Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije nastavlja grubo manipulirati brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj
O gruboj manipulaciji brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj počeo je pisati bloger Marko Rakar nakon izbora za Hrvatski sabor 2007. godine na primjerima naselja u gradu Vrgorcu. Vrgorac, Crikvenica, Benkovac, Makarska… su tada imali više birača od stanovnika. Ličko- senjska, Šibensko – kninska i Zadarska županija su od lokalnih izbora 2005. godine imale više birača od stanovnika. IX. izborna jedinica je imala 2007. godine više birača od stanovnika, a 4. prosinca 2011. na izborima za Hrvatski sabor i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine IX. i X. izborna jedinica zajedno su imale više birača od stanovnika. Zbroj birača svih županija koje graniče s Bosnom i Hercegovinom bio je veći od broja popisanih stanovnika tih županija 2011. godine. Baranja, Erdut i Ernestinovo su imali više birača od stanovnika.
Više birača od pripadnika srpske etničke manjine popisanih 2011. godine imali su: Zadar, Osijek, Gvozd, Glina, Karlovac, Slunj, Vojnić, Grubišno Polje, Gospić, Otočac, Plitvička Jezera, Slatina, Suhopolje, Brestovac, Lipik, Pakrac, Benkovac, Gračac, Obrovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Drniš, Knin, Skradin, Gunja, Stari Jankovci i Vukovar te IV., V. i IX. izborna jedinica u cijelosti. Više birača od stanovnika i više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. imale su:Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Zadarska županija. Osječko-baranjska županija imala je više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija imale su neznatno manji broj stanovnika i broj pripadnika srpske manjine popisanih 2011. godine od broja birača. Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine IX. izborna jedinica je imala više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine. Iz ove analize zaključujem da veliki broj birača srpske i jugoslavenske manjine nema prebivalište u Hrvatskoj, a godinama se manipulira njima radi namještanja rezultata izbora i sprječavanje referenduma.
- PODACI ZA TROMJESEČJE
Na dan 31. ožujka 2025. na području deset izbornih jedinica (I. do X. izborna jedinica) registriran je ukupno 3,615.381 birač. U odnosu na prosječan broj birača po izbornoj jedinici (361.538,1 birač) sva su odstupanja unutar zakonom dopuštenog raspona ±5% s time da su najveća odstupanja u odnosu na prosječan broj birača na kraju prvog tromjesečja 2025. godine zabilježena na području pete (-2,63 %) i desete (2,24 %) izborne jedinice.
- ZAKLJUČAK
U odnosu na proteklo razdoblje praćenja kretanja broja birača u izbornim jedinicama, zabilježeno je smanjenje ukupnog broja registriranih birača s ukupno 3,631.953 birača na kraju I. tromjesečja 2024. godine (na dan 31. ožujka 2024.) na ukupno 3,615.381 birača na kraju I. tromjesečja 2025. godine (na dan 31. ožujka 2025.) za ukupno 16.572 birača, pri čemu su sva zabilježena odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama u okviru zakonom dopuštenog raspona od ±5 posto od propisane osnove.
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije ovakvim podatcima nastavlja grubo manipulirati brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Morali su dati brojeve birača po županijama, gradovima i općinama kako bismo usporedili brojeve birača i stanovnika. Ovakva izvješća su omalovažavanje inteligencije hrvatskih birača.
Saborska oporba suglasila se u petak kako tri godine bez izbora, Hrvatska treba iskoristiti da uredi registar birača i izborni sustav kako bi svaki glas vrijedio jednako, a izbori bili fer i pošteni.
– Tražimo izmjenu izbornih pravila i sređivanje registra birača kako bi se konačno mogli dogoditi fer i pošteni izbori, kazala je Urša Raukar Gamulin (Možemo) u saborskoj raspravi o Vladinu Izvješću o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za prvo tromjesečje ove godine.
– Ovakav izborni sustav ne može ostati dodala je Dalija Orešković (DOSIP) i naglasila da je na oporbi da nametne temu izbornog sustava. „Postavi li se oporba kao rezervni kotač HDZ-a, ne dajemo građanima dovoljno motiva da izađu na izbore“ kazala je.
Ustvrdila je i kako “smo došli” u fazu da se moramo obraćati institucijama izvan države, da bi riješili “nered u izbornim procesima”.
Prema spomenutom Izvješću, na kraju prvog tromjesečja 2025. godine, Hrvatska je imala 16.572 birača manje nego na kraju prvog tromjesečja prošle godine, njih 3,615.381 milijuna u deset općih izbornih jedinica u kojima 140 zastupnika biraju birači s prebivalištem u Hrvatskoj.
– Odstupanja u broju birača po izbornim jedincima su unutar zakonom dopuštenih ± pet posto, pa ne treba nikakva intervencija ili promjena u rasporedu izbornih jedinica, izjavila je Anamarija Blažević (HDZ).
S tim se suglasio državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave, koje prati kretanje broja birača, Sanjin Rukavina i naglasio da je u svih deset jedinca težina glasa birača, ujednačena.
Oporbeni zastupnici višekratno su upozorili na nelogičnost da Hrvatska ima oko 3,8 milijuna stanovnika, a oko 3,6 milijuna birača.
Većina članica EU ima omjer birača u odnosu na broj stanovnika od dvije trećine, do tri četvrtine, no u Hrvatskoj nije tako, primijetio je Ivan Račan (SDP) i dodao kako su kod nas brojevi gotovo izjednačeni i kako to nije posljedica demografske, nego administrativne situacije.
Rukavina: Registar birača živo tkivo u koje se na dnevnoj osnovi unose podaci
Državni tajnik Rukavina tumači kako je registar birača živo tkivo u koje se na dnevnoj osnovi unose podaci, a sve se veže prema prebivalištu. Broj stanovnika je statističko istraživanje i moguće je da nisu svi stanovnici popisani, objasnio je.
SDP-ov Arsen Bauk (SDP) naveo je kako postoje tri skupine građana koje čine razliku u broju stanovnika i birača. Jedan broj hrvatskih državljana, tzv. nova dijaspora, ima osobnu iskaznicu i prebivalište u Hrvatskoj, a živi u inozemstvu, oni nisu popisani u popisu stanovništva, ali su u registru birača. Drugu skupinu čine pripadnici srpske manjine koji su nakon Domovinskog rata odselili, a po zakonu i dalje imaju pravo na prebivalište u Hrvatskoj, a treću, Hrvati iz BiH koji žive u BiH, ali imaju prebivalište u Hrvatskoj, rekao je Bauk.
Nino Raspudić (Klub NZ) ističe kako nam treba jasan akcijski plan kako pročistiti evidencije, a osobito MUP-ovu evidenciju prebivališta. To je rudarski posao, a vrijeme da ga napravimo je sada, kada su pred nama tri godine bez izbora, naglasio je.
Na oporbene kritike i sumnje, DP-ov Tomislav Josić uzvraća da im je za jedne izbore, one na kojima je pobijedio Zoran Milanović, popis birača bio u redu, a dva mjeseca kasnije, kad su pobijedili drugi, više nije i treba ga mijenjati.
– Izgleda da je HDZ kriv za sve, svi ostali su dobri i pošteni, konstatirao je zastupnik.
Zastupnice zamjerile Radinu kako vodi sjednicu
Oporba je opet problematizirala odnos broja stanovnika i birača, tvrdila da svaki glas ne vrijedi jednako, kritizirala odluke Ustavnoga suda na nedavnim lokalnim izborima.
U Hrvatskoj imamo 3,8 milijuna stanovnika, a po izvješćima 3,6 milijuna birača, dapače, broj birača raste, pa ćemo doći do idealne situacije da imao jednak broj birača i stanovnika, ironizirala je Urša Raukar Gamulin (Možemo).
I Marin Miletić je naveo iste podatke, ali i dodao kako Hrvatska ima djece do 14 godina 652 tisuće, a mladih od 15 do 17 godina više od 118 tisuća. Poziva sve institucije da se država napokon uredi jer smo, tvrdi “smijurija i među četiri najkorumpiranije države u Europi”.
– Država nije u stanju prebrojati svoje birače, odnosno uskladiti njihov broj s brojem stanovnika, imamo pola milijuna birača više, nego stanovnika, dodaje Puljak.
Oporba je problematizirala i ‘izborne’ odluke Ustavnog suda, za koje Raukar Gamulin kaže da se donose na nož, sedam naprema šest.
Arsen Bauk (SDP) dodaje kako su nakon lokalnih izbora jasne dvije stvari, HDZ ima većinu u Saboru, od 76, a u Ustavnom sudu 7 naprema šest.
HDZ oporbi uzvraća da je dosta nervozna, da omalovažava sve što se dogodilo u super izbornoj godini i na lokalnim izborima.
– Svi smo na izbore izašli pod jednakim uvjetima, popis birača je bio jednak za sve političke stranke, istaknuo je Josip Borić (HDZ) ocijenivši kako se SDP i oporba ponašaju po načelu ‘oporba je imala grbavi teren, a HDZ ravan’.
– Neka Ustavni sud proglasi SDP pobjednikom i da završimo ovu priču, sarkastično je izjavio Borić.
Nespretna opaska koju je predsjedavajući Radin uputio Daliji Orešković (DOISIP) kad je tražila stanku za konzultacije, razljutila je nju i druge oporbene zastupnice, najviše Puljak koja mu je uzvratila da se konzultira sam sa sobom kako će voditi sjednicu.
– Vama stvarno treba odmora, saberite se, pa počnite voditi sjednicu kako nalaže Poslovnik, poručila mu je.
– Za ponedjeljak ću se odmoriti, iako nisam umoran, obećao je Radin.
Sabor je u petak raspravljao o Izvješću o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama po kojemu je na kraju prvog tromjesečja ove godine, Hrvatska imala 16.572 birača s prebivalištem u Hrvatskoj manje nego na kraju prvog tromjesečja prošle godine.
Broj registriranih birača 31. ožujka ove godine iznosio je 3,615.381 i u svakoj od deset jedinica u kojima saborske zastupnike biraju birači s prebivalištem u Hrvatskoj bio je u zakonskom okviru od ± pet posto od propisane osnove.
Bivši ministar Arsen Bauk je rješenjima od 21. rujna 2014. do 25. svibnja 2015. godine smanjio broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za oko 225 tisuća. Bauk je lagao Ustavnom sudu da je 21. rujna 2014. godine bilo 4,042.522 birača.
Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić je tijekom izborne kampanje izjavio: “Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa”. “Normalno” je i s “karakterom” da Arsen Bauk laže Ustavnom sudu. Odvjetnik Mate Knezović tvrdio je da je Nezavisna lista Željka Glasnovića oštećena na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine. Jesu li lokalni izbori 2021. I ove godine bili regularni?
Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova u vladama Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića Vlahe Orepića danom u emisiji “Dogmatica” Željka Matića na Z1 televiziji u utorak 4. prosinca 2018. godine da vlada Andreja Plenkovića opstruira provedbu Zakona o prebivalištu Državno odvjetništvo je po službenoj dužnosti moralo provesti istragu nad odgovornim ministrima u Vladi Andreja Plenkovića i nad predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem zbog sprječavanja referenduma za promjenu izbornih pravila i otkazivanju Istambulske konvencije. Broj birača se od lokalnih izbora 2009. godine do lokalnih izbora 2013. godine smanjio se za 1.463 dana za 318.300 birača. Prosječno je godišnje moralo umrijeti 79.412 birača nego ih je punoljetnošću steklo biračko pravo. U tom razdoblju nikad godišnje nije umiralo toliko stanovnika što su mogli provjeriti matematičari poput bivšeg ministra uprave od 2011. do 2015. godine Arsena Bauka.
Županije i Grad Zagreb su na lokalnim izborima 2021. i 2025. godine imale više birača od punoljetnih državljana popisanih 2021. godine: Zagrebačka 2021.godine 30.383 i 2025.godine 28.152 birača, Krapinsko – zagorska 7.568 birača 2021.godine i 2025.godine 4.222birača, Sisačko-moslavačka 22.538 birača 2021.godine i 2025.godine 13.798 birača, Karlovačka 11.993 birača 2021.godine i 2025.godine 5.594 birača,Varaždinska 13.257 birača 2021.godine i 2025.godine 8.157 birača, Koprivničko-križevačka 9.071 birača 2021.godine i 2025.godine 5.066 birača, Bjelovarsko-bilogorska 11.236 birača 2021.godine i 2025.godine 6.156 birača, Primorsko-goranska 37.007 birača 2021.godine i 2025.godine 24.788 birača, Ličko-senjska 6.178 birača 2021.godine i 2025.godine 3.538 birača, Virovitičko-podravska 10.736 birača 2021.godine i 2025.godine 6.977 birača, Požeško-slavonska 10.790 birača 2021.godine i 2025.godine 7.404 birača, Brodsko-posavska 25.032 birača 2021.godine i 2025.godine 18.430 birača, Zadarska 30.226 birača 2021.godine i 2025.godine 24.720 birača, Osječko-baranjska 32.616 birača 2021.godine i 2025.godine 19.756 birača, Šibensko-kninska 15.746 birača 2021.godine i 2025.godine 11.267 birača, Vukovarsko-srijemska 27.574 birača 2021.godine i 2025.godine 18.683 birača, Splitsko-dalmatinska 59.637 birača 2021.godine i 2025.godine 47.478 birača, Istarska 24.937 birača 2021.godine i 2025.godine 19.003 birača, Dubrovačko-neretvanska 14.323 birača 2021.godine i 2025.godine 10.989 birača, Međimurska 11.238 birača 2021.godine i 2025.godine 7.945 birača i Grad Zagreb 70.228 birača 2021.godine i 2025.godine 44.428 birača. Republika Hrvatska je imala 482.314 birača više od punoljetnih državljana popisanih 2021. godine, a 2025. godine 335.791 birača.
Zašto šute gospoda zastupnici: Tomašević, Troskot, Hrvoje Zekanović, Dalija Orešković, Nikola Grmoja, Božo Petrov, demokršćanka Marijana Petir i drugi kojima godinama šaljem analize o gruboj manipulaciji brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj ( o fiktivnim biračima ) koja je započela na izborima za Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine? Igor Peternel i Karolina Vidović Krišto bi morali objasniti biračima zašto se je Hrvatski helsinški odbor 2017. godine protivio brisanju birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Zašto HRT = “YUTEL” vrši cenzuru i ignorira hrvatske birače koji redovito plaćaju TV pristojbu da pravovremeno i istinito informira hrvatsku javnost?
Kao birač postavljam pitanje svim sudionicima u raspravi zašto je na svim održanim izborima od 18. travnja prošle godine za Hrvatski sabor do lokalnih izbora ove godine bilo između 100 i 121 tisuće registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj manje od broja birača u I. tromjesečju 2024. I 2025. godine? Zalažem se za izravnu demokraciju tako da građanske inicijative moraju skupiti najmanje 5% potpisa birača od broja stanovnika upravne jedinice s prebivalištem u Hrvatskoj za 21 dan od početka skupljanja potpisa.
| RASPODJELA BIRAČA PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 17. TRAVNJA I ZA I. KVARTAL 2024. GODINE TE ZA I. KVARTAL 2025. GODINE | ||||||||||
| IJ | S21 | B24s | B24I. | B25I. | p24s | p24I. | p25I. | ps21 | pb24I. | pb25I. |
| I. | 388.713 | 341.703 | 355.145 | 353.680 | 879 | 914 | 910 | 0,40 | -2,22 | -2,17 |
| II. | 388.383 | 347.454 | 359.589 | 358.401 | 895 | 926 | 923 | 0,31 | -0,99 | -0,87 |
| III. | 402.795 | 350.748 | 359.855 | 358.194 | 871 | 893 | 889 | 4,03 | -0,92 | -0,92 |
| IV. | 394.248 | 357.899 | 367.969 | 364.739 | 908 | 933 | 925 | 1,82 | 1,31 | 0,89 |
| V. | 358.148 | 343.587 | 355.258 | 352.028 | 959 | 992 | 983 | -7,50 | -2,19 | -2,63 |
| VI. | 409.910 | 352.274 | 364.926 | 365.119 | 859 | 890 | 891 | 5,87 | 0,48 | 0,99 |
| VII. | 380.348 | 346.073 | 357.556 | 354.793 | 910 | 939 | 933 | -1,76 | -1,55 | -1,87 |
| VIII. | 379.844 | 359.914 | 371.095 | 369.272 | 948 | 977 | 972 | -1,90 | 2,18 | 2,14 |
| IX. | 377.697 | 352.980 | 369.309 | 369.512 | 935 | 978 | 978 | -2,45 | 1,68 | 2,21 |
| X. | 391.747 | 358.154 | 371.251 | 369.643 | 914 | 948 | 944 | 1,18 | 2,22 | 2,24 |
| RH | 3,871.833 | 3,511.086 | 3,631.953 | 3,615.381 | 907 | 938 | 934 | – | – | – |
Oznake: S21 = broj stanovnika općih izbornih jedinica popisan 2021. godine, ps = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica od prosjeka deset općih izbornih jedinica popisanih 2021. godine, BI.24 = broj birača registriran u općim izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u prvom tromjesečju 2024.godine, BI.25 = broj birača registriran u općim izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u trećem tromjesečju 2024.godine, RH = ukupan stanovnika ili broj registriranih birača u deset općih izbornih jedinica prema popisu 2021. godine i izvješćima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalnih transformacija ps = (S21/387.183,3-1)x100% = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja stanovnika izbornih popisanih 2021 godine, p24I. = (B24I./363.195,3 -1)x100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica u I. tromjesečju 2024 godine, p24I. = B24I./S21 X 1000‰ = broj birača u I. tromjesečju 2024. godine na tisuću stanovnika popisanih 2021. godine, p25I. = B25I./S21 X 1000‰ = broj birača u I. tromjesečju 2025. godine na tisuću stanovnika popisanih 2021. godine, pb24I. = (B25I./361.538,1 -1)x100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica u I. tromjesečju 2024. godine i pb25I. = (B25I./361.538,1 -1)x100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica u postotcima od prosječnog broja birača izbornih jedinica u I. tromjesečju 2025. godine. P = 3,177.740 = broj punoljetnih državljana RH popisan 2021. godine.
mr.sc, Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
Leave a Comment