SVIBANJ 1943. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATKOJ

1. Službovni naputak za rizničku stražu:

Uloga rizničke straže u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj nedovoljno je istražena i time nepoznata široj javnosti premda je ona unutar Državne riznice predstavljala sredstvo zaštite gospodarskih unutarnjih i vanjskih narodnih i državnih probitaka. Da su nove hrvatske vlasti rizničku stražu smatrale službom od izuzetnog značaja, dokaz je službovni naputak za razničku stražu, koji je donesen 19. ožujka 1943., podpisano od ministra državne riznice dr. Vladimira Košaka. Naputak je obiman, sadrži 166 člana i uređuje sva pitanja ustroja i djelovanja službe, utemeljen u zakonskoj odredbi od 9. svibnja 1942. o rizničkoj straži. (Detaljnije vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonski propisi i naredbe donesene od 20. travnja do 22. svibnja 1943. Knjiga XXXI.(Svezak 301.-310.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada tiskare st. kugli, Zagreb, Br. 3415, str. 1-192) Najobimniji normativni dokumenat sa kojim sam se do sada susreo.

• Značaj rizničke straže:

Riznička straža je organ (primjereniji izraz je odjel ili odsjek, nap. I.I.J.) rizničke uprave za izvršenje zadataka i dužnosti, propisane zakonskim odredbama o rizničkoj straži i posebnim zakonskim propisima o carini, monopolu, potrošarini, pristojbama, biljegovini i porezima. (Isto, čl. 1., str. 1) Riznička straža vrši čuvanje državne granice i pograničnog pojasa u vojničkom pogledu i to prema uputama ministarstva oružanih snaga i u sporazumu s ministarstvom državne riznice.

• Pomoć rizničkoj straži:

Sve državne i samoupravne oblasti su dužne uviek pomagati rizničku stražu u vršenju njene službe na cijelom području NDH u cilju državnog i narodnog probitka. (Isto, čl. 4., str. 4)

• Pomoćna sredstva za vršenje službe rizničke straže:

Rizničkoj straži mogu se dati u svrhu što učinkovitijeg i bržeg vršenja službe na upotrebu samovozi, motorne trokolice, dvokolice i druga sredstva, a za vršenje službe uz morsku obalu i na pograničnim rijekama pogodna plovna sredstva. (Isti izvor, čl. 5., str. 4)

• Pečati rizničke straže:

Svaka jedinica rizničke straže ima svoj pečat, a svaki službenik mora imati za potrebe nadzorne službe poseban pečat za vosak, s nadpisom „Nezavisna Država Hrvatska“, a izpod grba broj pečata i nadpis „Riznička straža“. (Isto, čl. 10., str. 6)

• Vanjske oznake na zgradama:

Na zgradama, gdje su smještene jedinice rizničke straže, mora iti iztaknuta nadpisna ploča ovalnog oblika, veličine 50 x 65 cm, na kojoj se u sredini nalazi državni grb, a oko nadpis Nezavisna Država Hrvatska i naziv jedinice rizničke straže. (Isto, čl. 11., str. 7)

• Ustroj rizničke straže:

Rizničkom stražom zapovijeda i izravno upravlja Glavno nadzorničtvo rizničke straže kao odsjek Ministarstva državne riznice. Glavnom nadzorničtvu rizničke straže, podređena su izravno župska nadzorničtva. (Isto, čl. 12., str. 8)

• Nazivi jedinica rizničke straže:

Nazivi župskih nadzorničtava, povjereničtava i razdjela rizničke straže označavaju se prema mjestima njihovog sjedišta, a nazivi povjereničtava i razdjela rizničke straže imaju sjedište u istom mjestu, i označavaju se osim toga rimskim rednim brojevima, npr. Povjereničtvo rizničke straže II. u Zagrebu. (Isto, čl. 20., str. 12)

• Dužnosti i prava službenika rizničke straže:

Službnici rizničke straže dužni su bditi točnim i pravilnim izvršenjem dohodarstvenih propisa i spriječavati dohodarstvene prekršaje. Službenici rizničke straže uvijek su u službi, stoga su dužni svakom prilikom, poduzeti propisano uredovanje, makar im služba nije propisana. Pri odkrivanju dohodarstvenih prekršaja mora biti poticaj službeniku rizničke straže osjećaj dužnosti a ne pohlepa za uhvatninon. (Isti izvor, str. 151)

• Službena tajna:

Sve što službenik rizničke straže u svojoj službi sazna, smatra se službenoj tajnom. Službenom tajnom smatra se i primljena službena zapovijed za obavljanje službe. (Isto, čl. 25., str. 16)

1. Uvreda časti službenika rizničke straže:

Ako službenik rizničke straže bude uvrijeđen u svojoj časti, ne smije odustati od zahtjeva, da mu se pruži zadovoljština, i da se krivac prema zakonu kazni. (Isto, čl. 26., str. 16)

1. Udjelba službe rizničke straže:

Službenici rizničke straže, koji su u međusobnom rodbinstvu po pravoj ili pobočnoj liniji do četvrtog koljena uključujući ili u rodbinstvu po ženitbi do drugog koljena uključivo, ne mogu služiti u istom povjereničtvu ili razdjelu rizničke straže. (Isto. čl. 27., str. 17)

1. Odievanje i ponašanje rizničke straže:

Službenici rizničke straže moraju uvijek biti propisno, čisto i uredno odjeveni i opremljeni, obrijani i ošišani. (Isto, čl. 30., str. 19)

1. Pozdravljanje rizničke straže:

Pozdravljanje je vidljivo iskazivanje počasti, kojim se uzdiže ugled višeg u činu i vlastiti ugled u očima drugih, te daje dokaz stege i odgoja službenika. Službenici rizničke straže upotrebjavaju sliedeće vrste pozdrava: a) vojnički pozdrav, rukom, puškom, okretom glave i stavom „Pozor“, b) ustaški pozdrav, ustmeno „Za dom – spremni“ i c) pozdrav naklonom. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 21)

1. Prijavak rizničke straže:

Prijavak je čin, kojim službenik rizničke straže na poziv višeg, zbog službe ili posebničke potrebe, dolazi u službeni dodir s višim službenikom rizničke straže. (Isto, čl. 34., str. 25)

1. Izvještavanje o važnijim događajima:

O svakom važnijem događaju, koji se odnosi na rizničku stražu, dužan je razdjel rizničke straže na području kojeg se to dogodilo, izvijestiti nadležno povjereničtvo rizničke straže,  koje će izvijestiti nadležno župsko nadzorničtvo, a u osobito važnim događajima izravno i Glavno nadzorničtvo rizničke straže. (Isti izvor, čl. 44., str. 36)

1. Zaustavljanje:

Službenik rizničke straže ima pravo zaustavljati osobe i prometna vozila uviek, kada postoji temeljita sumnja da kriumčare ili namjeravaju kriumčariti, odnosno, ako su ili namjeravali učiniti dohodarstveni prekršaj. (Isto, čl. 51., str. 54)

1. Premetačina i pregled:

Premetačina zgrada, stana, prostorija, željezničkih i poštanskih kola, brodova, zrakoplova i drugih prievoznih sredstava, jesu uredovni čini, što ih temeljem pismenog rješenja, obavja službenik rizničke straže. (Isto, čl. 56., str. 63) Iz ovoga proizilazi zaključak o širokim pravima i ovlastima službenika rizničke straže u svrhu probitka hrvatskog naroda i države, što uključuje pravo na zapor određene robe i proizvoda.

1. Oboružanje rizničke straže:

Svakom dočasniku i pokusniku rizničke straže, izdaje se na službenu upotrebu, puška, samokres, bodež i ostalom oružnom opremom i streljivom. (Isti izvor, čl. 63., str. 74) Riznička straža je predstavljala sastavni dio hrvatskog oružničtva koja je vodila kako građanske tako poslove vojnog značaja. Glede uporabe oružja, pravilo je da se službenik rizničke straže drži načela, da se oružje može upotrijebiti samo kao skrajnje sredstvo, da se osoba učini nesposobnom za napadaj, odpor ili bijeg, kao i da se spriječi bijeg preko državne granice. (Isto, čl. 64., str. 75) U svrhu zaštite dohodarstvenih probitaka države, nalazi se državna granica pod stalnim nadzorom službenika rizničke straže. (Isti izvor, čl. 70., str. 85) Dakle, državna ustanova i služba koja je u NDH obavljala značajnu ulogu kako glede vojne zaštite probitaka države Hrvatske tako bdijenja nad izvršavanjem propisa gospodarstvene politike, sa širokim ovlastima kao što je podpomaganje spriječavanja šumske štete, progonu nedozvoljenog lova i ribolova, spriječavanja prenošenja stočnih zaraznih bolesti, prekršajnih čina nedozvoljene trgovine i slično. Ona je sudjelovala i u skršenju odpora odmetničkih oružanih grupa, kada je trebalo u suradnji sa domobranskim postrojbama i ustaškom vojnicom odnosno oružničtvom.

2. Propisnik o redoslijedu nošenja hrvatskih i stranih odlikovanja:

Usvojen je 4. svibnja 1943. (Isti izvor, str. 265-267) prema kojemu se: a) hrvatska odlikovanja nose svakom zgodom i uviek na prvom mjestu prema propisnom redoslijedu objavljen u Narodnim novinama od 30. travnja 1943., broj 98., b) iza hrvatskih odlikovanja nose se stečena odlikovanja one države gdje je odlikovani služio prije 1. XI. 1918. godine prema redoslijedima dotične države i c) iza ovih odlikovanja nose se odlikovanja drugih stranih država. Odlikovanja stranih država nose se na lievoj strani prsiju. (Isti izvor, str. 266) Zabranjeno je nošenje odlikovanja onih država koje se nalaze u ratnom stanju sa NDH (Isti izvor, točka 7., str. 267) odnosno, osovinskim silama. Dakle, tzv. Savezničke države su neprijateljske države (Njemačka, Italija i savezničke države) nazivali Osovinskim, a njemački saveznici su s druge strane, neprijateljske države nazivali, osovinskim državama. To svjedoči o historiografskim protuslovnostima uporabe naziva i pojmova.

3. Zastava oružanih snaga NDH:

Zakonska odredba o zastavi oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske donesena je 4. svibnja 1943. (Isti izvor, str. 272-275) Za osobite zasluge i vojnička djela pred neprijateljem, poklanja Poglavnik svojom odredbom pješačtvu domobranstva i ustaške vojnice zastave, a jahačim četnim tijelima domobranstva i ustaške vojnice stiegove. (Isto, čl. 1., str. 272) Veličina zastave jest: 120 cm : 84 cm, a stiega 60 cm : 60 cm., a izrađeni su jednako. (Isto, čl. 2., str. 272) Tko napusti svoju zastavu, odnosno, stieg, pogazio je i svetu prisegu i danu častnu riječ, počinio je izdajstvo svoje domovine i naroda. (Isti izvor, čl. 3., str. 274)

4. Naknada štete za upropaštenu opremu pripadnika oružanih snaga:

Zakonska odredba o naknadi štete za upropaštenu opremu pripadnika hrvatskih oružanih snaga, donesena je 20. svibnja 1943., (Isto, str. 282-284) prema kojoj pripadnik oružanih snaga NDH, kad opremu, kojom je zadužen on ili neki drugi pripadnik oružanih snaga, odtuđi, zlobno ili uslijed nepažnje izgubi, dužan je nadoknaditi troškove trostruke koju je oprema imala u času čina. (Isti izvor, čl. 1., str. 282)

5. O novinarima i novinarskom radu u NDH:

Zakonska odredba o novinarima i novinarskom radu donesena je 20. svibnja 1943. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 285-316) Pod novinarskim radom se razumijeva izradba i oblikovanje sadržaja novina i glasila i novinarski rad je javno zvanje. (Isto, čl. 1., str. 285) Koji časopisi imaju izključivo umjetnički, vjerski ili znanstveni značaj ustanovljuje Ministarstvo narodne prosvjete – Glavno ravnateljstvo za promičbu. Zvanje novinara i novinarskog pripravnika stječe se samo upisom u imenik novinara, koje imenike vodi Hrvatsko novinarsko družtvo kao stališka postrojba novinara. (Isto, čl. 3., str. 286) U imenik novinar pripravnik može biti upisan samo onaj tko izpuni uvjete, prvo, da je navršio 18 godina života, drugo, da je državljanin NDH, treće, da je položio ispit zrelosti i četvrto, da uživa sva građanska i častna prava. (Isto, čl. 7., str. 287) U imenik novinara može biti upisan onaj koji izpunjava potrebne uvjete: a) da je punoljetan, b) da je položio stručni novinarski izpit, c) da mu pravo na novinarsko zvanje nije oduzeto odlukom Hrvatskog novinarskog družtva. (Isto, čl. 10., str. 288) Upisom u imenik novinara stječe novinar pravo na vršenje novinarskog zvanja prema slobodnom izboru na cielom području NDH. (Isto, čl. 16., str. 290) Dužnost je novinara da predmete, koje obrađuje u novinama i glasilima, prikazuje istinito i temeljito prema najboljem znanju i prosuđivanju. (Isto, čl. 17., str. 290-291) Ujedno, osniva se novinarski stališki sud u sjedištu Hrvatskog novinarskog družtva, kojega izdržava iz vlastitih sredstava. (Isti izvor, čl. 58., str. 308) Svi novinari i novinarski pripravnici na cielom području Nezavisne Države Hrvatske, moraju biti okupljeni u Hrvatsko novinarsko družtvo (HND) kao stališka udruga. Brisanje iz imenika prestaje pravo vršiti novinarsko zvanje i nazivati se novinarom. Dakle, kriva predodžba o NDH se ne podudara sa normativnim uređenjem ovih pitanja, i ona je posljedica ideološke jednostranosti i isključivosti, prosuđivano temeljem normativnog uređenja uloge i položaja novinstva i novinara u sustavu javnog priopćavanja u razdoblju postojanja Nezavisne Države Hrvatske.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović