TRAVANJ 1944. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

Podjeli

 

  1. Obiteljski doplatci radnika i namještenika:

Zakonska odredba o obiteljskim doplatcima radnika i namještenika, donesena je 29. ožujka 1944., prema kojoj radnici i namještenici, obvezatno osigurani za slučaj bolesti kod Središnjice osiguranja radnika ili kod glavnih bratimskih blagajna, imaju pravo na obiteljski doplatak za zakonitu ženu i djecu dok s njime žive u zajedničkom kućanstvu. (Detaljnije vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonski propisi i naredbe proglašene od 30. ožujka do 3. svibnja 1944. Knjiga XLIV.(Svezak 431.-440.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada knjižare St. kugli, Zagreb 1944., Br 3565, str. 1-19) Obiteljski doplatak iznosi 1.200 kuna mjesečno, odnosno 40 kuna dnevno za svakog pojedinog člana obitelji. (Isti izvor, čl. 1., str. 1) Obiteljske doplatke izplaćuju radnicima i namještenicima mjesne oblasti Središnjice osiguranja radnika i glavnih bratimskih blagajna, iz sredstava koja su dužni doprinositi poslodavci i radnici odnosno namještenici. (Isto, čl 11., str. 7) Dužnost plaćanja prinosa za obiteljske doplatke radnika i namještenika počinje danom 1. ožujka 1944. (Detaljnije vidjeti isti izvor, čl. 21., str. 14) Ovo je široj javnosti nepoznata povijest Nezavisne Države Hrvatske.

  1. Ministarstvo seljačkog gospodarstva i prehrane – unutarnje uređenje:

Naredba ministra seljačkog gospodarstva i prehrane o unutarnjem uređenju Ministarstva seljačkog gospodarstva i prehrane, donesena je 27. siečnja 1944., (Vidjeti isti izvor, str. 20-36) prema kojoj, poslove iz djelokruga ovog ministarstva obavljaju svaki u svom djelokrugu: a) Ured ministra, b) Glavno ravnateljstvo za seljačko gospodarstvo, i c) Glavno ravnateljstvo za prehranu (Isti izvor, čl. 1., str. 20), koja se diele na odjele a oni na odsjeke. (Isto, čl. 6., str. 21) Ministarstvo seljačkog gospodarstva i prehrane imalo je vodeću ulogu u poljodjelskoj proizvodnji kao i prometu prehrambenih proizvoda za prehranu pučanstva i obskrbu oružanih snaga zdravom hranom.

  1. Slovačka evangelistička crkva:

Zakonska odredba o osnivanju ustavodavnog tiela Slovačke evangelističke crkve augsburške izpoviesti u NDH, donesena je 30. ožujka 1944. (Vidjeti isti izvor, str. 41-42), prema kojoj, a u svrhu donošnja novog ustava Slovačke evangelističke crkve augsburške vjeroizpoviesti u NDH, osniva se ustavodavno tielo ove Crkve. Do donošenja novog ustava obavlja upravni odbor izabran na senioriskoj skupštini Slovačkog evangelističkog seniorata 19. lipnja 1942. u Binguli, sve crkvene poslove ove Crkve u NDH prema propisima ustava Slovačke evangelističke crkve od 16. srpnja 1932. (Detaljnije vidjeti isti izvor, čl. 3., str. 42)

  1. Oružane snage – pogibeljne osobe:

Zakonska odredba o stavljanju osoba pogibeljnih za probitke države i oružanih snaga izvan sveze s oružanim snagama, donesena je 4. travnja 1944., (Vidjeti isti izvor, str. 70) prema kojoj, častnik, vojni činovnik, dočastnik ili koja druga osoba u službi oružanih snaga može biti stavljena izvan sveze s oružanim snagama, ako je pogibeljna za probitke države uopće ili probitke oružanih snaga napose. Stavljanjem izvan sveze s oružanim snagama gubi častnik ili dočastnik vojni čin, vojni činovnik zvanje, a ostale osobe gube državnu službu. (Isti izvor, čl. 1., str. 70)

  1. Nošenje odlikovanja i počastnik znakova:

Prema Odredbi o nošenju odlikivanja i počastnih znakova (Vidjeti isti izvor, str. 71), na lievoj strani prsiju smiju se načelno nositi samo oni hrvatski redovi, počastni i ostali znakovi, za koje je to određeno zakonskom odlukom ili odredbom Poglavnika. Svi ostali hrvatski počastni znakovi i ini znakovi, za koje ne postoji takva zakonska odredba, moraju se nositi na desnoj strani prsiju.

  1. Njemačka narodna skupina – radna služba:

Zakonska odredba o radnoj službi pripadnika Njemačke narodne skupine u Državnoj radnoj službi, donesena je 4. listopada 1944., (Vidjeti isti izvor, str. 76-79) prema kojoj pripadnici Njemačke narodne skupine u NDH služe u posebnim odjelima Državne radne službe, koji imaju naziv: „Njemački odjeli Državne radne službe“. (Isto, čl. 2., str. 76) Službeni i zapovjedni jezik u odjelima jest njemački a u službenom obćenju s vodstvom Državne radne službe službeni je jezik hrvatski. (Isto, čl. 3., str. 76) Pripadnici Njemačke narodne skupine u NDH nose u Državnoj radnoj službi uz odoru i oznake Državne radne službe na lievom rukavu također i oznaku Njemačke narodne skupine u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. (Isto, čl., str. 77)

U ovom razdoblju dr. Vladimir Sabolić, bivši veliki župan velike župe Posavje sa sjedištem u Brodu na Savi, vršio je dužnost velikog župana velike župe Bilogora sa sjedištem u Bjelovaru, (Vidjeti isti izvor, str. 84) a dr. Mladen Lorković je ministar unutarnjih poslova. (Isto, str. 86)

  1. Hrvatski državni konzervatorij:

Zakonska odredba o Hrvatskom konzervatoriju donesena je 7. travnja 1944., (Isti izvor, str. 101-114) prema kojoj je Hrvatski državni konzervatorij najviši učevni zavod za stručnu i umjetničku izobrazbu u svim granama glasbene umjetnosti, a osobito za izučavanje hrvatske glasbe, njezina sadržaja i značenja. Predstavlja visoku školu i ravna je sveučilišnom fakultetu. (Isti izvor, čl. 1., str. 101) Nove vlasti su nacionalno odnosno hrvatski usmjerene u svim oblastima društvenog i državnog života. Hrvatski državni konzervatorij se izdržava iz državnog proračuna, zapisa, darova i vlastitih prihoda i posebnih školskih pristojba. (Isto, čl. 3., str. 101) Poduka u visokoj školi traje 4 godine a u njezinu odjelu za kompoziciju 5 godina.

  1. Akademija likovnih umjetnosti:

Zakonska odredba o Akademiji likovnih umjetnosti donesena je 7. travnja 1944. (Vidjeti isti izvor, str. 115-132) koja predstvalja najviši učevni zavod za nastavu na području cjelokupnog umjetničkog likovnog stvaralaštva na cielom području NDH, (Isto, čl. 1., str. 115) koja se također izdržava iz sredstava državnog proračuna. (Vidjeti isti izvor, čl. 4., str. 115)

  1. Ustaški častni znak za borce i suradnike u inozemstvu:

Odredba o ustaškom častnom znaku za borce i suradnike u inozemstvu donesena je 3. travnja 1944., (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 133-135) prema kojoj se osniva „Ustaški častni znak“ koji je dvostran: a) za one, koji su dne 10. travnja 1941. položili ponovno ustašku prisegu i koji su postrojeni u Poglavnikovu tjelesnu bojnu s Poglavnikom krenuli u Domovinu, b) za one Ustaše, koji su u vremenu od 1929. do 10. travnja 1941. godine bili mjesec dana u jednom od bivših ustaških logora u inozemstvu ili su barem dvije godine pripadali Ustaškom pokretu u inozemstvu ili pak da su došli iz Hrvatske barem dva puta u inozemstvo radi stupanja u osobnu vezu s Glavnim ustaškim stanom. (Vidjeti isti izvor, čl. 1., str. 133)

Istog dana je usvojen Propisnik o podjeljivanju ustaškog častnog znaka za borce i suradnike u inozemstvu, podpisan od Ive Herenčića, ustaškog pukovnika i Zapovjednika Poglavnikove tjelesne bojne, prema kojem svako podjeljivanje „Ustaškog častnog znaka“ ima se objelodaniti u službenom glasilu NDH „Narodne novine“ i u „Vjesniku osobnih poslova“. (Detaljnije vidjeti, str. 136)

  1. Poglavnikova odredba o milostivom pomilovanju:

Povodom treće godišnjice obstojanja Nezavisne Države Hrvatske, Poglavnik 7. travnja 1944., donosi pomilovanje o opraštanju i predaji zaboravi određene krivične čine i to zakona o šumama od 21. prosinca 1929., koje su osobe počinile u svrhu vlastitih potreba, kao što su ratna sirotčad, ratni ozljeđenici i ratni stradalnici kako osobno tako po članovima obitelji. (Detaljnije vidjeti, str. 137-141) U ovom periodu ministar obrta, veleobrta i trgovine je dr. Vjekoslav vitez Vrančić. (Isto, str. 148)

  1. Hrvatsko – mađarski državni ugovor o pravnoj pomoći i zaštiti:

Ministarstvo vanskih poslova je 15. veljače 1944. dalo Objavu o ratifikaciji hrvatsko – mađarskog ugovora o pravnoj zaštiti i o pravnom pomoći u stvarima građanskog i trgovačkog prava, od 8. listopada 1943., (Isto, str. 149) podpisan od ministra vanjskih poslova dr. Stiepe Perića. (O pojedinostina Ugovora vidjeti isti izvor, str. 150-161, a o Zaključnom zapisniku vidjeti str. 162-164) Dakle, NDH je sklopila ovakve ugovore sa svim savezničkim zemljama – Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska, kako bi osigurala pravnu zaštitu i pravnu pomoć u predmetima građanskog i trgovačkog prava.

  1. Obračunske obveznice NDH:

Zakonska odredba o izdanju obračunskih obveznica NDH donesena je 15. travnja 1944., (Vidjeti isti izvor, str. 180-186) prema kojoj u svrhu zamjene na području NDH prikupljenih odnosno povučenih obveznica državnih zajmova bivše kraljevine Jugoslavije i obveznica zajmova, za koje je ona jamčila, izdat će se po izvršenom obračunu između država stjecateljica bivše Jugoslavije obračunske obveznice NDH. (Vidjeti, isti izvor, str. 180) Rok odplate ne može biti dulji od 50 godine od izdavanja obveznica. (Isto, čl. 3., str. 180) Vriednosna obveznica preračunat će se u kune po tečaju: 1 njemačka marka = Kuna 20; 1 dolar USA = Kuna 50; 1 švicarski franak = 11.59 Kuna i 1 funta sterlinga = 198 Kuna. (Isti izvor, čl. 5., str. 184) Najniža imenita vriednost obračunske obveznice NDH je 100 Kuna. (Isto, čl. 8., str. 185)

  1. Njemačka škola u Vukovaru:

Naredba ministra narodne prosvjete o osnivanu njemačke Glavne škole u Vukovaru, donesena je 1. travnja 1944., (Isti izvor. Str. 187) koja će u školskoj godini 1943.-44. otvoriti prva tri razreda a četvrti će se otvoriti u školskoj godini 1944.-45. (Vidjeti isto, čl. 1, str. 187)

  1. Oružane snage – ukiudanje zvanja službenika građanskog reda:

Zakonska odredba o ukidanju zvanja službenika građanskog reda kod oružanih snaga, donesena je 17. travnja 1944., (Vidjeti isto, str. 188-189) prema kojoj se u oružanim snagama ukidaju zvanja činovnika, činovnika vježbanika i dočinovnika građanskog reda. (Isti izvor, čl. 1., str. 188) koji kada ova zakonska odredba dobije pravnu moć, postaju vojni činovnici i vojnim činovničkim vježbanicima. (Vidjeti, čl. 2., str. 188)

  1. Hrvatsko – njemački sporazum o malom graničnom prometu:

Objava Ministarstva vanjskih poslova o dodatnom sporazumu od 18. veljače 1944. k hrvatsko – njemačkom sporazumu o malom graničnom prometu od 13. svibnja 1942., data je 4. travnja 1944., podpisana od ministra vanjskih poslova Stiepe Perića. (Vidjeti isti izvor, str. 218) Sporazum je stupio na snagu 1. ožujka 1944. Prema Dodatnom Sporazumu (Isto, str. 219), tvornica stakla u Sv. Križu smije iz hrvatskog graničnog pojasa za obzdržavanje pogona potrebni ugljen, koji se vadi iz rudnika Hum, uvoziti preko njemačke carinarnice Rohitsch slobodno od carina. (Vidjeti, čl. 1., str. 219)

  1. Olakšavanje studija visokoškolcima u oružanim snagama:

Zakonska odredba o olakšavanju studiranja visokoškolcima u oružanim snagama, donesena je 24. travnja 1944. (Vidjeti isto, str. 229-231) prema kojoj, u svrhu nastavka i dovršenja studija, nadležne će vojne oblasti u sporazumu sa rektoratom Hrvatskog sveučilišta, podjeljivati dopuste visokoškolcima, koji se nalaze na odsluženju obveznog djelatnog razdoblja. Dopusti traju do 3 mjeseca, a podjeljuju se jedanput godišnje. (Detaljnije vidjeti isti izvor, čl. 1., str. 229)

  1. Radni odnosi – uređenje:

Zakonska odredba o uređenju radnih odnosa donesena je 28. travnja 1944., (Isto, str. 236-244) sukladno kojoj se radni odnosi uređuju skupnim ugovorima, koji moraju biti utemeljeni na načelu svestrane suradnje između posloprimaca i poslodavaca. (Vidjeti, čl. 1., str. 236) O prijeporima primjene skupnih ugovora kao i o primjeni rješenja, rješavaju odlukom radni sudovi. (Isti izvor, čl. 9., str. 238) Protiv odluke radog suda ima mjesta na Vrhovni radni sud. (isto, čl. 10., str. 239)

  1. Družtvovni povjerenici:

Zakonska odredba o družtvovnim povjerenicima donesena je 28. travnja 1944., (Isto, str. 245-248) prema kojoj, radi družtvovne zaštite radnika i namještenika, na koje se odnose propisi o zaštiti radnika i obrtnog zakona, moraju u priradnim poduzećima i ustanovama postojati družtvovni povjerenici (Isti izvor, čl. 1., str. 245) i to, na 20 – 50 radnika i namještenika postavljaju se tri povjerenika a na 201 – 400 radnika i namještenika 7 povjerenika. Družtvovne povjerenika postavlja iz redova radnika i namještenika državni pouzdanik rada, ako je u njim zaposleno više od 20 radnika. (Isto, čl. 2., str. 245) Dužnost družtvovnih povjerenika je počastva (Isti izvor, čl 6., str. 246) i oni vrše svoju dužnost izvan radnog vremena.

  1. Državni redarstveni službenici – stegovna odgovornost:

Zakonska odredba o stegovnoj odgovornosti i o ocjenjivanju državnih redarstvenih službenika, donesena je 28. travnja 1944., (Vidjeti, str. 293-312) prema kojoj službenik državne redarstvene straže odgovara stegovno za povrede službene dužnosti odnosno za povredu stališa i zvanja, počinjene u službi ili izvan službe. (Vidjeti, čl. 1., str. 293) Kazne za lakše povrede službene dužnosti su: ukor, strogi ukor, novčana kazna, pritvor, strogi pritvor i zatvor. (Detaljnije vidjeti, isto, čl. 3., str. 294)

  1. Premještanje učitelja pučkih škola:

Ministar narodne prosvjete je 17. travnja 1944. izdao Okružnicu o premještanju učitelja pučkih škola. (Vidjeti isti izvor, str. 320-323) U zaključku se ističe da će biti pozvan na odgovornost, tko bi, bilo preko koga pokušao posredovanjem izmieniti odluku Ministarstva za narodnu prosvjetu o premještanju. (Isti izvor, str. 323) Po svemu sudeći se misli na područja izložena odmetničkim oružanim grupama i opasna po život učitelja i njihovih obitelji.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović


Podjeli
Leave a Comment