
| VP | 70.368 | 57.993 | 68.735 | 68.035 | 67.221 | -627 | 66.594 |
| VS | 143.113 | 117.500 | 139.841 | 138.207 | 136.797 | -1049 | 135.748 |
| ZG | 299.985 | 244.398 | 302.660 | 306.101 | 309.964 | 2.714 | 312.678 |
| SIIH | 1.319.520 | 1.087.884 | 1.301.711 | 1.296.737 | 1.292.123 | -5.103 | 1.287.020 |
| RH | 3.871.833 | 3.177.740 | 3.850.894 | 3.861.967 | 3.874.350 | 1.642 | 3.876.002 |
Oznake: ŽUP = županija: ZG = Zagrebačka, KZ = Krapinsko-zagorska, SM = Sisačko-moslavačka, KA = Karlovačka, VA = Varaždinska, KK = Koprivničko-križevačka, BB = Bjelovarsko-bilogorska, PG = Primorsko-goranska, LS = Ličko-senjska,VP = Virovitičko- podravska, PS = Požeško-slavonska, BP = Brodsko-posavska, ZD = Zadarska, OB = Osječko-baranjska, ŠK= Šibensko-kninska, VS = Vukovarsko-srijemska, SD = Splitsko-dalmatinska, IS = Istarska, DN = Dubrovačko-neretvanska, ME = Međimurska, GZ = Grad Zagreb i RH = Republika Hrvatska,
S21p = broj stanovnika popisan 2021. godine, PD21 = broj punoljetnih državljana popisanih 2021. godine,
S22k = broj stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2022. godine, S23k = broj stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2023. godine, S24k = broj stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2024. godine, S25k = broj stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2025. godine i ∆S25= S25k – S24k = promjena broja stanovnika od kraja 2024. do kraja 2025. godine prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva.
Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici jedanaestog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i ” Narod odlučuje ” tako da: 1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 120,
- izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom ( 48 razmjernim i 48 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 107 zastupnika,
- da smanje izborni prag s 5% na 4% kod razmjernog izbornog sustava,
- izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
- izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,
- izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
- da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom, 8. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ). 9. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2026. godine.
mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Leave a Comment