By Hrvatski sabor se 14. studenog 2019. godine izjasnio sa 105 glasova ujedinjene “antifašističke” koalicije HDZ-SDP-SDSS-HNS-GLAS-IDS-HSS – ostalih zastupnika nacionalnih manjina i Bandićevih “žetončića” protiv amandmana zastupnika Zlatka Hasanbegovića o ukidanju obilježavanja 22. lipnja, tzv. Dana antifašističke borbe kao državnog blagdana te protiv uvođenja sovjetskoga tzv. Dana pobjede nad fašizmom 9. svibnja kao spomen dana. Jednakim brojem glasova ista koalicija spriječila je referendumsko izjašnjavanje za promjenu izbornih pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor građanskih inicijativa ” Narod odlučuje” i “Ne istambulskoj konvenciji” prihvativši obrazloženje smijenjenog bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića o nedovoljnom broju potpisa za održavanje referenduma. Po hitnoj proceduri izglasali su Zakon o blagdanima i spomen danima i time nepotrebno produbili postojeće podjele u hrvatskom društvu. Premda su građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” 2014. godine s 380.649 potpisa i “Narod odlučuje” s preko četiristo tisuća potpisa birača tražile promjenu izbornih pravila Hrvatski sabor još nije promijenio izborne jedinice određene Zakonom 29. listopada 1999 godine, a broj zastupnika je ostao 151. Broj birača u drugom krugu predsjedničkih izbora 5. siječnja 2020. godine je 317.316 veći od broja punoljetnika prema mojoj procjeni ( vidi priložene tablične prikaze ). Priloženi tablični prikazi dokazuju grubu manipulaciju biračima s prebivalištem u Hrvatskoj od 3. siječnja 2000. godine. Svi izbori zadnjih 20 godina su neregularni i ovi 2020. godine zbog grube manipulacije biračima s prebivalištem u Hrvatskoj! Na trećim izborima za Europski parlament 26. svibnja i u drugom krugu predsjedničkih izbora pokazali smo velikim brojem nevažećih listića ili izbornom apstinencijom da ne želimo Kuščevićev “festival demokracije” i diktatorsku vladavinu Andreja Plenkovića pomoću Bandićevih “žetončića” i etnobisnismena poput Pupovca i Radina. Nadali smo se “Novoj hrvatskoj paradigmi” prema načelima iznesenim u ogledu Davora Ive Stiera, a dobili smo Šeksovu boljševičku paradigmu vladanja Hrvatskom. Kolinda Grabar Kitarović je zbog takve politike Plenkovićeve interesne zajednice izgubila izbore. Između dva loša kandidata izabrali smo križanje listića. Profesor na Ekonomskom fakultetu Davor Filipović bi trebao analizom dokazati tvrdnju da je Miroslav Škoro svojim nevažećim listićem presudio rezultat predsjedničkih izbora u korist predsjednika Republike Zorana Milanovića. Koalicijski partneri Andreja Plenkovića: Milorad Pupovac, Furio Radin, Radimir Čačić, Predrag Štromar i Branimir Glavaš su glasali za Zorana Milanovića, a Vladimir Šeks je spominjao proslavu rođendana Zdravka Mamića. Nevažećim listićima glasovali su birači Živog zida, a Hrvatski suverenisti su glasali u drugom krugu za Kolindu Grabar Kitarović. Kako je “ekstremna desnica” križanjem listića dovela za predsjednika Republike “šmrkavca” kako je “učtivo” oslovio Zorana Milanovića predsjednik Vlade Andrej Plenković = Šeksov poluproizvod “Plenkošenko”? Kad bi sve nevažeće glasove pribrojili gubitnici Kolindi Grabar Kitarović Zoran Milanović imao bi 15.486 glasova više od gubitnice. Zoran Milanović je pobijedio u drugom krugu izbora s apsolutnom većinom glasova.
Predsjedničkim kandidatima na sučeljavanjima prije drugog kruga izbora nisu postavljena pitanja o izbornom zakonodavstvu i neposrednoj demokraciji niti su oni samostalno pokrenuli ta pitanja.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović su bili kandidati “antifašističke” koalicije koja izbjegava implementaciju rezolucije Europskog parlamenta usvojenoj 19. rujna 2019. naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“, kojom su osuđeni i izjednačeni nacistički i komunistički zločini kao i zločini svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima.
Dosta nam je 20 godina “antifašističke” diktature: Stjepana Mesića, Josipa Manolića, Budimira Lončara, Mate Granića, Jadranke Kosor, Vladimira Šeksa – Sove, Miroslava Šeparovića Gavuna, Branka Bačića, Ive Josipovića, Zorana Milanovića, Andreja Plenkovića, Gordana Jandrokovića, Davora Božinovića i Jasne Omejec! Dosta nam je korumpiranih političara i sudaca! Na izborima 5. siječnja 2020. godine prekrižili smo listiće, jer su oboje kandidata pripadnici stranaka koje su od 3. siječnja 2000. godine glasovanjem u Hrvatskom saboru gušile neposrednu demokraciju i sudjelovale u izbornim prijevarama. Iskoristili smo izbore kao referendum o nepovjerenju političkoj kasti uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa! .
Priopćenje Državnog izbornog povjerenstva o potpunim službenim rezultatima izbora za predsjednika Republike Hrvatske 2019. godine
Kandidati su dobili sljedeći broj glasova:
| REZULTATI I. KRUGA IZBORA 2019. GODINE | ||
| IME I PREZIME KANDIDATA | GLASOVA | % |
| 1. Zoran Milanović | 562.783 | 29,55 |
| 2. Kolinda Grabar Kitarović | 507.628 | 26,65 |
| 3. Miroslav Škoro | 465.704 | 24,45 |
| 4. Mislav Klakušić | 111.916 | 5,87 |
| 5. Dario Juričan | 87.883 | 4,61 |
| 6. Dalija Orešković | 55.163 | 2,89 |
| 7. Ivan Pernar | 44.057 | 2,31 |
| 8. Katarna Peović | 21.387 | 1,12 |
| 9. Dejan Kovač | 18.107 | 0.95 |
| 10. Anto Đapić | 4.001 | 0,21 |
| 11. Nedjeljko Babić | 3.014 | 0,15 |
Kako ni jedan kandidat na izborima za predsjednika Republike Hrvatske nije dobio većinu glasova
svih birača koji su glasovali (članak 17. stavak 1. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske),
Državno izborno povjerenstvo je utvrdilo kako su se stekli uvjeti za ponavljanje izbora za predsjednika
Republike Hrvatske koji su se održali 11. siječnja 2015. godine.
Nakon prikupljenih i obrađenih rezultata glasovanja sa svih 6.533 biračkih mjesta, na kojima
je bilo upisano 3.734.115 birača, utvrđeno je daje glasovalo 2.053.848 birača ili 55,00%, od čega
je prema glasačkim listićima glasovalo 2.053.292 birača ili 54,99%.
Važećih glasačkih listića utvrđeno je 1.963.877 odnosno 95,65%. Nevažećih glasačkih
listića utvrđeno je 89.415 odnosno 4,35%.
Kandidati za predsjednika Republike Hrvatske u drugom izbornom krugu su dobili:
- Zoran Milanović 1,034.170 glasova ili 50,37%
2. Kolinda Grabar Kitarović 929.707 glasova ili 45,28%
Za predsjednika Republike Hrvatske izabran je Zoran Milanović s apsolutnom većinom glasova ( važeći i nevažeći listići ). Nevažeći listići nisu utjecali na izbor Predsjednika RH! Miroslav Škoro je imao veće izglede da pobijedi Zorana Milanovića u drugom krugu izbora! SDSS je uz pomoć Plenkovićeve Vlade organizirao prijevoz srpskih birača koji žive od Oluje izvan Hrvatske na lokalne izbore 16. i 30. svibnja 2021. godine, a u općini Garčin su prema slobodnom govoru u Hrvatskom saboru, tada potpredsjednika Hrvatskog sabora, Miroslava Škore zaokruženi birači koji žive u Njemačkoj i Švicarskoj da su glasali, što su oni negirali! Jesu li fiktivni birači eliminirali Miroslava Škoru? Kandidat Miroslav Škoro je dobio prema DIP-ovom izvješću 41.924 ili 2,20% manje glasova od „privilegirane“ HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović.
| I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD 2001. DO 2021. GODINE | |||||
| God. | S | ΔS | P | ΔP | p |
| 2001. P | 4.437.460 | 0 | 3.505.533 | 0 | 790 |
| 2011. P | 4.284.889 | 152.571 | 3.487.034 | 18.499 | 814 |
| 2012. | 4.267.558 | 169.902 | 3.478.171 | 27.363 | 815 |
| 2013. | 4.255.689 | 181.771 | 3.474.453 | 31.080 | 816 |
| 2014. | 4.238.389 | 199.071 | 3.468.447 | 37.086 | 818 |
| 2015. | 4.203.604 | 233.856 | 3.449.154 | 56.379 | 821 |
| 2016. | 4.174.349 | 263.111 | 3.435.425 | 70.108 | 823 |
| 2017. | 4.124.531 | 312.929 | 3.395.979 | 109.554 | 823 |
| 2018. | 4.087.843 | 349.617 | 3.377.287 | 128.246 | 826 |
| 2019. | 4.065.253 | 372.207 | 3.364.426 | 141.107 | 828 |
| 2021. P | 3,871.833 | 565.627 | 3,204.957 | 300.576 | 828 |
| 2022. K | 3,838.939 | 598.521 | 3,180.224 | 325.309 | 828 |
Oznake: S = broj stanovnika prema popisima 2001., 2011. I 2021. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( DZS ) ( https:// www.dzs.hr ) 2012. do 2019. godine, ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine, P = broj punoljetnih stanovnika; ΔP = P1 – Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine i p = P / S x 1.000 = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu na tisuću stanovnika. Podaci za 2022. godinu je moja procjena uzimajući procjenu Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika 31. prosinca 2021. godine i gubitka stanovnika prirodnim kretanjem u 2022. godini.
| II. KRONOLOŠKI PREGLED DRUGOG KRUGA IZBORA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE OD 1997. DO 2020. GODINE | |||||||
| Datum | B1 | ΔB/ Δt | ΔB | Δt | B2 | B | B1 – P |
| 15.06. 1997. | 3,683.774 | – | – | – | 377.705 | 4,061.479 | 178.241 |
| 25.01. 2000. | 3,858.893 | 67.000 | 175.119 | 954 | 394.028 | 4,252.921 | 353.360 |
| 23.01. 2005. | 4,004.962 | 29.214 | 146.069 | 1.825 | 387.258 | 4,392.220 | 499.429 |
| 10.01. 2010. | 4,089.320 | 16.983 | 84.358 | 1.813 | 406.208 | 4,495.528 | 583.787 |
| 11.01. 2015. | 3,788.039 | -60.190 | -301.281 | 1.827 | 37.203 | 3,825.242 | 338.885 |
| 05.01. 2020. | 3,681.742 | -21.318 | -106.297 | 1.820 | 52.373 | 3,734.115 | 317.316 |
Oznake u tablici: B1 = broj registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj, B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u inozemstvu, ΔB1 / Δt x 365 = prosječna godišnja promjena broja birača, ΔB1 = Bi+1 – Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju izbora u slijedu, Δt = vremensko razdoblje u danima između izbora u slijedu, B = B1 + B2 = ukupni broj registriranih birača, P1 = 3.505. 533 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2001. godine korišten za izbore 1997., 2000. i 2005. godine, P11 = 3.487.034 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2011. godine korišten za izbore 2010. godine , P14 = 3.468.447 = broj punoljetnih stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2014. godine, P19 = 3.364.426 = broj punoljetnih stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2019. godine, P21 = 3.204.957 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2021. godine i B1 – P = razlika birača s prebivalištem u Hrvatskoj i punoljetnih stanovnika.
| III. KRETANJE BROJA STANOVNIKA PO ŽUPANIJAMA OD POPISA 2011. DO 31. PROSINCA 2019. GODINE | |||||
| ŽUP | S11 | S14 | S19 | ΔS | p |
| ZG | 317.606 | 318.875 | 309.611 | 7.995 | -2,52 |
| KZ | 132.892 | 129.547 | 124.407 | 8.485 | -6,38 |
| VA | 175.951 | 172.775 | 165.885 | 10.066 | -5,72 |
| KK | 115.584 | 113.019 | 105.886 | 9.698 | -8,39 |
| BB | 119.764 | 114.805 | 105.554 | 14.210 | -11,87 |
| PG | 296.195 | 293.172 | 281.945 | 14.250 | -4,81 |
| IS | 208.055 | 208.262 | 209.955 | -1.900 | 0,91 |
| ME | 113.804 | 112.858 | 109.130 | 4.674 | -4,11 |
| GZ | 790.017 | 799.999 | 809.235 | -19.218 | 2,43 |
| I. | 2,269.868 | 2,263.312 | 2,221.608 | 48.260 | -2,13 |
| SM | 172.439 | 162.345 | 144.599 | 27.840 | -16,14 |
| KA | 128.899 | 123.000 | 114.804 | 14.095 | -10,93 |
| LS | 50.927 | 48.150 | 44.346 | 6.581 | -12,92 |
| VP | 84.836 | 81.498 | 72.843 | 11.993 | -14,14 |
| PS | 78.034 | 74.452 | 65.614 | 12.420 | -15,92 |
| BP | 158.575 | 152.834 | 136.429 | 22.146 | -13,97 |
| ZD | 170.017 | 170.975 | 168.055 | 1.962 | -1,15 |
| OB | 305.032 | 296.685 | 270.877 | 34.155 | -11,20 |
| ŠK | 109.375 | 105.041 | 98.899 | 10.476 | -9,58 |
| VS | 179.521 | 171.395 | 149.489 | 30.032 | -16,73 |
| SD | 454.798 | 454.229 | 448.153 | 6.645 | -1,46 |
| DN | 122.568 | 122.400 | 122.449 | 119 | -0,10 |
| II. | 2,015.021 | 1,963.004 | 1,836.557 | 178.464 | -8,86 |
| RH | 4,284.889 | 4,225.316 | 4,058.165 | 226.724 | -5,29 |
Oznake: ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka, RH = Republika Hrvatska i D = dijaspora. ΔS = razlika broja stanovnika prema popisu travnja 2011. godine i prema procjeni DZS-u za 31. prosinca 2018. godine, S = broj stanovnika popisan 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2014. i 2018.godine ( https:// www.dzs.hr ) i p = ΔS / S11 x 100 % = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2018. izraženo u postotcima broja stanovnika popisanih 2011. godine.
- = županije i Grad Zagreb u kojima je pobijedio Zoran Milanović, II. županije u kojima je pobijedila Kolinda Grabar Kitarović. Predznak – znači porast broja stanovnika.
Gruba manipulacija biračima s prebivalištem u Hrvatskoj počela je na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanim 3. siječnja 2000. godine skokovitim porastom broja birača prema broju birača na lokalnim izborima održanim 13. travnja 1997. godine za 217.755 birača s godišnjim povećavanjem broja birača za 79.880 birača. Broj birača 3. siječnja bio je za 376.915 veći od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Ličko-senjska županija imala je više birača od stanovnika popisanih 2001. godine. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 1.422 dana kasnije 25. studenog 2003. godine Vlada Ivice Račana s tadašnjom ministricom pravosuđa, ustavnom sutkinjom Ingrid Antičević Marinović je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj povećala s 3,882.448 za 115.652 na 3,974.545 birača , a na izborima za Hrvatski sabor održanim 24. studenog 2007. godine bivši ustavni sudac Antun Palarić, tadašnji ravnatelj Središnjeg ureda za upravu i lokalnu samoupravu, je povećao u 1.463 dana broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 99.085 na 4,073.630. Prema procjeni, na temelju prirodnog kretanja stanovništva i popisima stanovništva 2001. i 2011. godine, je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2007. godine trebao neprekidno padati zbog prirodnog gubitka stanovništva i negativnog migracijskog salda. No, ustavni sudac Davorin Mlakar je kao ministar uprave povećao broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine na 4,092.493 za 605.827 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine. Raspodjele birača po županijama, općinama i gradovima grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i od popisa stanovništva 2001. i 2011. godine, a to izaziva osnovanu sumnju da vlade od 2000. godine do sada grubo manipuliraju biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj radi namještanja rezultata izbora i referenduma te sprječavanje referendumskog odlučivanja birača o bitnim pitanjima hrvatskog društva i države. Bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić je rujna 2019. godine na sjednici Sabora održao slobodni govor kojemu su glavna tema bila lažna prebivališta u Hrvatskoj. Ustvrdio je da je u Hrvatskoj 250 tisuća birača s lažnim prebivalištem i da Hrvatska mora ustanoviti točan broj stanovnika i vjerodostojne popise birača te na taj način ući u izbore i izboriti se za legalnu i legitimnu vlast. Već na početku naglasio je kako po tko zna koji put ističe da se u Hrvatskoj vlast i politika zasniva na prevari i da policija i DORH ne reagiraju na tu činjenicu, a predsjednica, prešućujući tu temu, ne radi svoj posao. Navodeći primjer iz Metkovića gdje je otkriveno da je žena na osnovu lažnog prebivališta oštetila Republiku Hrvatsku za 190 tisuća kuna Orepić je rekao: ” Ljudi moji, samo jednu ženu od minimalno 250 tisuća koji imaju lažno prebivalište. Samo U Zagrebu imamo u ovom trenutku 50 tisuća lažnih prebivališta. Orepić je u nastavku rekao da se više ne može tolerirati autobuse koji na izbore organizirano dovode glasače koji to ne bi trebali biti ( Nemaju prebivalište u Hrvatskoj! ). Na izborima za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine broj birača srpske i talijanske nacionalne zajednice bio je veći od broja pripadnika tih manjina popisanih 2011. godine. Birača srpske nacionalne zajednice bilo je 41.742 više od punoljetnih pripadnika popisanih 2011. godine, talijanskih 3.494 i mađarskih 896. Prema Bivšem ministru unutrašnjih poslova iz registra birača trebalo je izbrisati 40.103 birača srpske nacionalne zajednice, 880 mađarske i 494 talijanske. Od 25.siječnja 2000. godine Vlada Ivice Račana je za 1.420 dana do 23.11. 2003. godine povećala broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 115.652 i s godišnjim rastom od 29.727. birača, a Vlada Ive Sanadera za 427 dana za 30.417 odnosno s godišnjim rastom od 26. tisuća što ukupno iznosi do drugog kruga predsjedničkih izbora 25.siječnja 2005. godine za 146.069 birača. Vlada Ive Sanadera je do izbora za Hrvatski sabor 25.11. 2007. godine za 1.036 dana povećala broj birača s godišnjim rastom od 24.191 birača za 68.663 birača, a Vlada Jadranke Kosor je do 11. siječnja 2010. godine s godišnjim rastom od 7.370 birača povećale broj birača za 15.690 birača na ukupni iznos 4,089.320 birača.
| IV. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA I BROJA GLASOVA PO ŽUPANIJAMA U DRUGOM KRUGU PRESJEDNIČKIH IZBORA 2019. GODINE i NA LOKALNIM IZBORIMA 2021. GODINE | |||||||
| ŽUP | S19 | B19 | S21 | B21 | B21 – P21 | p1 | p2 |
| ZG | 309.611 | 273.722 | 299.985 | 274.799 | 28.911 | 884 | 916 |
| KZ | 124.407 | 108.452 | 120.702 | 107.650 | 7.081 | 872 | 892 |
| SM | 144.599 | 141.362 | 139.603 | 139.107 | 21.837 | 978 | 996 |
| KA | 114.804 | 107.840 | 112.195 | 106.023 | 11.396 | 939 | 945 |
| VA | 165.885 | 145.596 | 159.487 | 144.688 | 12.379 | 878 | 907 |
| KK | 105.886 | 93.167 | 101.221 | 92.282 | 8.851 | 880 | 912 |
| BB | 105.554 | 96.509 | 101.879 | 95.089 | 10.959 | 914 | 933 |
| PG | 281.945 | 261.902 | 265.419 | 259.713 | 34.051 | 929 | 979 |
| LS | 44.346 | 42.867 | 42.748 | 42.139 | 5.952 | 967 | 986 |
| VP | 72.843 | 69.548 | 70.368 | 68.733 | 10.512 | 955 | 977 |
| PS | 65.614 | 64.093 | 64.084 | 63.384 | 10.562 | 977 | 989 |
| BP | 136.429 | 133.461 | 130.267 | 132.070 | 24.672 | 978 | 1.014 |
| ZD | 168.055 | 160.441 | 159.766 | 160.516 | 28.884 | 955 | 1.005 |
| OB | 270.877 | 249.283 | 258.026 | 246.552 | 31.654 | 920 | 956 |
| ŠK | 98.899 | 97.305 | 96.381 | 96.560 | 15.026 | 984 | 1.002 |
| VS | 149.489 | 146.989 | 143.113 | 145.082 | 26.977 | 983 | 1.014 |
| SD | 448.153 | 405.173 | 423.407 | 404.462 | 57.105 | 904 | 955 |
| IS | 209.955 | 185.765 | 195.237 | 185.137 | 21.027 | 885 | 948 |
| DN | 122.449 | 107.714 | 115.564 | 107.151 | 12.684 | 880 | 927 |
| ME | 109.130 | 95.914 | 105.250 | 95.521 | 10.547 | 879 | 908 |
| GZ | 809.235 | 694.639 | 767.131 | 693.645 | 64.279 | 858 | 904 |
| RH | 4,058.165 | 3,681.742 | 3,871.833 | 3,660.303 | 455.346 | 907 | 945 |
Oznake: ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka, RH = Republika Hrvatska i D = dijaspora. S19 = procjena broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku ( DZS-u ) za 31. prosinca 2019. godine, B19 = broj registriranih birača u drugom krugu na predsjedničkim izborima 5. siječnja 2020. godine i p1 = B19 / S19 x 1.000 = broj birača na tisuću stanovnika u drugom krugu izbora prema procjeni DZS-u 31. prosinca 2019. godine.
| V. GRADOVI I OPĆINE S VIŠE OD DEVETSTO BIRAČA NA TISUĆU STANOVNIKA | ||||
| GRADOVI I OPĆINE S DEVETSTO DO TISUĆU BIRAČA NA TISUĆU STANOVNIKA | ||||
| Grad ili općina | S19 | B19 | p19 | |
| 1. | Dugo Selo ZG | 18.114 | 16.478 | 910 |
| 2. | Novska SM | 11.455 | 10.966 | 957 |
| 3. | Sisak | 42.326 | 39.286 | 928 |
| 4. | Karlovac KA | 51.063 | 47.109 | 923 |
| 5. | Ozalj | 5.993 | 5.603 | 935 |
| 6. | Vojnić | 3.852 | 3.664 | 951 |
| 7. | Varaždinske topl. VA | 5.729 | 5.368 | 937 |
| 8. | Daruvar BB | 10.371 | 9.819 | 947 |
| 9. | Grubišno Polje | 5.381 | 5.148 | 957 |
| 10. | Krk PG | 7.030 | 6.363 | 905 |
| 11. | Lovran | 3.721 | 3.515 | 945 |
| 12. | Mali Lošinj | 7.876 | 7.647 | 971 |
| 13. | Opatija | 11.042 | 10.428 | 944 |
| 14. | Rab | 7.850 | 7.204 | 918 |
| 15. | Rijeka | 115.995 | 107.145 | 924 |
| 16. | Gospić LS | 11.761 | 10.879 | 925 |
| 17. | Otočac | 8.842 | 8.031 | 908 |
| 18. | Orahovica VP | 4.586 | 4.389 | 957 |
| 19. | Slatina | 11.925 | 11.359 | 953 |
| 20. | Virovitica | 19.689 | 18.346 | 932 |
| 21. | Jakšić PS | 3.484 | 3.310 | 950 |
| 22. | Lipik | 5.038 | 4.975 | 988 |
| 23. | Pleternica | 9.382 | 9.296 | 991 |
| 24. | Požega | 23.155 | 21.624 | 934 |
| 25. | Velika | 4.770 | 4.614 | 967 |
| 26. | Bukovlje BP | 2.937 | 2.800 | 954 |
| 27. | Donji Andrijevci | 3.200 | 3.130 | 978 |
| 28. | Nova Gradiška | 12.287 | 11.988 | 976 |
| 29. | Nova Kapela | 3.434 | 3.308 | 963 |
| 30. | Oriovac | 5.034 | 4.753 | 944 |
| 31. | Rešetari | 4.012 | 3.860 | 962 |
| 32. | Sibinj | 5.936 | 5.844 | 985 |
| 33. | Slavonski Brod | 53.083 | 52.201 | 983 |
| 34. | Vrpolje | 2.938 | 2.918 | 993 |
| 35. | Biograd na Moru ZD | 5.878 | 5.341 | 909 |
| 36. | Pakoštane | 4.226 | 3.933 | 931 |
| 37. | Poličnik | 4.588 | 4.325 | 943 |
| 38. | Posedarje | 3.557 | 3.262 | 917 |
| 39. | Ražanac | 2.957 | 2.823 | 955 |
| 40. | Beli Manastir OB | 8.235 | 7.900 | 959 |
| 41. | Bilje | 4.797 | 4.623 | 964 |
| 42. | Bizovac | 3.935 | 3.690 | 938 |
| 43. | Čepin | 10.092 | 9.537 | 945 |
| 44. | Darda | 5.823 | 5.399 | 927 |
| 45. | Đakovo | 25.063 | 23.519 | 938 |
| 46. | Kneževi Vinogradi | 3.609 | 3.475 | 963 |
| 47. | Šibenik ŠK | 44.275 | 40.663 | 918 |
| 48. | Borovo VS | 4.051 | 3.850 | 950 |
| 49. | Dugi Rat SD | 6.981 | 6.515 | 933 |
| 50. | Hvar | 4.493 | 4.168 | 928 |
| 51. | Jelsa | 3.790 | 3.515 | 927 |
| 52. | Marina | 4.644 | 4.340 | 935 |
| 54. | Omiš | 14.661 | 13.721 | 936 |
| 55. | Podbablje | 4.306 | 3.978 | 924 |
| 56. | Seget | 4.655 | 4.351 | 935 |
| 57. | Supetar | 4.457 | 4.205 | 945 |
| 58. | Trilj | 8.251 | 8.012 | 971 |
| 59. | Trogir | 12.944 | 12.349 | 954 |
| 60. | Vrgorac | 5.570 | 5.550 | 996 |
| 61. | Medulin IS | 7.164 | 6.537 | 913 |
| 62. | Poreč | 17.833 | 16.116 | 904 |
| 63. | Rovinj | 14.464 | 13.445 | 930 |
| 64. | Umag | 13.993 | 12.829 | 917 |
| 65. | Blato DN | 3.559 | 3.252 | 914 |
| 66. | Korčula | 5.533 | 5.074 | 917 |
| 67. | Orebić | 4.201 | 3.771 | 898 |
| 68. | Ploče | 8.841 | 8.187 | 926 |
| GRADOVI I OPĆINE S TRI DO PET TISUĆA POPISANIH STANOVNIKA 2011. GODINE I VIŠE BIRAČA OD STANOVNIKA | ||||
| 1. | Dvor SM | 3.413 | 4.079 | 1.195 |
| 2. | Slunj KA | 4.070 | 4.436 | 1.090 |
| 3. | Bednja VA | 3.420 | 3.621 | 1.059 |
| 4. | Malinska-Dub. PG | 3.600 | 3.912 | 1.087 |
| 5. | Vrbovsko | 4.063 | 4.252 | 1.047 |
| 6. | Plitvička jezera LS | 3.493 | 3.537 | 1.013 |
| 7. | Brestovac PS | 2.970 | 3.293 | 1.109 |
| 8. | Cernik BP | 2.932 | 3.076 | 1.049 |
| 9. | Okučani | 2.361 | 2.785 | 1.180 |
| 10. | Staro Petrovo Selo | 4.184 | 4.331 | 1.035 |
| 11. | Gračac ZD | 2.873 | 3.975 | 1.384 |
| 12. | Obrovac | 3.649 | 5.423 | 1.486 |
| 13. | Preko | 4.005 | 4.043 | 1.010 |
| 14. | Vir | 3.984 | 4.052 | 1.017 |
| 15. | Skradin ŠK | 3.064 | 4.155 | 1.356 |
| 16. | Drenovci VS | 3.985 | 4.391 | 1.102 |
| 17. | Gunja | 2.769 | 3.223 | 1.164 |
| 18. | Stari Jankovci | 3.385 | 3.665 | 1.083 |
| 19. | Vrbanja | 3.053 | 3.298 | 1.080 |
| 20. | Okrug SD | 3.523 | 3.920 | 1.113 |
| 21. | Proložac | 3.168 | 3.298 | 1.041 |
| GRADOVI I OPĆINE S VIŠE OD PET TISUĆA STANOVNIKA POPISANIH 2011. GODINE I VIŠE BIRAČA OD STANOVNIKA | ||||
| 1. | Glina SM | 6.718 | 7.080 | 1.054 |
| 2. | Petrinja | 20.423 | 20.980 | 1.027 |
| 3. | Sunja | 3.981 | 4.842 | 1.216 |
| 4. | Crikvenica PG | 10.692 | 11.722 | 1.096 |
| 5. | Novi Vinodolski | 4.783 | 5.024 | 1.050 |
| 6. | Senj LS | 6.162 | 6.376 | 1.035 |
| 7. | Suhopolje | 5.478 | 5.485 | 1.001 |
| 8. | Kutjevo PS | 4.985 | 5.233 | 1.050 |
| 9. | Pakrac | 6.607 | 7.016 | 1.062 |
| 10. | Benkovac ZD | 8.724 | 13.302 | 1.525 |
| 11. | Erdut OB | 5.665 | 5.953 | 1.012 |
| 12. | Drniš ŠK | 6.126 | 6.325 | 1.033 |
| 13. | Knin | 11.513 | 12.251 | 1.064 |
| 14. | Vodice | 9.345 | 9.595 | 1.027 |
| 15. | Ilok | 5.256 | 5.323 | 1.013 |
| 16. | Otok | 5.056 | 5.132 | 1.015 |
| 17. | Vukovar VS | 22.401 | 23.383 | 1.044 |
| 18. | Županja | 9.558 | 10.628 | 1.112 |
| 19. | Makarska SD | 14.362 | 14.946 | 1.041 |
Oznake: Oznake za županije stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju: DN = Dubrovačko-neretvanska, IS = Istarska, LS = Ličko-senjska, PG = Primorsko-goranska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, ZD = Zadarska, GZ = Grad Zagreb, KA = Karlovačka, SM = Sisačko-moslavačka, ZG = Zagrebačka, BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PS = Požeško-slavonska, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska i VS = Vukovarsko-srijemska. S19 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca od 2019. godinu, B19 = broj birača prema Rješenju o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 27. prosinca 2019. godine i p1 = B19 / S19 x 1.000 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj u drugom krugu izbora na predsjedničkim izborima 2019. godine na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2019. godine.
mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
