Posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine treba ukinuti! Stranke nacionalnih manjina ili nezavisne liste kandidata nacionalnih manjina te nezavisne liste kandidata iseljenika mogle bi nastupati s listama od osam kandidata u izbornim jedinicama s razmjernim izbornim sustavom. Kod razmjernog izbornog sustava jedna izborna jedinica bi obuhvaćala područje Hrvatske i iseljeništva kao kod izbora za Europski parlament i tri izborne jedinice u Hrvatskoj. Iseljenici bi glasali razmjernim izbornim sustavom kao što glasaju za Europski parlament. Preferencijsko glasovanje bismo proveli u drugom krugu izbora kod stranaka koje bi dobile zastupnička mjesta u prvom krugu. U tri izborne jedinice u Hrvatskoj birali bismo 60 ili 90 zastupnika, a u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače bismo birali 61 ili 31 zastupnika odnosno ukupno 121.
SMJERNICE VENECIJANSKE KOMISIJE ZA IZBORNA PRAVA NACIONALNIH MANJINA
Prema “Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima” je
2.4. Jednakost i nacionalne manjine
- U skladu s načelima međunarodnog prava,izborni zakon mora jamčiti jednakost pripadnika nacionalnih manjina, što podrazumijeva prvenstveno zabranu bilo kakve diskriminacije protiv njih. Konkretno, nacionalne manjine moraju imati dozvolu osnivati političke stranke. Razgraničenja izbornih jedinica i pravila o kvorumu ne smiju predstavljati prepreku za prisustvovanje pripadnika nacionalnih manjina u izabranom tijelu.
- Neke mjere koje se poduzimaju da bi se zajamčila minimalna zastupljenost manjina bilo rezerviranjem mjesta za njih ili dopuštanjem odstupanja od uobičajenih pravila o raspodjeli mjesta, npr. odustajanjem od kvoruma za stranke nacionalnih manjina, ne narušavaju načelo jednakosti. Također se može predvidjeti da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo glasa i za opću listu kandidata i listu nacionalne manjine. Međutim, ne smije se zahtijevati ni od kandidata niti od birača da otkrivaju pripadnost nacionalnoj manjini.
Analizom raspodjele pripadnika nacionalnih manjina prema popisima stanovništva 2001. i 2011. godine te raspodjelom birača na izborima za Hrvatski sabor od 2003. do 2020. godine možemo pokazati da je srpska nacionalna manjina na svim izborima od 2000. godine imala priliku samostalnim nastupom na izborima dobiti zastupničko mjesto u IV., V., VI. VII. i IX. izbornoj jedinici, jer je udio u stanovništvu srpske manjine prema popisima i broja birača na izborima bio veći od 5%. Ostale nacionalne manjine mogle su zajedničkim nastupom na izborima dobiti zastupničko mjesto u VIII. izbornoj jedinici. Zar zastupnici IDS-e, SDP-e i drugih stranaka ne zastupaju nacionalne manjine. Zar samo: Milorad Pupovac, Furio Radin, Veljko Kajtazi, Vladimir Bilek i drugi zastupnici nacionalnih manjina garantiraju ravnopravnost nacionalnih manjina? Svi zastupnici prisežu da će djelovati sukladno Ustavu i zakonima. Zašto zastupnici nacionalnih manjina sumnjaju u: Borisa Lalovca, Ivanu Kekin, Gordana Jandrokovića i sve ostale zastupnike da će izglasavati zakone na štetu nacionalnih manjina.
| I. ANALIZA GLASOVANJA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA 5. SRPNJA 2020. GODINE | |||||||||
| NM | P | B1 | B2 = G | V | N | ΔB | Bi | pi | p2 |
| 1. | 186.633 | 189.461 | 13.551 | 13.228 | 323 | 175.910 | 11.253 | 5,94 | 7,15 |
| 2. | 14.048 | 11.606 | 2.842 | 2.807 | 35 | 8.746 | 2.807 | 24,19 | 24,49 |
| 3. | 17.807 | 17.414 | 949 | 890 | 59 | 16.465 | 890 | 5,11 | 5,45 |
| 4. | 14.394 | 10.534 | 1.705 | 1.694 | 11 | 8.829 | 1.514 | 14,37 | 16,19 |
| 5. | 27.962 | 20.838 | 4.825 | 4.772 | 51 | 16.013 | 3.745 | 17.97 | 23,15 |
| 6. | 68.164 | 45.258 | 5.481 | 5.421 | 56 | 39.777 | 1.725 | 3,81 | 12,11 |
| Σ | 329.008 | 295.111 | 29.353 | 28.812 | 535 | 265.740 | 21.934 | 11,20 | 9,95 |
Oznake: NM = nacionalne manjine: 1. = srpska, 2. = mađarska, 3. = talijanska, 4. = češka i slovačka, 5. = austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina, 6. = albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska. P = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2011. godine, B1 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine, B2 = broj registriranih birača na biračkim mjestima na izborima prema izvješću DIP-a, G = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina 2020. godine,
V = važeći glasovi, N = nevažeći glasovi, Bi = broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike nacionalnih manjina, ΔB = B1 – B2 = smanjenje registriranog broja birača na izborima prema broju birača po Rješenju Ministarstva uprave, pi = Bi / B1 x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su dali glas izabranim zastupnicima izražen u postotcima i p2 = B2 / B1 x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina izražen u postotcima od najavljenog broja birača nacionalnih manjina.
Izabrani su glasovima 11.253 birača srpske nacionalne zajednice: 1.Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376, 3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics kao jedini kandidat mađarske s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin kao jedini kandidat talijanske s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Paljeskaj s 1.725 glasova. Državno izborno povjerenstvo je u izvješću navelo da su birači nacionalnih manjina glasovali 100%, a glasovalo je samo 9,95% od najavljenog broja birača Rješenjem o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine.
Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina.
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.
| II. ANALIZA GLASOVANJA ISELJENIH BIRAČA 2020. GODINE | ||||||||
| Država | B1 | G | V | N | HDZ | NLŽG | MOST | OST |
| Bosna i Herceg. | 96.537 | 21.894 | 21.679 | 215 | 15.517 | 3.091 | 2.592 | 479 |
| Crna Gora | 410 | 127 | 124 | 3 | 68 | 15 | 17 | 24 |
| Kosovo | 190 | 12 | 12 | 0 | 6 | 0 | 0 | 6 |
| Rep. Sj. Maked. | 421 | 81 | 80 | 1 | 48 | 1 | 6 | 25 |
| Slovenija | 1.830 | 68 | 67 | 1 | 30 | 9 | 3 | 25 |
| Srbija | 31.239 | 437 | 416 | 21 | 191 | 34 | 45 | 146 |
| SFRJ | 116.004 | 22.619 | 22.378 | 241 | 15.860 | 3.150 | 2.663 | 705 |
| PBM | 319 | 782 | 750 | 32 | 386 | 135 | 115 | 114 |
| Σ1 | 116.323 | 23.401 | 23.128 | 273 | 16.246 | 3.285 | 2.778 | 846 |
| Austrija | 5.084 | 395 | 395 | 0 | 149 | 181 | 16 | 49 |
| Italija | 2.397 | 70 | 66 | 4 | 26 | 6 | 5 | 29 |
| Njemačka | 30.486 | 2.639 | 2.587 | 52 | 899 | 1.202 | 254 | 232 |
| Švedska | 829 | 23 | 23 | 0 | 4 | 9 | 2 | 8 |
| Švicarska | 3.286 | 495 | 490 | 5 | 149 | 245 | 34 | 62 |
| Σ2 | 4.180 | 275 | 266 | 9 | 79 | 46 | 19 | 125 |
| Ostale Eu. drž. | 46.262 | 3.897 | 3.827 | 70 | 1.306 | 1.689 | 330 | 505 |
| Argentina | 86 | 37 | 37 | 0 | 11 | 16 | 3 | 7 |
| Kanada | 1.821 | 518 | 515 | 3 | 106 | 384 | 5 | 15 |
| SAD | 2.113 | 131 | 128 | 3 | 37 | 66 | 7 | 18 |
| Australija | 2.381 | 771 | 762 | 9 | 194 | 514 | 18 | 36 |
| Σ2 | 6.401 | 1.457 | 1.442 | 15 | 348 | 980 | 33 | 76 |
| Azija i Afrika | 45 | 13 | 13 | 0 | 5 | 3 | 1 | 4 |
| AR Rep. Hrv. | 1.186 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| Ukupno dijas. | 184.822 | 28.768 | 28.410 | 358 | 17.905 | 5.958 | 3.141 | 1.406 |
Oznake: B = broj birača prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine, G = broj glasova prema izbornim listićima, V = važeći glasovi, N = nevažeći glasovi, HDZ = Hrvatska demokratska zajednica, NLŽG = Nezavisna lista Željko Glasnović , MOST = Most nezavisnih lista, OST = ostale kandidacijske liste , PBM = posebna biračka mjesta za dijasporu, Σ1 = ukupno u državama bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu i Σ2 = ukupno u: Albaniji, Belgiji, Bugarskoj, Českoj Republici, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Irskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Rusiji, Slovačkoj Republici, Španjolskoj, Ukrajini i Velikoj Britaniji.
| III. RASPODJELA ZASTUPNIČKIH MJESTA D`HONTOVOM METODOM | ||||
| XI. IJ | HDZ | NLŽG | MOST | K |
| G | 17.905 | 5.958 | 3.141 | 9.127 |
| /2 | 8.952,5 | 2.979 | 1.570,5 | 4.563,5 |
| /3 | 5.968,3 | 1.986 | 1.047 | 3.042,3 |
| Z | 3 | 0 | 0 | – |
| Zk | 2 | 1 | 0 | 1 |
Oznake: HDZ = Hrvatska demokratska zajednica, NLŽG = Nezavisna lista Željko Glasnović , MOST = Most nezavisnih lista , K = koalicija Nezavisne liste Željka Glasnovića i Mosta nezavisnih lista, Z = raspodjela zastupničkih mjesta prema potvrđenom rezultatu izbora i Zk = raspodjela zastupničkih mjesta u slučaju koalicije Nezavisne liste Željka Glasnovića i Mosta nezavisnih lista.
HDZ je dobio treći zastupnički mandat D`Hondtovom raspodjelom s deset glasova više od Nezavisne liste Željka Glasnovića. Od ukupno 17.905 dobivenih glasova HDZ je dobio u državama nastalim na području bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 16.246 glasova, a samo 1.659 u ostalim država svijeta na svim kontinentima, a Nezavisna lista Željka Glasnovića je od ukupno 5.958 dobila na području država bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 3.285 i u ostalim državama svijeta 2.673 glasova. Prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju od 1. srpnja 2020. godine najavljeno je ukupno 184.822 registrirana birača u dijaspori, a glasalo je samo 28.768 birača odnosno samo 15.57% od najavljenih birača. U DIP-ovom izvješću piše da je glasalo 100%. Zahtijevamo da Državno izborno povjerenstvo obrazloži takvo prikazivanje rezultata izbora! Birači iz Bosne i Hercegovine su presudili rezultat izbora u dijaspori. Razmjerni izborni sustav za izbor tri zastupnika nema nikakvog smisla, jer se razmjernost s tako malo zastupnika po izbornoj jedinici ne može ostvariti. To su u Mostu trebali shvatiti i dogovoriti se s Nezavisnom listom Željka Glasnovića. Prema mišljenju Ustavnog suda posebne izborne jedinice su ekvivalentne općim izbornim jedinicama pa bi i za njih trebalo vrijediti načelo jednakosti biračkog glasa. U jedanaestoj izbornoj jedinici prema tom načelu na izborima 5. srpnja ove godine XI. izborna jedinica imala bi samo dva zastupnika kako smo računali do 2007. godine. Broj važećih glasova birača u deset izbornih jedinica (I. – X.) iznosi 1.638.563.
Količnik za primjenu članka 41. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor za izračunavanje broja zastupnika u XI. izbornoj jedinici iznosi V1 = V/140 = 11.704, a to je prosječan broj važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Broj zastupnika po izbornim jedinicama od prve do desete jednak je količniku broja važećih glasova izborne jedinice Vi i prosječnog broja važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica Zi = Vi / V1 = Vi / V x 140.
Budući da po izbornim jedinicama jako varira broj birača nacionalnih manjina ispravno je računati broj zastupnika izbornih jedinica kako smo računali do 2007. godine broj zastupnika u XI. izbornoj jedinici. U tom slučaju Andrej Plenković ne bi imao potrebnih 76 zastupnika za dobivanje mandata za sastav Vlade RH.
mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. inž. elektr
Leave a Comment