U nedjelju 12. siječnja 2025.g. održan je drugi krug 8. izbora za predsjednika Republike Hrvatske. Na 6.755 biračkih mjesta bilo je upisano 3.533.441 birača, i oni tvore biračko tijelo. Biračkim mjestima pristupilo je 1.561.233 birača ili 44,18 posto i to je stopa izlaznosti birača, od čega je prema glasačkim listićima glasovalo 1.560 ili 44,17 posto. Važećih glasačkih listića bilo je 1.503.611 ili 96,33 posto, i samo se oni akceptiraju kod računanja većine u omjeru glasova koje su dobili kandidati. Nevažećih pak listića bilo je 57.209 ili 3,67 posto, oni se ne računaju u ukupan broj palih listića i figurativno kazano oni su „propali“. Kandidat SDP-a i partnerskih stranaka Zoran Milanović dobio je 1.122.859 glasova ili 74,67 posto važećih glasačkih listića, a kandidat HDZ-a i partnerskih stranaka Dragan Primorac dobio je 380.752 glasova ili 25,33 posto važećih listića. Zoran Milanović dobio je 742.191 ili 49,36 posto glasova više od protukandidata Dragana Primorca. U tiskanim i elektroničkim medijima glavna tema bili su rezultati predsjedničkih izbora, koji su ocijenjeni kao „nadmoćna i uvjerljiva“ pobjeda Zorana Milanovića koji je „pomeo“ protukandidata Dragana Primorca. Što se temelji na pokazateljima da je Zoran Milanović dobio tri četvrtine (3/4), a Dragan Primoac samo jednu četvrtinu (1/4) ukupnog broja važećih listića. Nogometnim rječnikom kazano Zoran Milanović je pobijedio rezultatom 3:1, a taj se omjer još zornije i uvjerljivije prikazuje i percipira ako se izrazi zgodicima u ragbiju prema kojima taj omjer iznosi 21:7!
IZBORNI LEGITIMITET KANDIDATA, LEGITIMNOST IZBORA I DEMOKRATSKI DEFICIT No uspjeh na izborima ne vrjednuje se samo brojkom dobivenih glasova u odnosu na protukandidata, nego i još jednim važnim mjerilom i pokazateljom a to je – izborni legitimitet. Izborni pak legitimitet je politička podrška koju su birači dali kandidatu (ili izbornoj listi), a izražava se kao postotak glasova koje je kandidat dobio u odnosu na sve upisane birače tj. biračko tijelo. Pa koliki su izborni legitimiteti Zorana Milanovića i Dragana Primorca? Izborni legitimitet Zorana Milanovića iznosi 31,77 posto, što znači da je dobio glasove odnosno političku podršku manje od jedne trećine (1/3) svih birača! Izborni pak legitimitet Dragana Primorca iznosi 10,77 što znači da je dobio glasove i političku pdršku tek nešto više od jedne desetine (1/10) svih birača, i tri puta manji legitimitet od protukandidata Zorana Milanovića. Za izbore općenito kao demokratski postupak postoji više političkih, politoloških, ustavnopravnih, socioloških, socijalnopsiholoških, kulturoloških i drugih kriterija i pokazatelja po koijima se ocjenjuje njihova demokratičnost i demokratska valjanost. Pored kompetitivnosti jedan od tih relevantnih, valjanih i pouzdanih kriterija je legitimnost izbora, kao i s njim posljedično povezan potencijalni demokratski deficit. Legitimnost je stopa izlaznosti birača odnosno postotak od svih birača tj. biračkoga tijela koji su izašli na biračka mjesta i time im dali političku podršku, odnosno legitimirali ih tj. potvrdili kao demokratske. A demokratski deficit je broj glasova birača i njihova politička podrška koji nedostaju da bi izborni legitimitet kandidata (ili izborne liste) mogao biti kvalificiran kao primjeren demokratskim standardima, tj. da nije sublegitiman. Prema općeprihvaćenim demokratskim standardima kada je cijela država jedna izborna jedinica, najmanja stopa izlaznosti birača koja izbore vrjednuje i legitimira tj. potvrđuje kao demokratske iznosi 50 posto plus jedan od svih birača odnosno biračkoga tijela. A kolika je bila izlaznost birača u drugom krugu predsjedničkih izbora koji su predmet ove analize? Na izbore je izašlo 1.561.233 birača što je stopa izlaznosti od 44,18 posto biračkoga tijela i manje od polovice svih birača. Što znači da je stopa izlaznosti birača ispod minimalnog demokratskog standarda od 50 posto svih plus jednog birača, po čemu izbori nemaju demokratsku legitimnost tj. glasove i političku podršku demokratski kavlificirane većine svih birača! Razlog tome kod najvećeg dijela neizašlih birača su protestna apstinencija ili biračka apatija, a kod manjeg dijela nezainteresiranost, apolitičnost, spriječenost obiteljskim i drugom obvezama, bolest i tome slično. Dakle, izbori od natpolovične većine svih birača nisu dobili političku podršku odnosno prema demokratskim standardima kvalficiranu legitimnost, zbog čega imaju demokratski deficit! Na što su se u medijima pojavili prijedlozi da bi izlazak na izbore morao biti zakonska obveza s novčanom kaznom za apstinenciju. Što je apsurd i produkt sustava vrijednosti mračnog totalitarnog uma jer bi time biračko pravo postalo obveza, prisila i totalitarna represija; umjesto demokratskog prava, slobode i festivala demokracije! Bilo bi to Samrtno proljeće ali ne roman Lajosa Zilahyja, nego samrtno proljeće demokracije u Hrvatskoj.
KARIKATURALAN LEGITIMITET I ENORMAN DEMOKRATSKI DEFICIT Na unutarstranačkim izborima u HDZ-u koji su održani 2020.g. Andrej Plemković dobio je glasove odnosno političku podršku samo 35 posto svih članova HDZ-a, a na tzv. izborima 2024.g. nije imao protukandidata, tako da on kao predsjednik stranke uopće nema demokratski legitimitet! U tom kontesktu da bi unaprijed spriječio da neki respektibilan kandidat HDZ-a postigne dobar rezultat na izborima i time potencijalno ugrozi njegovu autokratsku i autoritarnu političku (sv)emoć koju je nametnuo u stranci, svoje osobne interese stavio je ispred i iznad interesa stranke i države čije Vlade je predsjednik, i za predsjedničkog kandidata HDZ-a nametnuo Dragana Primorca kao glinenog goluba i metu Zoranu Milanoviću za lak „odstrel“ na izborima! Na što su birači pa i oni HDZ-ovi preko Primorca masovno uzvratili Plenkoviću „cancel“ porukom na glasačkim listićima. Demokracija je forma i procedura, ali mora imati i demokratski sadržaj. Velika većina biračkoga tijela odnosno birača koji imaju demokratsku političku kulturu; osobnu, društvenu i nacionalnu odgovornost, čast, moral, solidarnost i humanost; prozreli su, prezreli i odbacili te i takve režirane izbore masovnim neizlaskom i njihovim – bojkotom (o)branili demokraciju i društvo od te dehumanizirajuće manipulacije, parodije demokracije i paroksizma kakistokracije; kojima se ugrožavaju ne samo sustav pozitivnih društvenih vrijednosti i kultura nego i mentalno zdravlje građana! A izabrani predsjednik Republike Zoran Milanović koji je na izborima dobio „trash“, groteskan i karikaturalan izborni legtimitet i enorman demokratski deficit dubok kao Challenger Deepa Marijanske brazde, i dalje ima antidemokratski legitimitet da i u drugom mandatu nastavi politiku stranačkog i ideološkog predsjednika s izvanustavnim „skretanjima“ i političkom inkliniranju „Arhipelagu Gulag“; a ne kohezivnog, harmonizirajućeg i humanizrajućeg čimbenika i predsjednika svih državljana odnosno građana Republike Hrvatske!
Ivor Versić
Leave a Comment