Treba raspraviti ukidanje izbora zastupnika nacionalnih manjina i dijaspore u posebnoj izbornoj jedinici jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina za izbor svojih zastupnika na posebnim listama. Posebno treba raspraviti način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine. Sadašnji način izbora s jedan do tri glasa koji birači srpske nacionalne mogu dati daje prednost SDSS-u. Od 2003. godine SDSS je dobila sva zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Broj zastupnika nacionalnih manjina kretao se od pet 2000. do osam od 2003. godine. To nisu stečena prava nego povlastice zastupnicima nacionalnih manjina koje im je politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa darovala pritiskom vanjskih političkih silnica (nametnute povlastice). Te povlastice naročito zlorabe više od dvadeset i pet godina etnobiznismeni (kako ih je nazvao bivši predsjednik Republike Ivo Josipović) Milorad Pupovac i Furio Radin. Svaka je diskriminacija negativna pojava, a naročito diskriminacija zastupnika nacionalnih manjina nad većinom hrvatskih državljana. Srpsku nacionalnu manjinu sa 123.892 i ostale manjine s ukupno 116.187 pripadnika također bi zastupala po tri zastupnika. Ostala bi zastupnike birali sa stranačkih lista sa 60 kandidata u Hrvatskoj kao izbornoj jedinici. Ukupni broj zastupnika Hrvatskog sabora treba smanjiti na 129 = ( 60 razmjernim izbornim sustavom + 60 većinskim + 6 nacionalnih manjina + 3 dijaspore ). Preko 380 tisuća hrvatskih birača je svojim potpisima tražilo Referendum o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014. i preko 400 tisuća 2018. godine. Zar zastupnike nacionalnih manjina nije nimalo sram zbog zlorabljenja svojih zastupničkih mandata da većini hrvatskih građana nameću ministre u VRH- nakon što su zajedno sa zastupnicima: SDP-a, HNS-a, HSU-a i IDS-a uz pomoć Ustavnog suda spriječili održavanje Referenduma o izbornim pravilima i 13. veljače 2015. godine pomogli izglasati loš Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor kojim smo uzalud potrošili milijune kuna na zbirne izborne listine, a koje su poslužile samo kao anketa o ( ne ) popularnosti političara? Na drugim izborima za E.U. parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biračkim mjestima u Hrvatskoj 3.760.783 birača, a deset posto od tog broja je 376.078 što je za 4.571 manje od 380.649. Kako se broj birača za manje od 4 mjeseca od 25. svibnja do 21. rujna povećao za 281.739 na 4.042.522? Za povećanje broja birača od 281.739 treba da više od 14.087 birača dvadeset godina godišnje stekne biračko pravo punoljetnošću nego što ih umre. Iz ovih podataka je očito da je politička kasta SDP-a, HDZ-a i drugih stranaka grubom manipulacijom brojem birača uskratila pravo hrvatskim građanima da referendumom promjene izborna pravila. Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet niti je legalna. To je prijevara birača.
Manje od desetine registriranih birača srpske nacionalne manjine je glasovalo za kandidate njihove manjine. Birači srpske nacionalnosti mogu dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.
RASPODJELA PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA PO ŽUPANIJAMA PREMA POPISU 2021. GODINE | |||||||
ŽUP | S11 | S21 | ∆S11-21 | P1 | P2-6 | p1 | p2-6 |
ZG | 317.606 | 299.985 | 17.621 | 1.789 | 3.779 | 0,6 | 1,26 |
KZ | 132.892 | 120.702 | 12.190 | 159 | 738 | 0,13 | 0,61 |
SM | 172.439 | 139.603 | 32.836 | 12.153 | 4.895 | 8,71 | 3,51 |
KA | 128.899 | 112.195 | 16.704 | 8.683 | 1.883 | 7,74 | 1,68 |
VA | 175.951 | 159.487 | 16.464 | 472 | 2.206 | 0,30 | 1,38 |
KK | 115.584 | 101.221 | 14.363 | 1.535 | 1.627 | 1,52 | 1,61 |
BB | 119.764 | 101.879 | 17.885 | 4.964 | 7.006 | 4,87 | 6,88 |
PG | 296.195 | 265.419 | 30.776 | 10.419 | 12.271 | 3,93 | 4,62 |
LS | 50.927 | 42.748 | 8.179 | 4.062 | 461 | 9,50 | 1,08 |
VP | 84.836 | 70.368 | 14.468 | 3.168 | 776 | 4,50 | 1,10 |
PS | 78.034 | 64.084 | 13.950 | 2.801 | 1.451 | 4,37 | 2,26 |
BP | 158.575 | 130.267 | 28.308 | 2.170 | 2.007 | 1,67 | 1,54 |
ZD | 170.017 | 159.766 | 10.251 | 5.955 | 2.462 | 3,73 | 1,54 |
OB | 305.032 | 258.026 | 47.006 | 15.486 | 12.045 | 6,00 | 4,67 |
ŠK | 109.375 | 96.381 | 12.994 | 8.064 | 1.263 | 8,37 | 1,31 |
VS | 179.521 | 143.113 | 36.408 | 19.309 | 5.326 | 13,49 | 3,72 |
SD | 454.798 | 423.407 | 31.391 | 3.271 | 4.342 | 0,77 | 1,03 |
IS | 208.055 | 195.237 | 12.818 | 5.778 | 21.240 | 2,96 | 10,97 |
DN | 122.568 | 115.564 | 7.004 | 1.433 | 2.753 | 1,24 | 2,38 |
ME | 113.804 | 105.250 | 8.554 | 187 | 8.066 | 0,18 | 7,66 |
GZ | 790.017 | 767.131 | 22.886 | 12.034 | 19.590 | 1,57 | 2,55 |
RH | 4.284.889 | 3.871.833 | 413.056 | 123.892 | 116.187 | 3,20 | 3,01 |
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska. S11 = broj stanovnika popisan 2011. godine, S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine, P1 = broj pripadnika srpske manjine,
P2 = broj pripadnika mađarske manjine,
P3 = broj pripadnika talijanske manjine,
P4 = broj pripadnika češke i slovačke manjine,
P5 = broj pripadnika austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine, P6 = broj pripadnika bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine i
P2-6 = P2 + P3 + P4 + P5 + P6 = broj pripadnika 21 nacionalne manjine bez srpske,
p1 = P1 / S21 x 100% = udio pripadnika srpske manjine u stanovništvu popisan 2021. godine izražen u postotcima i p2-6 = P2-6 / S21 x 100% = ukupni udio ostalih nacionalnih manjina bez srpske u sastavu stanovništva popisan 2021. godine izražen u postotcima od broja stanovnika popisan 2021. godine.
BROJ PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA POPISAN 2011. I 2021. GODINE TE KRETANJE REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 2011. DO 2020. GODINE. | |||||||
NM | P11 | P21 | ∆P | B1 | B2 | B3 | B4 |
1. | 186.633 | 123.892 | 62.741 | 183.992 | 195.628 | 193.624 | 189.461 |
2. | 14.048 | 10.315 | 3.733 | 9.731 | 12.218 | 12.328 | 11.606 |
3. | 17.807 | 13.763 | 4.044 | 10.005 | 18.018 | 17.985 | 17.414 |
4. | 14.394 | 11.550 | 2.844 | 6.927 | 10.866 | 10.827 | 10.534 |
5. | 27.692 | 28.200 | -508 | 13.163 | 18.555 | 18.749 | 20.838 |
6. | 68.164 | 52.359 | 15.805 | 26.312 | 44.242 | 44.550 | 45.258 |
Σ | 328.738 | 240.079 | 88.659 | 250.130 | 299.526 | 298.063 | 295.111 |
Oznake: NM = nacionalna manjina, 1. = srpska 123.892 pripadnika prema popisu 2021. godine,
- = mađarska 10.315,
- = talijanska 13.763 ,
- = češka 7.862 i slovačka 3.688,
- = austrijska 365, bugarska 262, njemačka 3.034, poljska 657, romska 17.080, rumunjska 337, rusinska 1.343, ruska 1.481, turska 404, ukrajinska 1.905, vlaška 22 i židovska 410,
- = albanska 13.817, bošnjačka 24.131, crnogorska 3.127, makedonska 3.555 i slovenska nacionalna manjina 7.729. P11 = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2011. godine, P21 = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2021. godine, ∆P = smanjenje broja pripadnika nacionalnih manjina od popisa 2011. do popisa 2021. godine, B1 = broj registriranih birača na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine, B2 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave na izborima za Hrvatski sabor 2015. godine i B3 = broj registriranih birača prema Rješenju Ministarstva uprave na izborima za Hrvatski sabor 2016. godine. B4 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine, 1. = srpska, 2. = mađarska, 3. = talijanska, 4. = češka i slovačka, 5. = austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina, 6. = albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska te Σ = ukupno pripadnika ili birača nacionalnih manjina na izborima.
Grupe 4.., 5.. i 6. nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatskom saboru nemaju nikakvog smisla. Zajedno s romskom nacionalnom manjinom u grupi su nacionalne manjine s vrlo malim brojem pripadnika odnosno birača pa nemaju nikakve šanse da izbore zastupničko mjesto. U toj grupi su pored romske nacionalne manjine sa 17.980 pripadnika prema popisu iz 2021. godine, vlaška s 22, austrijska s 365, bugarska s 262, njemačka s 3.034, turska s 404, rumunjska s 337, poljska sa 657, rusinska s 1.481, ruska s 1.481, ukrajinska s 1.878 i židovska s 410. Ova grupa nacionalnih manjina za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ukazuje na apsurd ovakvog Zakona. Ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina koje su u grupi s romskom iznosi 10.220. Svi zajedno udruženi protiv kandidata romske nacionalne manjine nemaju nikakve šanse dobiti zastupničko mjesto u većinskom izbornom sustavu s relativnom većinom. U ovoj grupi od 2003. godine bili su zastupnici romske nacionalnosti. Zajedno s bošnjačkom nacionalnom manjinom s 24.131 u 6. grupi pripadnika su: makedonska s 3.555, crnogorska s 3.127, slovenska sa 7.729 i albanska nacionalna manjina s 13.817 pripadnika. Šesta grupa ima oko pet puta više pripadnika od mađarske manjine. U ovoj grupi bili su zastupnici iz bošnjačke i albanske nacionalnosti. Mađarska i talijanska manjina su dvaput izabrali Furia Radina i Roberta Jankovicsa bez protukandidata. Robert Jankovics je već izabran po drugi put kao jedini kandidat na izborima 17. travnja. Grupe od 2. do 6. bi trebale imati podjednak broj pripadnika nacionalnih manjina oko 23.237. Prema mom izračunu treba biti: 2. Bošnjačka manjina s 24.131 pripadnikom, 2. Češka, mađarska, ruska i slovačka s 23.346, 3.
Na izborima za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine broj birača srpske i talijanske nacionalne zajednice bio je veći od broja pripadnika tih manjina popisanih 2011. godine. Birača srpske nacionalne zajednice bilo je na izborima za Hrvatski sabor 2020. godine 65.569 više od punoljetnih pripadnika popisanih 2021. godine, mađarskih 1.291 i talijanskih 3.651.
ANALIZA GLASOVANJA 2020. GODINE | |||||||||
NM | P21 | B1 | B2 | ΔB | V | N | Bi | pi | p2 % |
1. | 123.892 | 189.461 | 13.551 | 175.910 | 13.228 | 323 | 11.253 | 5,94 | 7,15 |
2. | 10.315 | 11.606 | 2.842 | 8.746 | 2.807 | 35 | 2.807 | 24,19 | 24,49 |
3. | 13.763 | 17.414 | 949 | 16.465 | 890 | 59 | 890 | 5,11 | 5,45 |
4. | 11.550 | 10.534 | 1.705 | 8.829 | 1.694 | 11 | 1.514 | 14,37 | 16,19 |
5. | 28.200 | 20.838 | 4.825 | 16.013 | 4.772 | 51 | 3.745 | 17.97 | 23,15 |
6. | 52.359 | 45.258 | 5.481 | 39.777 | 5.421 | 56 | 1.725 | 3,81 | 12,11 |
Σ | 240.079 | 295.111 | 29.353 | 265.740 | 28.812 | 535 | 21.934 | 11,20 | 14,99 |
Oznake: NM = nacionalne manjine, 1. = srpska, 2. = mađarska, 3. = talijanska, 4. = češka i slovačka, 5. = austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina, 6. = albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska. P = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu 2021. godine, B1 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine, B2 = G = broj registriranih birača na biračkim mjestima na izborima prema izvješću DIP-a je broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina,
V = važeći glasovi, N = nevažeći glasovi, Bi = broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike nacionalnih manjina i pi = Bi / B1 x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su dali glas izabranim zastupnicima izražen u postotcima.
ΔB = B1 – B2 = smanjenje registriranog broja birača na izborima prema broju birača po Rješenju Ministarstva uprave i p2 = B2 / B1 x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina izražen u postotcima od najavljenog broja birača nacionalnih manjina.
Izabrani su od 11.253 glasača srpske nacionalne manjine: 1.Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376, 3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Paljeskaj s 1.725 glasova.
Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine. Svih osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je 21.934 birača, a za osam zastupnika MOST je dobio u jedanaest izbornih jedinica 123.194 glasova. Za jedno zastupničko mjesto Most je trebao 3,62 puta više glasova birača od zastupnika nacionalnih manjina. U deset općih izbornih jedinica važećih glasova po zastupniku bilo je 11.704. Jedanaest zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina pomoću kojih je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade izabralo je 39.839 birača ili po jednom zastupniku 3.622 što je 3,23 puta manje od broje važećih glasova u općim izbornim jedinicama. Iz ove analize proizlazi da na nejednakost glasa birača 1,75 puta više utječu XI. i XII. Izborna jedinica.
Popisom 2021. godine imali smo pripadnika nacionalnih manjina: albanske 13.817, austrijske 365, bošnjačke 24.131, bugarske 262, crnogorske 3.127, češke 7.862, mađarske 10.315, makedonske 3.555, njemačke 3.034, poljske 657, romske 17.980, rumunjske 337, ruske 1.481, rusinske 1.343, slovačke 3.688, slovenske 7.729, srpske 123.892, talijanske 13.763, turske 404, ukrajinske 1.905, vlaške 22 i židovske 410. Ukupno je popisano 2021. godine 240.079 pripadnika 22 nacionalnih manjina ili 6,2 posto od ukupnog broja popisanih stanovnika.
Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % dobivenih preferencijskih glasova od broja glasova koje je kandidacijska lista dobila kandidatima za napredovanje na listi. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.
Neka nama potpisnicima peticija građanskih inicijativa „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ 2014. i „Narod odlučuje“ 2018. godine pisci Ustava: Vladimir Šeks Sova i Krunislav Olujić, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović i Dražen Bošnjaković predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i Politički sustav Hrvatskog sabora odgovore jesu li zastupnici srpske manjine i zastupnici dijaspore izabrani sukladno članku 3. i 45. Ustavu Republike Hrvatske?
KONAČNI REZULTATI IZBORA ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR U XII. IZBORNOJ JEDINICI U KOJOJ SE BIRAJU ZASTUPNICI SRPSKE NACIONALNE MANJINE PROVEDENIH 4. I 5. SRPNJA 2020.
- Od ukupno 13.565 birača, glasovalo je (prema glasačkim listićima) 13.551 birača, odnosno 99,90%.
Važećih glasačkih listića utvrđeno je 13.228 odnosno 97,62%.
Nevažećih glasačkih listića utvrđeno je 323 odnosno 2,38%.
- Pojedini kandidati dobili su sljedeći broj glasova:
- Kandidat: MILORAD PUPOVAC 10.733 glasa
Zamjenik: DEJAN MIHAJLOVIĆ
Predlagatelj: SAMOSTALNA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA – SDSS
- Kandidatkinja: DRAGANA JECKOV 8.376 glasova
Zamjenik: MILE HORVAT
Predlagatelj: SAMOSTALNA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA – SDSS
- Kandidat: BORIS MILOŠEVIĆ 7.715 glasova
Zamjenica: ANJA ŠIMPRAGA
Predlagatelj: SAMOSTALNA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA – SDSS
- Kandidat: SRĐAN MILAKOVIĆ 2.010 glasova
Zamjenik: JOVAN BOJANIĆ
Predlagatelj: DEMOKRATSKI SAVEZ SRBA – DSS
- Kandidat: SINIŠA LJUBOJEVIĆ 1.196 glasova
Zamjenik: MILORAD STANISAVLJEVIĆ
Predlagatelj: DEMOKRATSKI SAVEZ SRBA – DSS
- Kandidat: JOVICA RADMANOVIĆ 1.178 glasova
Zamjenik: DUŠAN BJELAJAC
Predlagatelj: DEMOKRATSKI SAVEZ SRBA – DSS
Izabrani su od 11.253 glasača srpske nacionalne manjine pripadnici SDSS-a: 1.Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376 i 3. Boris Milošević ss 7.715 glasova.
ZBIRNA LISTA KANDIDATA ZA IZBOR ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR U XII. IZBORNOJ JEDINICI U KOJOJ SE BIRAJU ZASTUPNICI SRPSKE NACIONALNE MANJINE 17. TRAVNJA 2024. GODINE
- Kandidat: DRAGAN CRNOGORAC Kandidat za zamjenika: MIĆO RADULOVIĆ
KANDIDAT GRUPE BIRAČA. Za sudjelovanje na izborima skupio je više od 100 potpisa birača.
Svi ostali kandidati nisu morali skupljati potpise birača. Kandidati Dragan Crnogorac i Srđan Milaković nemaju šanse za osvajanje zastupničkog mjesta na izborima zbog tri preferencijska glasa koju birači srpske manjine mogu dati kandidatima.
- Kandidatkinja: DRAGANA JECKOV Kandidat za zamjenika: JUGOSLAV VESIĆ
SAMOSTALNA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA – SDSS
- Kandidat: SRĐAN MILAKOVIĆ
Kandidat za zamjenika: SINIŠA LJUBOJEVIĆ
DEMOKRATSKI SAVEZ SRBA – DSS
- Kandidat: MILORAD PUPOVAC
Kandidat za zamjenika: DEJAN MIHAJLOVIĆ
SAMOSTALNA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA – SDSS
- Kandidatkinja: ANJA ŠIMPRAGA Kandidat za zamjenika: BORIS MILOŠEVIĆ
SAMOSTALNA DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA – SDSS.
mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. ing.
Leave a Comment