By Rješenjem ministra pravosuđa i uprave zaključen je popis birača za izbore za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike te je zaključen popis birača za izbore za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskoga naroda, koji su se održali 16. svibnja 2021. godine.
Izbori za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike
Na dan 7. svibnja 2021. godine u popis birača za izbore za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukupno je bilo upisano 3,660.165 birača, od kojeg broja je upisano ukupno 111 birača državljana drugih država članica Europske unije koji imaju prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj.
Za izbore za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike u popis birača ukupno je bilo upisano 3,660.054 birača.
Na izborima za općinske načelnike, gradonačelnike i župane mogu glasati samo birači s prebivalištem u jedinici lokalne ili područne samouprave odnosno s prebivalištem u Hrvatskoj, a za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne samouprave još 111 birača drugih država članica Europske unije koji imaju prebivalište ili boravište u Hrvatskoj. Prema analizi na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca bilo je 828 punoljetnika ( birača ), a prema podatku za broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj bilo je 902 birača na tisuću stanovnika. Na tisuću stanovnika bilo je 74 birača više od broja punoljetnika odnosno ukupno 301.517 birača više od broja punoljetnika.
Ministarstvo uprave nastavlja grubo manipulirati brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj
O gruboj manipulaciji brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj počeo je pisati bloger Marko Rakar tijekom izbora za Hrvatski sabor 2007. godine na primjerima naselja u gradu Vrgorcu. Vrgorac, Crikvenica, Benkovac, Makarska… su tada imali više birača od stanovnika. Ličko- senjska, Šibensko – kninska i Zadarska županija su od lokalnih izbora 2005. godine imale više birača od stanovnika. IX. izborna jedinica je imala 2007. godine više birača od stanovnika, a 4. prosinca 2011. na izborima za Hrvatski sabor i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine IX. i X. izborna jedinica zajedno su imale više birača od stanovnika. Zbroj birača svih županija koje graniče s Bosnom i Hercegovinom bio je veći od broja popisanih stanovnika tih županija 2011. godine. Baranja, Erdut i Ernestinovo su imali više birača od stanovnika.
Više birača od pripadnika srpske etničke manjine popisanih 2011. godine imali su: Zadar, Osijek, Gvozd, Glina, Karlovac, Slunj, Vojnić, Grubišno Polje, Gospić, Otočac, Plitvička Jezera, Slatina, Suhopolje, Brestovac, Lipik, Pakrac, Benkovac, Gračac, Obrovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Drniš, Knin, Skradin, Gunja, Stari Jankovci i Vukovar te IV., V. i IX. izborna jedinica u cijelosti. Više birača od stanovnika i više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. imale su:Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Zadarska županija. Osječko-baranjska županija imala je više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija imale su neznatno manji broj stanovnika i broj pripadnika srpske manjine popisanih 2011. godine od broja birača. Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine IX. izborna jedinica je imala više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine. Iz ove analize zaključujem da veliki broj birača srpske i jugoslavenske manjine nema prebivalište u Hrvatskoj, a godinama se manipulira njima radi namještanja rezultata izbora i sprječavanje referenduma.
Sve županije su na lokalnim izborima 2017. godine imale na tisuću stanovnika više birača od punoljetnika, a :Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Zadarska, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska, Splitsko-dalmatinska i Istarska županija imale su više od devetsto birača na tisuću stanovnika. Na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine imalo je sedamdeset i pet gradova ili općina s više od tri tisuće stanovnika između devetsto i tisuću birača na tisuću stanovnika: Dugo Selo iz Zagrebačke, Novska i Sisak iz Sisačko-moslavačke, Karlovac, Ozalj i Vojnić iz Karlovačke, Varaždinske toplice iz Varaždinske, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje i Rovišće iz Bjelovarsko-bilogorske, Krk, Lovran, Mali Lošinj, Opatija, Rab i Rijeka iz Primorsko-goranske, Gospić, Otočac i Plitvička jezera iz Ličko-senjske, Orahovica, Slatina i Suhopolje iz Virovitičko-podravske, Jakšić, Lipik, Pleternica, Požega i Velika iz Požeško-slavonske, Donji Andrijevci, Nova Gradiška, Nova Kapela, Oriovac, Rešetari, Sibinj i Slavonski Brod iz Brodsko-posavske, Biograd na Moru, Pakoštane, Poličnik, i Posedarje iz Zadarske, Beli Manastir, Belišče, Bilje, Bizovac, Čepin, Darda, Đakovo i Kneževi Vinogradi iz Osječko-baranjske, Šibenik iz Šibensko-kninske, Borovo, Ilok,i Otok iz Vukovarsko-srijemske, Dugi Rat, Hvar, Jelsa, Marina, Podbablje, Seget, Supetar, Trilj, Trogir i Vrgorac iz Splitsko-dalmatinske, Buje, Fažana, Labin, Medulin, Poreč, Rovinj i Umag iz Istarske te Blato, Korčula, Orebić i Ploče iz Dubrovačko-neretvanske županije , a više birača od stanovnika imat će: Dvor, Glina, Petrinja i Sunja iz Sisačko-moslavačke, Slunj iz Karlovačke, Bednja iz Varaždinske, Crikvenica, Malinska Dubašnica, Novi Vinodolski i Vrbosko iz Primorsko-goranske, Senj iz Ličko-senjske, Brestovac, Kutjevo i Pakrac iz Požeško-slavonske, Cernik i Staro Petrovo Selo iz Brodsko-posavske, Benkovac, Gračac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske, Erdut iz Osječko-baranjske, Drniš, Knin, Skradin i Vodice iz Šibensko-kninske, Bošnjaci, Drenovci, Gunja, Nijemci, Stari Jankovci, Vrbanja, Vukovar i Županja iz Vukovarsko-srijemske i Makarska, Okrug i Proložac iz Splitsko-dalmatinske županije.
Kupovina glasova birača srpske manjine
Županijski sud u Zagrebu potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je novosadski poduzetnik i predsjednik Demokratske partije Srba (DPS), 50-godišnji Branislav Švonja u listopadu 2019. godine osuđen na jednogodišnju uvjetnu zatvorsku kaznu s rokom kušnje od četiri godine zbog povrede slobode odlučivanja birača.
Presuda koju je na Općinskom sudu u Zadru donijela sutkinja Danijela Zubčić Poljak potvrđena je nakon što je odbijena Švonjina žalba. Riječ je o prvom sudskom epilogu priče o kupovanju glasova pripadnika srpske zajednice koji se organizirano autobusima dovoze na glasovanje u obrovačka i druga mjesta s brojnom srpskom populacijom.
U kaznenom postupku na Općinskom sudu u Zadru nedvojbeno je utvrđeno da je Švonja svjesno organizirao besplatan prijevoz hrvatskih građana srpske nacionalnosti, te im kasnije i dao upute kako će glasati. Zaključeno je kako oni ne bi samostalno pristupili na izbore, a Švonja je utjecao da glasaju na određeni način o čemu svjedoče listići s uputama. Kao olakotna okolnost uzeta je činjenica što dosad Švonja nije bio osuđivan.
Priča je izbila u javnost u svibnju 2017. godine kada jedan od autobusa s tridesetak putnika nije htio otići iz Obrovca jer im onaj koji ih je pozvao na glasovanje nije platio dolazak. Putnici u autobusu čekali su da im se plati trošak dolaska u Hrvatsku i “nadnica” za određenu političku opciju. No kako do isplate nije došlo izjadali su se novinarki RTL televizije Nikolini Radić.
Stranka Slobodna Hrvatska potom je kazneno prijavila nepoznatog počinitelja i kao pravnu osobu Samostalnu demokratsku srpsku stranku (SDSS), tereteći ih za podmićivanje birača kako bi na izborima dali svoj glas kandidatu SDSS-a u Obrovcu. Je li se u nedjelju 18. svibnja 2025. godine ponovila kupovina glasova u Obrovcu, Vukovaru ili nekom drugoj jedinici lokalne ili područne jedinice samouprave? Besplatni prijevoz birača iz Srbije koji žive više od 30 godine izvan Hrvatske i nemaju nikakve veze s komunalnim problemima izaziva osnovanu sumnju da se kupovina glasova nastavila. Ti birači su fiktivni birači kojima vlastodršci sprječavaju referendumsko odlučivanje o izbornom zakonodavstvu od 2014. godine i opravdano sumnjamo da politička kasta namješta rezultate izbora.
KUPNJA GLASOVA Penavu svjedok dovodi u izravnu vezu s osobom za koju se sumnja da je pokušala utjecati na izbore u Vukovaru
Prema autorima članaka u „Nacionalu“ Berislavu Jeliniću i Borisu Paveliću:
“Policija je oduzela veći broj mobitela i pribavila originalnu snimku razgovora o kupovini glasova u korist kandidata DP-a i HDZ-a koja se može koristiti kao dokaz na sudu. Ispitana je i osoba koja je u mobitelu imala veći broj snimljenih glasačkih listića u korist Bilića kao temelj za isplatu novca. Otkrivamo sadržaj novih poruka dostupnih policiji koje potvrđuju sumnje u kupovinu glasova.
Postoji svjedok koji je policiji otkrio detalje na temelju koji se može sumnjati da je Ivan Penava naručitelj kupovine glasova birača u Vukovaru u korist Domagoja Bilića, zajedničkog kandidata Domovinskog pokreta i HDZ-a, nezakonitih aktivnosti koje je policija podvela pod kazneno djelo “povrede slobode odlučivanja birača”. Doznao je to Nacional tijekom ponedjeljka od izvora s neposrednim saznanjima o tijeku izvida u tom slučaju.
Kazneni zakon u članku 333. kaže ovako: “Tko silom, ozbiljnom prijetnjom, podmićivanjem ili na drugi nezakonit način utječe na birača da na izborima glasuje na određeni način ili da ne glasuje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.
Prema navodima istog izvora, njih su dvojica, među ostalim, diskutirali o tomu hoće li L. A zbog toga imati problema sa zakonom. Što budi sumnju da je Ivan Penava povezan s tom operacijom čije je razotkrivanje dramatično utjecalo na konačni ishod lokalnih izbora u Gradu Vukovaru, gdje je kandidat Hrvatskih suverenista i stranke Domino Marijan Pavliček u izrazito tijesnoj utrci pobijedio Domagoja Bilića, kandidata Domovinskog pokreta i HDZ-a.“
HDZ i SDP su 2014. i 2018. godine spriječile referendumsko odlučivanje o izbornom zakonodavstvu lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine bilo je oko 482.314 birača više od punoljetnih stanovnika. Bivši ministar Vlaho Orepić je optužio Vladu Andreja Plenkovića za suspenziju provedbe Zakona o prebivalištu. Prema njegovim izjavama trebalo je prije lokalnih izbora 2017. godine brisati iz Registra birača 269.516 birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj. Trebalo je izbrisati: 152.974 birača hrvatske nacionalnosti i 40.103 srpske, 880 mađarske, 494 talijanske, 268 češke i slovačke, 2.236 albanske, 1.432 romske, 427 slovenske, 374 crnogorske, 320 makedonske, 202 bošnjačke, 209 njemačke i 558 ostalih nacionalnih manjina. Ukupno je trebalo izbrisati 47.564 birača nacionalnih manjina. Vlast izvire iz naroda i pripada narodu. To moraju shvatiti svi političari! Bivši ministar Arsen Bauk je rješenjima od 21. rujna 2014. do 25. svibnja 2015. godine smanjio broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za oko 225 tisuća. Bauk je lagao Ustavnom sudu da je 21. rujna 2014. godine bilo 4,042.522 birača.
Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić je tijekom izborne kampanje izjavio: “Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa”. “Normalno” je i s “karakterom” da Arsen Bauk laže Ustavnom sudu. Odvjetnik Mate Knezović tvrdi da je Nezavisna lista Željka Glasnovića oštećena na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine. Jesu li lokalni izbori 2021. godine bili regularni?
Zašto šute gospoda zastupnici: Tomašević, Troskot, Hrvoje Zekanović, Dalija Orešković, Nikola Grmoja, Božo Petrov, demokršćanka Marijana Petir i drugi kojima godinama šaljem analize o gruboj manipulaciji brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj ( o fiktivnim biračima ) koja je započela na izborima za Hrvatski sabor 3. siječnja 2000. godine? Igor Peternel i Karolina Vidović Krišto bi morali objasniti biračima zašto se je Hrvatski helsinški odbor 2017. godine protivio brisanju birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Zašto HRT = “YUTEL” vrši cenzuru i ignorira hrvatske birače koji redovito plaćaju TV pristojbu da pravovremeno i istinito informira hrvatsku javnost?
| KRETANJE BROJA BIRAČA NA LOKALNIM IZBORIMA OD 1993. DO 2025. GODINE | |||||||
| Datum | S | P | B | ΔB | Δt | B – P | p |
| 7.2.1993. | 4,784.265 | – | 3,573.911 | – | – | 68.378 | 747 |
| 13.4.1997. | = | – | 3,586.206 | 12.295 | 1.526 | 80.673 | 750 |
| 25.5.2001. | 4,437.460 | 3,505.533 | 3,890.133 | 303.927 | 1.503 | 384.600 | 877 |
| 15.5.2005. | 4,304.600 | = | 4,009.201 | 119.068 | 1.451 | 503.668 | 931 |
| 17.5. 2009. | 4,305.181 | = | 4.085.470 | 76.269 | 1.463 | 579.937 | 949 |
| 19.5. 2013. | 4,284.889 | 3,487.034 | 3,767.170 | -318.300 | 1.463 | 280.136 | 875 |
| 21.5. 2017. | 4,041.407 | = | 3,719.556 | -47.614 | 1.463 | 232.552 | 920 |
| 16.5.2021. | 3,871.833 | 3,177.740 | 3,660.054 | -59.502 | 1.456 | 482.314 | 945 |
| 18.5.2025. | 3,861.967 | 3,177.740 | 3,513.531 | -147.797 | 1.463 | 335.791 | 910 |
Oznake u tablici: P = broj punoljetnih stanovnika popisan 2001. I 2011. godine, a od 2021. godine je broj punoljetnih državljana Republike Hrvatske popisan 2021. godine, S = broj stanovnika prema popisima 1991., 2001., 2011. I 2021. godine ili prema procjeni DZS sredinom godina, B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj, p = B/Sx1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika, ΔB = Bi+1 – Bi = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora, Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora, P = broj punoljetnih stanovnika prema popisima stanovnika 2001. i 2011. godine i državljana popisanih 2021. godine, VB = B1 – P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od 1993. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a od 2011. godine između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine. Predznak + odgovara porastu, a – padu broja birača. Porast i pad birača ne može biti veći od porasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.
| LOKALNI IZBORI 2009. I 2013. GODINE | ||||||
| ŽUP. | S9 | B9 | p9 | S13 | B13 | p13 |
| ZG | 315.510 | 281.192 | 891 | 318.837 | 268.872 | 843 |
| KZ | 133.964 | 115.600 | 863 | 130.895 | 108.971 | 833 |
| SM | 176.877 | 178.935 | 1.012 | 167.036 | 157.435 | 943 |
| KA | 131.461 | 135.186 | 1.028 | 125.688 | 118.196 | 940 |
| VA | 176.686 | 153.208 | 867 | 174.434 | 144.642 | 829 |
| KK | 116.781 | 101.996 | 873 | 114.346 | 94.779 | 824 |
| BB | 121.820 | 115.939 | 952 | 116.959 | 102.171 | 874 |
| PG | 297.280 | 287.721 | 967 | 294.705 | 267.268 | 907 |
| LS | 52.286 | 58.469 | 1.118 | 49.364 | 48.151 | 975 |
| VP | 86.522 | 85.629 | 990 | 83.029 | 73.406 | 884 |
| PS | 79.588 | 79.140 | 994 | 75.801 | 68.388 | 836 |
| BP | 160.680 | 156.002 | 971 | 155.956 | 141.805 | 909 |
| ZD | 168.732 | 177.926 | 1.054 | 171.594 | 165.946 | 967 |
| OB | 307.753 | 292.150 | 949 | 300.950 | 263.223 | 875 |
| ŠK | 111.375 | 123.530 | 1.109 | 106.540 | 106.844 | 1.003 |
| VS | 183.057 | 181.642 | 992 | 175.932 | 160.307 | 912 |
| SD | 454.763 | 424.424 | 934 | 454.711 | 402.587 | 885 |
| IS | 208.441 | 200.072 | 962 | 207.793 | 188.392 | 907 |
| DN | 122.308 | 115.141 | 945 | 122.197 | 108.356 | 887 |
| ME | 113.791 | 100.046 | 881 | 113.417 | 95.227 | 840 |
| GZ | 785.506 | 721.522 | 920 | 795.505 | 682.204 | 858 |
| RH | 4,305.181 | 4,085.470 | 950 | 4,255.689 | 3,767.170 | 885 |
Oznake: ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska. S9 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2009. godine, S13 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2013. godine, B9 = broj birača na lokalnim izborima 2009. godine, B13 = broj birača na lokalnim izborima 2013. godine. P9 = B9 / S9 X 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika sredinom 2009. godine i p13 = B13 / S13 X 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika sredinom 2013. godine.
Hrvatska opet ima više od 4 milijuna zdravstvenih osiguranika, u odnosu na popis 2021. godine 150 tisuća više nego stanovnika
Dijana Jurasić je 7. lipnja 2025. godine napisala u Večernjem listu: „Iako je Hrvatska prema zadnjoj procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku krajem 2023. imala 3,861.967 stanovnika, među kojima su i doseljenici koji ovdje žive najmanje godinu dana, 1. lipnja imali smo čak 4,022.764 zdravstvena osiguranika prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Broj zdravstvenih osiguranika u odnosu na kraj 2024. skočio je za gotovo 50 tisuća, iako se ništa značajno nije dogodilo što bi opravdalo toliki porast jer u zadnje dvije godine, prema podacima institucija, imamo najviše 130 tisuća stranih radnika koji su i zdravstveni osiguranici. Kako se i dalje dvije trećine dozvola odnose na novo zapošljavanje, a manji dio na produljenje dozvola, to znači da se u Hrvatskoj vrti otprilike isti broj stranih radnika.“ Grad Zagreb je imao 772.122 krajem 2023. godine, a 1. Lipnja imao je 813.520 zdravstvenih osiguranika. Prema demografu Pokosu u Funtani je čak 71,7% više zdravstvenih osiguranika od stanovnika, u Vrsaru 49,5%, Kanfanaru 32,4%, Poreču 25%…što je u korelaciji s viškom birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj. U Gradu Zagrebu na lokalnim izborima 18. svibnja 2025. bilo je 44.428 birača više od broja punoljetnih državljana RH popisanih 2021. godine, a u Hrvatskoj 335.791. Gradska četvrt Donji Grad imala je na lokalnim izborima 2021. godine više birača od stanovnika, a na tisuću stanovnika imala je 1.045 birača. Ostale gradske četvrti imale su na tisuću stanovnika popisanih 2021. godine: Gornji Grad-Medvešćak 969, Trnje 903, Maksimir 886, Peščenica-Žitnjak 916, Novi Zagreb-istok 902, Novi Zagreb-zapad 873, Trešnjevka-sjever 899, Trešnjevka-jug 870, Črnomerec 893, Gornja Dubrava 914, Donja Dubrava 932, Stenjevec 867, Podsused-Vrapče 879, Podsljeme 877, Sesvete 929 i Brezovica 874, a Grad Zagreb 904. Zašto sve stranke i kandidati šute o toj činjenici? HDZ i SDP su ugušili izravnu i zastupničku demokraciju grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Tomislav Tomašević i njegova stranka „Možemo“ su odgovorni zajedno s HDZ-om i SDP-om. Od Državnog zavoda za statistiku zatražio sam podatke o broju stanovnika četvrti Grada Zagreba i mjesnih odbora 31. prosinca 2023. godine.
Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova u vladama Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića Vlahe Orepića danom u emisiji “Dogmatica” Željka Matića na Z1 televiziji u utorak 4. prosinca 2018. godine da vlada Andreja Plenkovića opstruira provedbu Zakona o prebivalištu Državno odvjetništvo je po službenoj dužnosti moralo provesti istragu nad odgovornim ministrima u Vladi Andreja Plenkovića i nad predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem zbog sprječavanja referenduma za promjenu izbornih pravila i otkazivanju Istambulske konvencije. Broj birača se od lokalnih izbora 2009. godine do lokalnih izbora 2013. godine smanjio se za 1.463 dana za 318.300 birača. Prosječno je godišnje moralo umrijeti 79.412 birača nego ih je punoljetnošću steklo biračko pravo. U tom razdoblju nikad godišnje nije umiralo toliko stanovnika što su mogli provjeriti matematičari poput bivšeg ministra uprave od 2011. do 2015. godine Arsena Bauka.
Županije i Grad Zagreb su na lokalnim izborima 2021. i 2025. godine imale više birača od punoljetnih državljana popisanih 2021. godine: Zagrebačka 2021.godine 30.383 i 2025.godine 28.152 birača, Krapinsko – zagorska 7.568 birača 2021.godine i 2025.godine 4.222birača, Sisačko-moslavačka 22.538 birača 2021.godine i 2025.godine 13.798 birača, Karlovačka 11.993 birača 2021.godine i 2025.godine 5.594 birača,Varaždinska 13.257 birača 2021.godine i 2025.godine 8.157 birača, Koprivničko-križevačka 9.071 birača 2021.godine i 2025.godine 5.066 birača, Bjelovarsko-bilogorska 11.236 birača 2021.godine i 2025.godine 6.156 birača, Primorsko-goranska 37.007 birača 2021.godine i 2025.godine 24.788 birača, Ličko-senjska 6.178 birača 2021.godine i 2025.godine 3.538 birača, Virovitičko-podravska 10.736 birača 2021.godine i 2025.godine 6.977 birača, Požeško-slavonska 10.790 birača 2021.godine i 2025.godine 7.404 birača, Brodsko-posavska 25.032 birača 2021.godine i 2025.godine 18.430 birača, Zadarska 30.226 birača 2021.godine i 2025.godine 24.720 birača, Osječko-baranjska 32.616 birača 2021.godine i 2025.godine 19.756 birača, Šibensko-kninska 15.746 birača 2021.godine i 2025.godine 11.267 birača, Vukovarsko-srijemska 27.574 birača 2021.godine i 2025.godine 18.683 birača, Splitsko-dalmatinska 59.637 birača 2021.godine i 2025.godine 47.478 birača, Istarska 24.937 birača 2021.godine i 2025.godine 19.003 birača, Dubrovačko-neretvanska 14.323 birača 2021.godine i 2025.godine 10.989 birača, Međimurska 11.238 birača 2021.godine i 2025.godine 7.945 birača i Grad Zagreb 70.228 birača 2021.godine i 2025.godine 44.428 birača. Republika Hrvatska je imala 482.314 birača više od punoljetnih državljana popisanih 2021. godine, a 2025. godine 335.791 birača.
| BROJ BIRAČA REGISTRIRAN PO GRADSKIM ČETVRTIMA GRADA ZAGREBA NA LOKALNIM IZBORIMA 2021. I 2025. GODINE | ||||||
| Gradska četvrt | S21 | B21 | B25 | p21 | p25 | ∆B |
| Donji Grad | 31.209 | 32.604 | 29.477 | 1.045 | 945 | 3.127 |
| Gornji Grad –Medveščak | 26.423 | 25.615 | 23.706 | 969 | 897 | 1.909 |
| Trnje | 40.539 | 36.607 | 34.086 | 903 | 841 | 2.521 |
| Maksimir | 47.356 | 41.937 | 40.162 | 886 | 848 | 1.775 |
| Peščenica – Žitnjak | 53.023 | 48.572 | 47.343 | 916 | 893 | 1.229 |
| Novi Zagreb – istok | 55.898 | 50.413 | 47.706 | 902 | 853 | 2.707 |
| Novi Zagreb – zapad | 63.917 | 55.787 | 55.865 | 873 | 874 | -78 |
| Trešnjevka – sjever | 52.974 | 47.604 | 45.238 | 899 | 854 | 2.366 |
| Trešnjevka – jug | 65.324 | 56.858 | 54.182 | 870 | 829 | 2.676 |
| Črnomerec | 38.084 | 34.028 | 33.006 | 893 | 867 | 1.022 |
| Gornja Dubrava | 58.255 | 53.225 | 51.495 | 914 | 884 | 1.730 |
| Donja Dubrava | 33.537 | 31.256 | 29.734 | 932 | 887 | 1.522 |
| Stenjevec | 53.862 | 46.709 | 45.641 | 867 | 847 | 1.068 |
| Podsused – Vrapče | 44.910 | 39.495 | 38.466 | 879 | 857 | 1.029 |
| Podsljeme | 18.974 | 16.646 | 16.349 | 877 | 862 | 297 |
| Sesvete | 70.800 | 65.763 | 64.708 | 929 | 914 | 1.055 |
| Brezovica | 12.046 | 10.526 | 10.618 | 874 | 882 | -92 |
| Grad Zagreb | 767.131 | 693.695 | 667.782 | 904 | 870 | 25.913 |
Oznake:
S23 = broj stanovnika četvrti Grada Zagreba popisan 2021. godine, B21 = broj birača na lokalnim izborima 2024. godine, B25 = broj birača na lokalnim izborima 18. svibnja 2025. godine, ∆B = B21 – B21 = promjena broja registriranih birača od lokalnih izbora 2021. do 2025. godine, p21 = B21 /S21 x 1000‰ = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na lokalnim izborima 2021. godine na tisuću stanovnika popisanih 2021. godine i p25 = B25 / S23 x 1.000‰ = broj birača na lokalnim izborima za Hrvatski sabor 18. svibnja 2025. godine na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2023. godine.
mr.sc. Edo Zenzerović dipl. ing. elektr.
