SVIBANJ 1944. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

1. Lječilište u Novom Marofu – oporavak pripadnika oružanih snaga:

Poglavno županstvo je 1. svibnja 1944. godine naredilo da se lječilište u Novom Marofu stavlja odmah pod upravu Zapovjedništva Poglavnikovih tjelesnih zdrugova. Bolesnici koji se nalaze u lječilištu u Novom Marofu, a koji još doista trebaju liečenje, imaju se smjestiti u Zakladnu bolnicu na Rebru u Zagrebu. Glavna zgrada (Erdodyev dvorac) ima služiti kao oporavilište i nastanba za častnike, a pomoćne zgrade za nastanbu potrebnih vojnih postrojbi. U oporavilište će se primati na oporavak pripadnici svih dielova oružanih snaga i Poglavnikovih tjesnih zdrugova. (Detaljnij vidjeti sliedeći izvor; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonski propisi i naredbe proglašene od 4. svibnja do 15. lipnja 1944. Knjiga XLIV. (Svezak 441.-450.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada knjižare St. kugli, Zagreb, 1944., Br. 3583, str. 6-7)

2. Osnutak Pravnog instituta:

Zakonska odredba o pravnom institutu donesena je 3. svibnja 1944., prema kojoj (Vidjeti isti izvor, str. 43-46) kod Ministarstva pravosuđa i bogoštovlja osniva se Pravni institut, (Isti izvor, čl. 1., str. 43) čija zadaća je proučavanje hrvatskog prava i njegovo usklađivanje s pravom sviesti, samobitnosti i državnošću hrvatskog naroda te usavršavanje hrvatskog prava u duhu suvremene pravne zananosti. (Isto, čl. 2., str. 43) Predsjednik Pravnog instituta je ministar pavosuđa i bogoštovlja. (Isto, čl. 4., str. 43) Služba članova Pravnog instituta je počastna, (Isto, čl. 8., str. 45) koji se uzdržava iz sredstava državnog proračuna Ministarstva pravoduđa i bogoštovlja. (Isti izvor, čl. 12., str. 46) Dakle, nove hrvatske vlasti su nositelji krupnih unapređenja i u oblasti hrvatske pravne znanosti.

3. Kazneni progon protiv odmetnika – obustava:

Zakonska odredba o prestanku blagodeti iz zakonske odredbe od 26. siečnja 1944. o nepovađanju odnosno o obustavi kaznenog progona protiv odmetnika i vojnih bjegunaca koji se vraćaju, donesena je 10. svibnja 1944., (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 57) prema kojoj, na odmetnike, koji se do 26. svibnja 1944, ne prijave kojoj vojničkoj, upravnoj ili sudbenoj vlasti, u svrhu povratka na miran život ili u svrhu uvrštenja u oružane snage Nezavisne Države Hrvatske, ne će se primjenjivati blagodeti iz zakonske odredbe od 26. svibnja 1944. o nepovađanju odnosno o obustavi kaznenog progona protiv odmetnika i vojnih bjegunaca, koji se vraćaju. Dakle, s pravne strane promatrano, svi hrvatski državljani, vojno sposobni i obvezni na djelatnu službu u oružanim snagama, koji su se odmetnuli i priključili odmetničkim oružanim grupama, imajući u vidu partizansko – četnički pokret, predstavljali su odmetnike i vojne bjegunce.

4. Odmetnici i vojni bjegunci – obustava kaznenog postupka:

Zakonska odredba od 10. svibnja 1944. o prestanku blagodeti iz zakonske odredbe od 26. svibnja 1944. o nepovađanju odnosno o obustavi kaznenog progona protiv odmetnika i vojnih bjegunaca, koji se vraćaju, se produžuje umjesto do 26. svibnja 1944. do 1. srpnja 1944., (Detaljnije vidjeti, str. 169) što pokazuje miroljubive namjere hrvatskih vlasti o uspostavi mirnodopskih uvjeta života u NDH kao i umanjenja ideoloških sukoba koji se vode oružanim sredstvima. Građanski rat između pristalica obnovljene države Hrvatske i odmetničkih oružanih grupa čiji cilj je rušenje države, negativno je utjecao na društvenu stabilnost zbog čega su hrvatske vlasti činile napore u uvođenju mirnog života.

5. Prebjezi – obustava kaznenog postupka:

Odredba o nepovađanju odnosno o obustavi kaznenog postupka protiv vojnih bjegunaca, donesena je 25. svibnja 1944. (Isti izvor, str. 170) prema kojoj, protiv onih pripadnika oružanih snaga NDH koji su do 4. ožujka 1944. prešli iz svoje jedinice i drugu postrojbu hrvatskih oružanih snaga, nema se povesti kazneni postupak zbog tog čina, a ukoliko je kazneni postupak već poveden, ima se obustaviti. (Isto, čl. 1., str. 170)

6. Ženitba častnika i vojnih činovnika:

Ministarstvo oružanih snaga je 29. veljače 1944. donijelo provedbenu naredbu k zakonskoj odredbi od 6. studenog 1941., o ženitbi častnika, državnih i samoupravnih činovnika (Isti izvor, str. 79-82) prema kojoj, kada častnik ili vojni činovnik u djelatnoj službi oružanih snaga namjerava sklopiti ženitbu, dužan je prethodno zatražiti dozvolu. U tu  svrh mora podnijeti pismenu molbu putem svog predpostavljenog (Isto, čl. 1., str. 79) i uz molbu za dozvolu ženitbe ima molitelj navesti prvo, ime i prezime, godine života, vjeru, narodnost, rasnu pripadnost, zanimanje, vrstu i svojstvo zanimanja, stupanj naobrazbe, stalno prebivalište i opis političke prošlosti izabrane osobe kao i iste podatke za roditelje, djedove i bake izabrane osobe. (Vidjeti isti izvor, čl. 2., str. 79) Ženitbena dozvola vriedi 6 mjeseci od dana izdanja. (Isto, čl. 5., str. 81)

7. Državni blagdani:

Zakonska odredba o državnim blagdanima donesena je 15. svibnja 1944. (Isto, str. 92-93) prema kojoj, dan 10. travnja, kao dan osnutka Nezavisne Države Hrvatske, dan 20. lipnja, kao dan narodnih žrtava i dan 14. srpnja, kao rođendan dra Ante Pavelića, Poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, su državni blagdani, a dan 1. svibnja državni je blagdan rada. (Isti izvor, čl. 1., str. 92)

8. Osnivanje Ratnog suda kod Brzog zdruga:

Odredba o osnivanju Ratnog suda kod Brzog zdruga, donesena je 15. svibnja 1944. (Isto, str. 96) prema kojoj se osniva Ratni sud kod Brzog zdruga. Poglavnik NDH sudbenim Glavarom tog ratnog suda imenuje zapovjednika Brzog zdruga.

9. Diplomatski zbor – obskrba benzinom:

Prema Naredbi Ministarstva obrta, veleobrta i trgovine od 12. travnja 1944., (Vidjeti isti izvor, str. 123) o obskrbi samovoza diplomatskog zbora smjesom benzina i alkoholom, glavari diplomatskih predstavničtava primat će mjesečno do 240 litara smjese benzina sa žestom (alkohol) za pogon dva samovoza, a 150 litara mjesečno ako imaju u pogonu samo jedan samovoz. Ostali članovi diplomatskog zbora primat će 80 litara mjesečno za pogon samo jednog samovoza. (Isti izvor, čl. 1., str. 123) Naredbu je podpisao ministar, Vitez dr. Vjekoslav Vrančić.

10. Ukidanje Ministarstva za oslobođene krajeve:

Zakonka odredba o ukidanju Ministarstva za oslobođene krajeve, osnovanog 3. studenog 1943., donesena je 20. svibnja 1944., (Vidjeti isti izvor, str. 129-130) prema kojoj se ukida Ministarstvo za oslobođene krajeve a službenici i imovina bivšeg ministarstva stavljaju se na razpolaganje Ministarstvu unutarnjih poslova. (Isti izvor, čl. 2., str. 129)

11. Iznimno stanje u Hrvatskom obalnom području:

Odredba o uvađanju iznimnog stanja u hrvatskom obalnom području (budući se očekivalo iskrcavanje tzv. savezničkih oružanih snaga na Jadransku obalu nakon talijanske predaje, nap. I.I.J.), donesena je 20. svibnja 1944. godine (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 133-134) prema kojoj se na području velikih župa Vinodol i Podgorje, Lika i Gacka, Sidraga i Ravni Kotari, Cetina, Hum te Dubrava uvađa iznimno stanje prema propisima zakonske odredbe od 18. siečnja 1943. o iznimnom stanju. (Vidjeti, čl. 1., str. 133) Za vrieme trajanja iznimnog stanja uvađa se na ovom području vojna uprava koju vrši zapovjednik obalnog odsjeka Like sa sjedištem u Gospiću a na području velike župe Cetina, Hum te Dubrava zapovjednik obalnog odsjeka Neretva sa sjedištem u Mostaru. (Isto, čl. 2., str. 133) Sve građanske državne i samoupravne oblasti na navedenim područjima su podređene vojnoj upravi. (Isto, čl. 3., str. 34)

12. Uzdržavanje svećenika vjerskih zajednica u NDH:

Iz sredstava državnog proračuna uzdržavalo se svećenstvo svih priznatih vjerskih zajednica u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj: a) Rimokatoličko i grkokatoličko svećenstvo (Detaljnije vidjeti odredbu od 29. ožujka 1944., Isto, str. 174-176), b) svećenstvo islamske vjerske zajednice (Odredba od 25. svibnja 1944., isti izvor, str. 177-181), c) svećenstvo njemačke evangelističke crkve (Odredba od 29. ožujka 1944., isti izvor, str. 182-184) i d) svećenstvo Hrvatske pravoslavne crkve (Odredba od 29. ožujka 1944. godine, isti izvor, str. 185-187), i to pod jednakim uvjetima isplate doplataka svećenicima ovisno od grupa i skupoće područja. Djelatni svećenici primaju od 8.000 Kuna za prvi razred, do 2.000 Kuna za četvrti razred, sukladno skupoći. Izuzev rimokokatoličkih djelatnih svećenika, doplatci se izplaćuju za svećeničke zakonite žene, udove i zakonitu djecu kao i sirotčad.

13. Visina uvozne pristojbe:

Sukladno Naredbi Ministarstva obrta, veleobrta i trgovine donesena 17. svibnja 1944., (Vidjeti isti izvor, str. 188-189) na svu robu uvezenu u NDH, plaća se u korist Zaklade za pomaganje vanjske trgovine uvozna pristojba od 3% vriednosti robe, nevedene u računu. (Vidjeti čl. 1., str. 188)

14. Stavljanje u kolanje novčanica od 5000 Kuna:

U Narodnim novinama, službenom glasilu NDH, od 27. svibnja 1944., broj 120, objavljeno je stavljanje u kolanje novčanica od 5000 Kuna, (Vidjeti isti izvor, str. 197-199) temeljem odluke Hrvatske državne banke od 12. svibnja 1944., s kojom se suglasio i ministar Državne riznice svojom odlukom od 19. svibnja 1944., stavlja se u kolanje nova novčanica od 5000 Kuna, koja nosi nadnevak izdanja od 15. srpnja 1943. Na lievom dielu glavnog crteža u ovalu, ukrašenom šarama, odtisnuta je u tamnosmeđoj boji glava djevojke u hrvatskoj narodnoj nošnji iz Bosne. (Vidjeti detaljnije isti izvor, str. 197)

15. Osuda Upravnog sudišta – obiteljska mirovina:

Osuda punog vieća upravnog sudišta u Zagrebu od 8. svibnja 1944. glede visine obiteljske mirovine Zorke Rehak, (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 213-217) zanimljiva je po tome što je Franjo Rehak, bivši prometnik – činovnik IX. položajne grupe, ubijen dana 23. kolovoza 1941. godine od odmetnika u vršenju službe, jedan od brojnih primjera nevine žrtve odmetničkih napadaja samo zato što je nosio službenu odoru i vršio službenu dužnost u NDH. Dakle, s motrišta partizansko – četničkog pokreta svaka osoba koja nosi službenu odoru NDH, i koja vrši određenu državnu službu, predstavljala je legitimnu metu za odstrel, što govori o naravi komunističko – četničke ideologije. Otuda su hrvatske vlasti oružane skupine svrstale u odmetničke i terorističke kojima je osnovni cilj širenje straha i nesigurnosti među građanima države Hrvatske. Još nisu zbrojene nevine žrtve odmetničkih napadaja samo zato što su vršili svoju službu u NDH. U ovom razdoblju predsjednik hrvatske Državne vlade je dr. Nikola vitez Mandić.

16. Rimokatolička bogoslovna sveučilišta:

Zakonska odredba o priznanju značaja i svojstva Rimokatoličkih bogoslovnih učilišta u Zadru, Sarajevu, Senju, Đakovu, Mostaru, Makarskoj i Dubrovniku, donesena je 1. lipnja 1944., (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 229-230) prema kojoj se navedenim Rimokatoličkim bogoslovnim učilištima: nadbiskupsko u Zadru, nadbiskupsko u Sarajevu, biskupsko u Senju, biskupsko u Đakovu, franjevačkom u Sarajevu, franjevačkom u Dubrovniku, franjevačkom u Mostaru, franjevačkom u Makarskoj i dominikanskom u Dubrovniku, priznaje značaj crkvene škole, kojima se priznaje značaj javnosti i svojstvo visoke škole. (Isti izvor, čl. 1., str. 229) te ova učilišta nose naslov „Visoka bogoslovna škola“ (Isto, čl. 2., str. 229)

17. Ratni sud Velebit – Dinara i 6. pješačka divizija – ukidanje:

Odredba o ukidanju Ratnog suda kod Zapovjedničtva područja Velebit – Dinara i Ratnog suda 6. pješačke divizije, donesena je 7. lipnja 1944., (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 244) prema kojoj nesvršeni kazneni spisi imaju se predati ratnim sudovima nadležnih za postrojbu, a svršeni spisi predat će se Ratnom sudu Zapovjedništva obalnog odsjeka Lika, a Ratni sud 6. pješačke divizije ratnom sudu kod zapovjedničtva obalnog odsjeka Neretva. (Isti izvor, čl. 2., str. 244)

18. Poglavnikova odredba o pomilovanju:

Poglavnikova odredba o pomilovanju, donesena je 13. lipnja 1944., (Vidjeti isti izvor, str. 272-275) prema kojoj se određeni kazneni čini opraštaju i prepuštaju zaboravi, prije svega šumskih krađa po zakonu o šumama, a koje su do 12. lipnja 1944. godine počinili pripadnici oružanih snaga. Odgađaju se do svršetka rata ovrhe kazni oduzeća slobode, naređene do uključivo 12. lipnja 1944. Od pomilovanja se izuzimaju vojni bjegunci i vojni neposlušnici koji se do dana proglašenja ove odredbe o Poglavnikovom milostivom pomilovanju nisu samovoljno vratili do 1. srpnja 1944., kao i osobe, nad kojim je do dana proglašenje ove odredbe ovršena smtrna kazna.

19. Njemačka trgovačka akademija u Zemunu – otvaranje:

Naredba Ministarstva narodne prosvjete o otvaranju Njemačke trgovinske akademije u Zemunu, donesena je 12. lipnja 1944., (Vidjeti detaljnije isti izvor, str. 280-281) prema kojoj se u godini 1943.-44. otvara Njemačka trgovinska akademija u Zemunu s prva tri razreda, a četvrti će se otvoriti u školskoj godini 1944.-45. Kao obvezatni predmeti uče se slijedeći predmeti: a) hrvatski jezik i hrvatska književnost, b) hrvatska poviest, i c) priradni zemljopis NDH, uporedo sa stručnim predmetima. (Isti izvor, čl. 3., str. 280) Dakle, pripadnici Njemačke narodne skupine su bili odani vriednostima i državnom poretku Nezavisne Države Hrvatske uporedo sa štovanjem vlastitih nacionalnih vriednosti.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović