Podjeli

Hrvatski sabor se 14. studenog 2019. godine izjasnio sa 105 glasova ujedinjene “antifašističke” koalicije HDZ-SDP-SDSS-HNS-GLAS-IDS-HSS – ostalih zastupnika nacionalnih manjina i Bandićevih “žetončića” protiv amandmana zastupnika Zlatka Hasanbegovića o ukidanju obilježavanja 22. lipnja, tzv. Dana antifašističke borbe kao državnog blagdana te protiv uvođenja sovjetskoga tzv. Dana pobjede nad fašizmom 9. svibnja kao spomen dana. Jednakim brojem glasova ista koalicija spriječila je referendumsko izjašnjavanje za promjenu izbornih pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor građanskih inicijativa ” Narod odlučuje” i “Ne istambulskoj konvenciji” prihvativši obrazloženje smijenjenog bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića o nedovoljnom broju potpisa za održavanje referenduma. Po hitnoj proceduri izglasali su Zakon o blagdanima i spomen danima i time nepotrebno produbili postojeće podjele u hrvatskom društvu. Premda su građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom”  2014. godine s 380.649 potpisa i “Narod odlučuje” s preko četiristo tisuća potpisa birača tražile promjenu izbornih pravila Hrvatski sabor još nije promijenio izborne jedinice određene Zakonom 29. listopada 1999 godine, a broj zastupnika je ostao 151. Broj birača u drugom krugu  predsjedničkih izbora 5. siječnja 2020. godine je 317.316 veći od broja punoljetnika prema mojoj procjeni ( vidi priložene tablične prikaze ). Priloženi tablični prikazi dokazuju grubu manipulaciju biračima s prebivalištem u Hrvatskoj od 3. siječnja 2000. godine. Svi izbori zadnjih 20 godina su neregularni i ovi 2020. godine zbog grube manipulacije biračima s prebivalištem u Hrvatskoj! Na trećim izborima za Europski parlament 26. svibnja i u drugom krugu predsjedničkih izbora pokazali smo velikim brojem nevažećih listića ili izbornom apstinencijom da ne želimo Kuščevićev “festival demokracije” i diktatorsku vladavinu Andreja Plenkovića pomoću Bandićevih “žetončića” i etnobisnismena poput Pupovca i Radina.  Nadali smo se “Novoj hrvatskoj paradigmi” prema načelima iznesenim u ogledu Davora Ive Stiera, a dobili smo Šeksovu boljševičku paradigmu vladanja Hrvatskom. Kolinda Grabar Kitarović je zbog takve politike Plenkovićeve interesne zajednice izgubila izbore. Između dva loša kandidata izabrali smo križanje listića. Profesor na Ekonomskom fakultetu Davor Filipović bi trebao analizom dokazati tvrdnju da je Miroslav Škoro svojim nevažećim listićem presudio rezultat predsjedničkih izbora u korist predsjednika Republike Zorana Milanovića. Koalicijski partneri Andreja Plenkovića: Milorad Pupovac, Furio Radin, Radimir Čačić, Predrag Štromar i Branimir Glavaš su glasali za Zorana Milanovića, a Vladimir Šeks je spominjao proslavu rođendana Zdravka Mamića. Nevažećim listićima glasovali su birači Živog zida, a Hrvatski suverenisti su glasali u drugom krugu za Kolindu Grabar Kitarović. Kako je “ekstremna desnica” križanjem listića dovela za predsjednika Republike “šmrkavca” kako je “učtivo” oslovio Zorana Milanovića predsjednik Vlade Andrej Plenković = Šeksov poluproizvod “Plenkošenko”?   Kad bi sve nevažeće glasove pribrojili gubitnici Kolindi Grabar Kitarović  Zoran Milanović imao bi 15.486 glasova više od gubitnice. Zoran Milanović je pobijedio u drugom krugu izbora s apsolutnom većinom glasova.                                                                                                                                                                                                                                                

Predsjedničkim kandidatima na sučeljavanjima prije drugog kruga izbora nisu postavljena pitanja o izbornom zakonodavstvu i neposrednoj demokraciji niti su oni samostalno pokrenuli ta pitanja.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović su bili kandidati “antifašističke” koalicije koja izbjegava implementaciju rezolucije Europskog parlamenta usvojenoj 19. rujna 2019. naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“, kojom su osuđeni i izjednačeni nacistički i komunistički zločini kao i zločini svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima. 

Dosta nam je 20 godina “antifašističke” diktature: Stjepana Mesića, Josipa Manolića, Budimira Lončara, Mate Granića, Jadranke Kosor, Vladimira Šeksa – Sove, Miroslava Šeparovića Gavuna, Branka Bačića, Ive Josipovića, Zorana Milanovića, Andreja Plenkovića, Gordana Jandrokovića, Davora Božinovića i Jasne Omejec! Dosta nam je korumpiranih političara i sudaca! Na izborima 5. siječnja 2020. godine prekrižili smo listiće, jer su oboje kandidata pripadnici  stranaka koje su od 3. siječnja 2000. godine glasovanjem u Hrvatskom saboru gušile neposrednu demokraciju i sudjelovale u izbornim prijevarama. Iskoristili smo izbore kao referendum o nepovjerenju političkoj kasti uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa! . 

 Priopćenje Državnog izbornog povjerenstva o potpunim službenim rezultatima izbora za predsjednika Republike Hrvatske 2019. godine

Kandidati su dobili sljedeći broj glasova:

REZULTATI I. KRUGA IZBORA 2019. GODINE
IME I PREZIME KANDIDATA GLASOVA %
 1. Zoran Milanović 562.783 29,55
 2. Kolinda Grabar Kitarović 507.628 26,65
 3. Miroslav Škoro 465.704 24,45
 4. Mislav Klakušić 111.916 5,87
 5. Dario Juričan  87.883 4,61
 6. Dalija Orešković 55.163 2,89
 7. Ivan Pernar 44.057 2,31
 8. Katarna Peović 21.387 1,12
 9. Dejan Kovač 18.107 0.95
10. Anto Đapić 4.001 0,21
11. Nedjeljko Babić 3.014 0,15

 

Kako ni jedan kandidat na izborima za predsjednika Republike Hrvatske nije dobio većinu glasova
svih birača koji su glasovali (članak 17. stavak 1. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske),
Državno izborno povjerenstvo je utvrdilo kako su se stekli uvjeti za ponavljanje izbora za predsjednika
Republike Hrvatske koji su se održali 11. siječnja 2015. godine.
Nakon prikupljenih i obrađenih rezultata glasovanja sa svih 6.533 biračkih mjesta, na kojima
je bilo upisano 3.734.115 birača, utvrđeno je daje glasovalo 2.053.848 birača ili 55,00%, od čega
je prema glasačkim listićima glasovalo 2.053.292 birača ili 54,99%.
Važećih glasačkih listića utvrđeno je 1.963.877 odnosno 95,65%. Nevažećih glasačkih
listića utvrđeno je 89.415 odnosno 4,35%.

Kandidati za predsjednika Republike Hrvatske u drugom izbornom krugu su dobili:

  1. Zoran Milanović 1,034.170 glasova         ili  50,37%
    2. Kolinda Grabar Kitarović                                                   929.707 glasova         ili  45,28%

 

Za predsjednika Republike Hrvatske izabran je Zoran Milanović s apsolutnom većinom glasova ( važeći i nevažeći listići ). Nevažeći listići nisu utjecali na izbor Predsjednika RH!                           Miroslav Škoro je imao veće izglede da pobijedi Zorana Milanovića u drugom krugu izbora!   SDSS je uz pomoć Plenkovićeve Vlade organizirao prijevoz srpskih birača koji žive od Oluje izvan Hrvatske na lokalne izbore 16. i 30. svibnja 2021. godine, a u općini Garčin su prema slobodnom govoru u Hrvatskom saboru, tada potpredsjednika Hrvatskog sabora, Miroslava Škore zaokruženi birači koji žive u Njemačkoj i Švicarskoj da su glasali, što su oni negirali! Jesu li fiktivni birači eliminirali Miroslava Škoru? Kandidat Miroslav Škoro je dobio prema DIP-ovom izvješću 41.924 ili 2,20% manje glasova od „privilegirane“ HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović.

                                                                                                                                                                                                                                                                

I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD 2001. DO 2021. GODINE
God. S ΔS P ΔP p
2001. P 4.437.460 0 3.505.533 0 790
2011. P 4.284.889 152.571 3.487.034 18.499 814
2012. 4.267.558 169.902 3.478.171 27.363 815
2013. 4.255.689 181.771 3.474.453 31.080 816
2014. 4.238.389 199.071 3.468.447 37.086 818
2015. 4.203.604 233.856 3.449.154 56.379 821
2016. 4.174.349 263.111 3.435.425 70.108 823
2017. 4.124.531 312.929 3.395.979 109.554 823
2018. 4.087.843 349.617 3.377.287 128.246 826
2019. 4.065.253 372.207 3.364.426 141.107 828
2021. P 3,871.833 565.627 3,204.957 300.576 828
2022. K 3,838.939 598.521 3,180.224 325.309 828

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                          S = broj stanovnika prema popisima 2001.,  2011. I 2021.  godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( DZS )                      ( https:// www.dzs.hr )  2012. do 2019.  godine,                                                                                                                                                                                   ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine,                                                P = broj punoljetnih stanovnika;                                                                                                                                                                ΔP = P1 – Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom  godine i popisu 2001. godine i                                                                                                                                                                                            p = P / S x 1.000 = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu na tisuću stanovnika. Podaci za 2022. godinu je moja procjena uzimajući procjenu Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika 31. prosinca 2021. godine i gubitka stanovnika prirodnim kretanjem u 2022. godini.

  II. KRONOLOŠKI  PREGLED DRUGOG KRUGA IZBORA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE OD 1997. DO 2020. GODINE
Datum B1 ΔB/ Δt ΔB Δt       B2 B B1 – P
15.06. 1997. 3,683.774 377.705 4,061.479 178.241
25.01. 2000. 3,858.893 67.000 175.119 954 394.028 4,252.921 353.360
23.01. 2005. 4,004.962 29.214 146.069 1.825 387.258 4,392.220 499.429
10.01. 2010. 4,089.320 16.983 84.358 1.813 406.208 4,495.528 583.787
11.01. 2015. 3,788.039 -60.190 -301.281 1.827 37.203 3,825.242 338.885
05.01. 2020. 3,681.742 -21.318 -106.297 1.820 52.373 3,734.115 317.316

 

Oznake u tablici:                                                                                                                                                                                            B1 = broj registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj,                                                                                                                    B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u inozemstvu,                                                                                                                                                        ΔB1 / Δt x 365 = prosječna godišnja promjena broja birača,                                                                                                                      ΔB1 = Bi+1 – Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju izbora u slijedu,                                                               Δt = vremensko razdoblje u danima između izbora u slijedu,                                                                                                                        B  = B1 + B2 = ukupni broj registriranih birača,                                                                                                                                                                P1  = 3.505. 533 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2001. godine korišten za izbore 1997., 2000. i 2005. godine,                                                                                                      P11 = 3.487.034 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2011. godine korišten za izbore 2010. godine  ,                                                                                                              P14 = 3.468.447 = broj punoljetnih stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2014. godine,                                  P19 = 3.364.426 = broj punoljetnih stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2019. godine,                                P21 = 3.204.957 = broj punoljetnih stanovnika popisan 2021. godine i                                                                                                              B1 – P = razlika birača s prebivalištem u Hrvatskoj i punoljetnih stanovnika.

III. KRETANJE BROJA STANOVNIKA PO ŽUPANIJAMA OD POPISA 2011. DO 31. PROSINCA 2019. GODINE
ŽUP S11 S14 S19 ΔS p
ZG 317.606 318.875 309.611 7.995 -2,52
KZ 132.892 129.547 124.407 8.485 -6,38
VA 175.951 172.775 165.885 10.066 -5,72
KK 115.584 113.019 105.886 9.698 -8,39
BB 119.764 114.805 105.554 14.210 -11,87
PG 296.195 293.172 281.945 14.250 -4,81
IS 208.055 208.262 209.955 -1.900 0,91
ME 113.804 112.858 109.130 4.674 -4,11
GZ 790.017 799.999 809.235 -19.218 2,43
I. 2,269.868 2,263.312 2,221.608 48.260 -2,13
SM 172.439 162.345 144.599 27.840 -16,14
KA 128.899 123.000 114.804 14.095 -10,93
LS 50.927 48.150 44.346 6.581 -12,92
VP 84.836 81.498 72.843 11.993 -14,14
PS 78.034 74.452 65.614 12.420 -15,92
BP 158.575 152.834 136.429 22.146 -13,97
ZD 170.017 170.975 168.055 1.962 -1,15
OB 305.032 296.685 270.877 34.155 -11,20
ŠK 109.375 105.041 98.899 10.476 -9,58
VS 179.521 171.395 149.489 30.032 -16,73
SD 454.798 454.229 448.153 6.645 -1,46
DN 122.568 122.400 122.449 119 -0,10
II. 2,015.021 1,963.004 1,836.557 178.464 -8,86
RH 4,284.889 4,225.316 4,058.165 226.724 -5,29

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                  ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska,  GZ = Grad Zagreb,                IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,                                      ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka, RH = Republika Hrvatska i D = dijaspora.                                                                            ΔS = razlika broja stanovnika prema popisu travnja 2011. godine i prema procjeni DZS-u za 31. prosinca  2018. godine,                                                                                                                                                                                    S = broj stanovnika popisan 2011. godine ili prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2014. i 2018.godine      ( https:// www.dzs.hr ) i                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                           p = ΔS / S11 x 100 % = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2018. izraženo u postotcima broja stanovnika popisanih 2011. godine.

  1. = županije i Grad Zagreb u kojima je pobijedio Zoran Milanović, II. županije u kojima je pobijedila Kolinda Grabar Kitarović.   Predznak – znači porast broja stanovnika.                                                                                                                

Gruba manipulacija biračima s prebivalištem u Hrvatskoj počela je na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanim 3. siječnja 2000. godine skokovitim porastom broja birača prema broju birača na lokalnim izborima održanim 13. travnja 1997. godine za 217.755 birača s godišnjim povećavanjem broja birača za 79.880 birača. Broj birača 3. siječnja bio je za 376.915 veći od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Ličko-senjska županija imala je više birača od stanovnika popisanih 2001. godine.                                                                                                        Na izborima za Hrvatski sabor održanim 1.422 dana kasnije 25. studenog 2003. godine Vlada Ivice Račana s tadašnjom ministricom pravosuđa, ustavnom sutkinjom Ingrid Antičević Marinović je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj povećala s 3,882.448 za 115.652 na 3,974.545 birača , a na izborima za Hrvatski sabor održanim 24. studenog 2007. godine bivši ustavni sudac Antun Palarić, tadašnji ravnatelj Središnjeg ureda za upravu i lokalnu samoupravu, je povećao u 1.463 dana broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 99.085 na 4,073.630. Prema procjeni, na temelju prirodnog kretanja stanovništva i popisima stanovništva 2001. i 2011. godine, je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2007. godine trebao neprekidno padati zbog prirodnog gubitka stanovništva i negativnog migracijskog salda.                                                                                                                                                             No, ustavni sudac Davorin Mlakar je kao ministar uprave povećao broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine na 4,092.493 za 605.827 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine. Raspodjele birača po županijama, općinama i gradovima grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva i od popisa stanovništva 2001. i 2011. godine, a to izaziva osnovanu sumnju da vlade od 2000. godine do sada grubo manipuliraju biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj radi namještanja rezultata izbora i referenduma te sprječavanje referendumskog odlučivanja birača o bitnim pitanjima hrvatskog društva i države.                                                                                     Bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić je rujna 2019. godine na sjednici Sabora održao slobodni govor kojemu su glavna tema bila lažna prebivališta u Hrvatskoj. Ustvrdio je da je u Hrvatskoj 250 tisuća birača s lažnim prebivalištem i da Hrvatska mora ustanoviti točan broj stanovnika i vjerodostojne popise birača te na taj način ući u izbore i izboriti se za legalnu i legitimnu vlast.                      Već na početku naglasio je kako po tko zna koji put ističe da se u Hrvatskoj vlast i politika zasniva na prevari i  da policija i DORH ne reagiraju na tu činjenicu, a predsjednica, prešućujući tu temu, ne radi svoj posao.                                                                                                                                                  Navodeći primjer iz Metkovića gdje je otkriveno da je žena na osnovu lažnog prebivališta oštetila Republiku Hrvatsku za 190 tisuća kuna Orepić je rekao: ” Ljudi moji, samo jednu ženu od minimalno 250 tisuća koji imaju lažno prebivalište. Samo U Zagrebu imamo u ovom trenutku 50 tisuća lažnih prebivališta.                                                                                                                                                                    Orepić  je u nastavku rekao da se više ne može tolerirati autobuse koji na izbore organizirano dovode glasače koji to ne bi trebali biti ( Nemaju prebivalište u Hrvatskoj! ).                                                                      Na izborima za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine broj birača srpske i talijanske nacionalne zajednice bio je veći od broja pripadnika tih manjina popisanih 2011. godine. Birača srpske nacionalne zajednice bilo je 41.742 više od punoljetnih pripadnika popisanih 2011. godine, talijanskih 3.494 i mađarskih 896. Prema Bivšem ministru unutrašnjih poslova iz registra birača trebalo je izbrisati 40.103 birača srpske nacionalne zajednice, 880 mađarske i 494 talijanske.                                                                  Od 25.siječnja 2000. godine Vlada Ivice Račana je za 1.420 dana do 23.11. 2003. godine  povećala broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 115.652 i s godišnjim rastom od 29.727. birača, a Vlada Ive Sanadera za 427 dana za 30.417 odnosno s godišnjim rastom od  26. tisuća što ukupno iznosi do drugog kruga predsjedničkih izbora 25.siječnja 2005. godine za 146.069 birača. Vlada Ive Sanadera je do izbora za Hrvatski sabor 25.11. 2007. godine za 1.036 dana povećala broj birača s godišnjim rastom od 24.191 birača za 68.663 birača, a Vlada Jadranke Kosor je do 11. siječnja 2010. godine s godišnjim rastom od 7.370 birača povećale broj birača za 15.690 birača na ukupni iznos 4,089.320 birača.

IV. RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA I BROJA GLASOVA PO ŽUPANIJAMA U DRUGOM KRUGU PRESJEDNIČKIH IZBORA 2019. GODINE i NA LOKALNIM IZBORIMA 2021. GODINE
ŽUP S19 B19 S21 B21 B21 – P21 p1 p2
ZG 309.611 273.722 299.985 274.799 28.911 884 916
KZ 124.407 108.452 120.702 107.650 7.081 872 892
SM 144.599 141.362 139.603 139.107 21.837 978 996
KA 114.804 107.840 112.195 106.023 11.396 939 945
VA 165.885 145.596 159.487 144.688 12.379 878 907
KK 105.886 93.167 101.221 92.282 8.851 880 912
BB 105.554 96.509 101.879 95.089 10.959 914 933
PG 281.945 261.902 265.419 259.713 34.051 929 979
LS 44.346 42.867 42.748 42.139 5.952 967 986
VP 72.843 69.548 70.368 68.733 10.512 955 977
PS 65.614 64.093 64.084 63.384 10.562 977 989
BP 136.429 133.461 130.267 132.070 24.672 978 1.014
ZD 168.055 160.441 159.766 160.516 28.884 955 1.005
OB 270.877 249.283 258.026 246.552 31.654 920 956
ŠK 98.899 97.305 96.381 96.560 15.026 984 1.002
VS 149.489 146.989 143.113 145.082 26.977 983 1.014
SD 448.153 405.173 423.407 404.462 57.105 904 955
IS 209.955 185.765 195.237 185.137 21.027 885 948
DN 122.449 107.714 115.564 107.151 12.684 880 927
ME 109.130 95.914 105.250 95.521 10.547 879 908
GZ 809.235 694.639 767.131 693.645 64.279 858 904
RH 4,058.165 3,681.742 3,871.833 3,660.303 455.346 907 945

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                  ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska,  GZ = Grad Zagreb,                IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,                                      ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka, RH = Republika Hrvatska i D = dijaspora.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                   S19 = procjena broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku ( DZS-u ) za 31. prosinca 2019. godine,                                                                                                                                                                                  B19 = broj registriranih birača u drugom krugu na predsjedničkim izborima 5. siječnja 2020. godine i                                                                         p1 = B19 / S19 x 1.000 = broj birača na tisuću stanovnika u drugom krugu izbora prema procjeni DZS-u 31. prosinca 2019.  godine.

V. GRADOVI I OPĆINE S VIŠE OD DEVETSTO BIRAČA NA TISUĆU STANOVNIKA
GRADOVI I OPĆINE S DEVETSTO DO TISUĆU BIRAČA NA TISUĆU STANOVNIKA
Grad ili općina S19 B19 p19
1. Dugo Selo           ZG 18.114 16.478 910
2. Novska                SM 11.455 10.966 957
3. Sisak 42.326 39.286 928
4. Karlovac              KA 51.063 47.109 923
5. Ozalj 5.993 5.603 935
6. Vojnić 3.852 3.664 951
7. Varaždinske topl. VA 5.729 5.368 937
8. Daruvar               BB 10.371 9.819 947
9. Grubišno Polje 5.381 5.148 957
10. Krk                      PG 7.030 6.363 905
11. Lovran 3.721 3.515 945
12. Mali Lošinj 7.876 7.647 971
13. Opatija 11.042 10.428 944
14. Rab 7.850 7.204 918
15. Rijeka 115.995 107.145 924
16. Gospić                 LS 11.761 10.879 925
17. Otočac 8.842 8.031 908
18. Orahovica            VP 4.586 4.389 957
19. Slatina 11.925 11.359 953
20. Virovitica 19.689 18.346 932
21. Jakšić                  PS 3.484 3.310 950
22. Lipik 5.038 4.975 988
23. Pleternica 9.382 9.296 991
24. Požega 23.155 21.624 934
25. Velika 4.770 4.614 967
26. Bukovlje               BP 2.937 2.800 954
27. Donji Andrijevci 3.200 3.130 978
28. Nova Gradiška 12.287 11.988 976
29. Nova Kapela 3.434 3.308 963
30. Oriovac 5.034 4.753 944
31. Rešetari 4.012 3.860 962
32. Sibinj 5.936 5.844 985
33. Slavonski Brod 53.083 52.201 983
34. Vrpolje 2.938 2.918 993
35. Biograd na Moru ZD 5.878 5.341 909
36. Pakoštane 4.226 3.933 931
37. Poličnik 4.588 4.325 943
38. Posedarje 3.557 3.262 917
39. Ražanac 2.957 2.823 955
40. Beli Manastir       OB 8.235 7.900 959
41. Bilje 4.797 4.623 964
42. Bizovac 3.935 3.690 938
43. Čepin 10.092 9.537 945
44. Darda 5.823 5.399 927
45. Đakovo 25.063 23.519 938
46. Kneževi Vinogradi 3.609 3.475 963
47. Šibenik                ŠK 44.275 40.663 918
48. Borovo                 VS 4.051 3.850 950
49. Dugi Rat              SD 6.981 6.515 933
50. Hvar 4.493 4.168 928
51. Jelsa 3.790 3.515 927
52. Marina 4.644 4.340 935
54. Omiš 14.661 13.721 936
55. Podbablje 4.306 3.978 924
56. Seget 4.655 4.351 935
57. Supetar 4.457 4.205 945
58. Trilj 8.251 8.012 971
59. Trogir 12.944 12.349 954
60. Vrgorac 5.570 5.550 996
61. Medulin                 IS 7.164 6.537 913
62. Poreč 17.833 16.116 904
63. Rovinj 14.464 13.445 930
64. Umag 13.993 12.829 917
65. Blato                    DN 3.559 3.252 914
66. Korčula 5.533 5.074 917
67. Orebić 4.201 3.771 898
68. Ploče 8.841 8.187 926
GRADOVI I OPĆINE S TRI DO PET TISUĆA POPISANIH STANOVNIKA 2011. GODINE I VIŠE BIRAČA OD STANOVNIKA
1. Dvor                    SM 3.413 4.079 1.195
2. Slunj                    KA 4.070 4.436 1.090
3. Bednja                 VA 3.420 3.621 1.059
4. Malinska-Dub.     PG 3.600 3.912 1.087
5. Vrbovsko 4.063 4.252 1.047
6. Plitvička jezera    LS 3.493 3.537 1.013
7. Brestovac            PS 2.970 3.293 1.109
8. Cernik                  BP 2.932 3.076 1.049
9. Okučani 2.361 2.785 1.180
10. Staro Petrovo Selo 4.184 4.331 1.035
11. Gračac                 ZD 2.873 3.975 1.384
12. Obrovac 3.649 5.423 1.486
13. Preko 4.005 4.043 1.010
14. Vir 3.984 4.052 1.017
15. Skradin                ŠK 3.064 4.155 1.356
16. Drenovci              VS 3.985 4.391 1.102
17. Gunja 2.769 3.223 1.164
18. Stari Jankovci 3.385 3.665 1.083
19. Vrbanja 3.053 3.298 1.080
20. Okrug                  SD 3.523 3.920 1.113
21. Proložac 3.168 3.298 1.041
GRADOVI I OPĆINE S VIŠE OD PET TISUĆA STANOVNIKA POPISANIH 2011. GODINE I VIŠE BIRAČA OD STANOVNIKA
1. Glina                   SM 6.718 7.080 1.054
2. Petrinja 20.423 20.980 1.027
3. Sunja 3.981 4.842 1.216
4. Crikvenica           PG 10.692 11.722 1.096
5. Novi Vinodolski 4.783 5.024 1.050
6. Senj                     LS 6.162 6.376 1.035
7. Suhopolje 5.478 5.485 1.001
8. Kutjevo                PS 4.985 5.233 1.050
9. Pakrac 6.607 7.016 1.062
10. Benkovac            ZD 8.724 13.302 1.525
11. Erdut                   OB 5.665 5.953 1.012
12. Drniš                    ŠK 6.126 6.325 1.033
13. Knin 11.513 12.251 1.064
14. Vodice 9.345 9.595 1.027
15. Ilok 5.256 5.323 1.013
16. Otok 5.056 5.132 1.015
17. Vukovar               VS 22.401 23.383 1.044
18. Županja 9.558 10.628 1.112
19. Makarska            SD 14.362 14.946 1.041

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                   Oznake za županije stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju: DN = Dubrovačko-neretvanska, IS = Istarska, LS = Ličko-senjska, PG = Primorsko-goranska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, ZD = Zadarska, GZ = Grad Zagreb, KA = Karlovačka, SM = Sisačko-moslavačka, ZG = Zagrebačka, BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PS = Požeško-slavonska, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska i VS = Vukovarsko-srijemska.                                                                                                                                                                                                                       S19 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca od 2019. godinu,                                                                                                                                     B19 = broj birača prema Rješenju o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 27. prosinca 2019. godine i                                                                                                                                                                                                                           p1 = B19  / S19 x 1.000 = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj u drugom krugu izbora na predsjedničkim izborima 2019. godine na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2019. godine.

mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Izbori