STUDENI I PROSINAC 1942. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

Polazna teza: s krajem prve godišnjice osnutka Nezavisne Države Hrvatske, polako se bližio kraj uspona i poleta oživotvorenja prve obnove starije države Hrvatske. Razlog tomu je sve negativniji učinak djelovanja odmetničkih oružanih grupacija i preokret na Istočnoj bojišnici, praćeno sve učestalijim razarajućim zračnim savezničkim napadajima.

1. Nabavka pasa za potrebe domobranstva:

Zakonska odredba o nabavci pasa za potrebe hrvatskog domobranstva, donesena je 16. studenog 1942. Psi, potrebni za posebne službe domobranstva, nabavljaju se odkupom. Posebnim Propisnikom odredit će se vrsta pasa, koje dolaze u obzir za takav odkup. (Detaljnije vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe. Proglašene od 15. studenog do 22. prosinca 1942. Knjiga XXVI. (Svezak 251.-260.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada knjižare st. kugli, Zagreb, Br. 3274, str. 3-4) Jedno od svojstava mlado-obnovljene države Hrvatske je namjera da se oblasti i pitanja čitave društvene organizacije normativno urede sukladno svojstvima svih modernih europskih država.

2. Pomoćni oružnici:

Zakonska odreba o pomoćnim oružnicima donesena je 16. studenog 1942. (Isti izvor, str. 5-6) Prema istoj, dok se stališ oružničtva ne popuni osobama koje izpunjavaju potrebne uvjete iz člana 17. zakonske odredbe od 21. kolovoza 1941., u oružničtvo NDH može zapovjednik Hrvatskog oružničtva, zapovijediti privremenu popunu oružničtva pomoćnim oružnicima, (Isto, čl. 1., str. 5) koji se pismeno obvezuju da će služiti najmanje godinu dana, i to tamo, gdje bude udijeljen. (Isti izvor, čl. 2., str. 5) Ovo pokazuje koliko su pažnje nove hrvatske vlasti posvećivale javnom redu, sigurnosti i obrani državnog poretka NDH.

3. Prisilni odkup mlijeka i mliječnih proizvoda:

Propisnik Ministarstva narodnog gospodarstva od 14. studenog 1942., (Isto, str. 11-17) predviđa mogućnost prisilnog odkupa mlijeka i mliječnih proizvoda, gdje se pokaže potreba, za podmirenje potreba vojske, pučanstva, bolnica, sirotišta i drugih ustanova. (Isto, čl. 1., str. 11) Otkupna cijena mlijeka i mliječnih proizvoda uređuje se oblasnom odlukom Državnog ureda za oblikovanje cijena i nadnica. (Isti izvor, čl. 4., str. 15)

4. Upis đaka izbjeglica:

Izbjeglice i prognanici su zbiljnost II. svjetskog rata i šireg dinarsko – hrvatskog krajolika. Ministarstvo narodne prosvjete, odjel za srednje školstvo je 17. studenog 1942. godine izdalo Okružnicu svim gimnazijama, učiteljskim i građanskim školama, za naknadni upis u drugu školu đaka izbjeglica. Naređuje se da upravitelji gimnazija, učiteljskih i građanskih srednjih škola mogu bez odobrenja ovog ministarstva, nakonadno upisivati takve đake. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 23)

5. Promjena naziva „građanska škola“:

Zakonskom odredbom od 26. studenog 1942., naziv „građanska škola“ u zakonu o građanskim školama od 5. prosinca 1931. godine, zamjenjuje se nazivom „obća niža srednja škola“. (Isti izvor, čl. 1., str. 104)

6. Ustrojstvo i djelovanje oružničtva:

Zakonska odredba o ustrojstvu i radu Hrvatskog oružničtva, donesena je 26. studenog 1942. (Isto str. 65-100) Oružničtvo se opisuje kao oružana postrojba Ustaške vojnice za vršenje izvršne upravno-redarstvene i izvršne sudbeno-redarstvene službe u NDH. (Isto, čl. 1., str. 65) Zadaća je oružništva održavati javni red, mir i poredak, i bdjeti nad javnom, osobnom i imovinskom sigurnosti. (Isto, čl. 2., str. 65) Bitno je svojstvo oružničtva i svakog pripadnika oružničtva, trajnost i predusretnost u djelatnoj skrbi za izvršenje zadataka. (Isto, čl. 3., str. 65) Glede ustrojstva, oružničtvo sačinjavaju: a) Glavno zapovjedništvo oružničtva, b) Sredidšnja oružnička škola, c) šest okružnih krila, d) tri pokretne bojne, e) bojna vojno-poljskog oružničtva i f) Oružnička glazba. (Isto, čl 12., str. 68) Oružnici se novače: a) od novaka dragovoljaca, koji se obvezuju da će četiri godine služiti u oružničtvu, b) od pripadnika ostalih postrojbi Stajaće ustaške vojnice ili domobranstva. (Isto, čl. 21., str. 75) Svi častnici moraju znati jahati i upravljati samovozom a niži častici i upravljati samokretnom dvokolicom. (Isto, čl. 26., str. 78) Glavni zapovjednik oružničtva potčinjen je zapovjedniku Ustaške vojnice. (Isto, čl. 29., str. 81) Oružničto je podvrgnuto zapovjedništvu Ustaške vojnice u svemu što se odnosi na novačenje, službovne propise vojnog značaja, na stegu, unutarnju upravu, (Isto, čl 49., str. 90-91) a u svim poslovima vršenja službe na održavanju javnog reda i sigurnosti oružničtvo je podvrgnuto Ministarstvu unutarnjih poslova preko Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost. Oružničtvo je podvrgnuto Ministarstvu domobranstva u svim poslovima službe, koji se odnosi na vojno-poljsko oružničtvo, na provođenje stanja pokretnosti, na nadzoru nad pripadnicima domobranstva za vrijeme dopusta i mirovine, nad domobranskim bjeguncima i onima koji se ne odazovu pozivima domobranske oblasti. (Detaljnije vidjeti, isto, čl. 50., str 91) Od oružničtva se ne može tražiti izvršenje čina, koji ne bi bili spojivi s čašću i s dužnosti oružnika, ili koji bi mogli naškoditi njihovu ugledu. (Isto, čl. 67., str. 98)

7. Hrvatska narodna i sveučilišna knjižnica:

Zakonska odreba o Hrvatskoj narodnoj i sveučilišnoj knjižnici donesena je 26. studenog 1942. godine (Isto, str. 106-117) sukladno kojoj Hrvatska narodna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je samostalan državni prosvjetni zavod i pod izravnim nadzorom Ministarstva narodne prosvjete. (Isti izvor, čl. 1., str. 106) Zadatak je prvo, da pomaže njegovanje znanosti, b) da pomaže nastavu na sveučilištu i drugim visokim školama, c) da prikuplja djela trajne vrijednosti iz svih grana znanosti i književnosti svih naroda, sve što se tiska na području NDH, da prikuplja rukopise na hrvatskom jeziku i na tuđim jezicima ako se odnose na hrvatski narod i njegove zemlje. (Isto, čl. 3., str. 106-107)

8. Hrvatska državna lutrija:

Hrvatska državna lutrija je osnovana zakonskom odredbom od 26. studenog 1942., (Isto, str. 119-125) kao posebna ustanova Ministarstva državne riznice, sa sjedištem u Zagrebu. (Isto, čl. 1., str. 119) Za sve obveze Hrvatske državne lutrije jamči država. (Isto, čl. 3., str. 119)

9. Ograničena potrošnja struje u Zagrebu:

Službeno saopćenje Električne centrale obćine grada Zagreba o ograničenju potrošnje struje, doneseno je 28. studenog 1942., (Isti izvor, str. 127-130) prema kojoj, počevši od 1. prosinca 1942. potrošnja električne struje za dalja tri zimska mjeseca se vrši uz ograničenja i pod određenim uvjetima za stanove, za obrte, veleobrte, s napomenom da će u slučaju prekoračenja dopustivog potroška za stanove, izkopčat će se dotičnom potrošaču struja.

10. Hrvatsko-finski trgovački odnosi:

U Zagrebu je 28. studenog 1942. godine, data Objava Ministarstva vanjskih poslova o ratifikaciji hrvatsko – finskog ugovora o trgovini i plovidbi od 25. travnja 1942. (Isto, str. 151) Ugovor je stupio na snagu 27. studenog 1942. godine. Izmjena ratifikacionih povelja uslijedila je u Helsinki–u dana 11. studenog 1942. Ugovor o trgovini i plovidbi između Nezavisne Države Hrvatske i Republike Finske (Isti izvor, str. 152-155), podpisao je u ime Poglavnika NDH, dr. Mirko Lamera, državni tajnik Ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu i Onni Talas, u ime predsjednika Republike Finske. (Isto, str. 152)

11. Obustava svog osobnog prometa na željeznicama javnog prometa:

Naredba Ministarstva prometa o obustavi osobnog prometa na svim željeznicama javnog prometa na području NDH, donesena je 3. prosinca 1942. godine (Isto, str. 179) sukladno kojoj od dana 7. prosinca 1942. od 0 sati do 6. siječnja 1943., u 24 sata obustavlja se svaki osobni promet na svim željeznicama na čitavom području NDH. Razlog nije naveden, o čemu se samo može umovati.

12. Osnutak njemačke pučke škole:

Na prijedlog vođstva njemačke narodne skupine, njemačke pučke i pomoćne škole su osnivane i ukidane. Ministarstvo narodne prosvjete je 26. studenog 1942., donijelo Naredbu o osnutku njemačke pučke škole u Strašincima, kotar Županja, velike župe Posavje s sjedištem u Brodu na Savi. (Isti izvor, str. 207)

13. Najviše dopuštene cijene jela u ugostiteljskim objektima:

Gradsko poglavarstvo Zagreba je 7. prosinca 1942., donijelo Oblasnu odluku o najvišim dopustivim cijenama jela u ugostiteljskim poduzećima na području grada Zagreba, (Isto, str. 219-232) u svrhu zaštite potrošača i spriječavanja nezakonitog bogaćenja kroz više cijene. U NDH sve je bilo pod nadzorom državnih ustanova zbog ratnih prilika i lova u mutnom.

14. Stočarsko-zdravstvene ambulante:

Nove hrvatske vlasti u kratkom vremenu su donijele brojne pozitivne promjene. Ministarstvo narodnog gospodarstva je 23. studenog 1942., donijelo Naredbu o osnivanju stočarsko-zdravstvenih ambulanata. U velikoj župi Posavje, osnivaju se stočarsko-zdravstvene ambulante u Drenovcima, Babinoj Gredi, Županji, Oriovcu, kotar Brod na Savi.

15. Ukidanje izpostave župske redarstvene oblasti:

Naredbom Ministarstva uutarnjih poslova od 10. prosinca 1942. godine (Isto, str. 250), ukida se izpostava župske redarstvene oblasti u Bosanskom Brodu, osnovana naredbom istog ministarstva od 6. lipnja 1942. Vlasti NDH su trajno tragale za najučinkovitijim ustrojstvom državne uprave i redarstvenih oblasti.

16. Ustaški zakladni zavod:

Ustaški pokret predstavlja okosnicu Nezavisne Države Hrvatske i „Ustaša“ – Hrvatski oslobodilački pokret, prožet je kroz ukupnu društvenu organizaciju. Zakonskom odredbom od 18. prosinca 1942. godine, osniva se „Ustaški nakladni zavod u Zagrebu“, (Isti izvor, str. 265-266) sa svrhom da izdaje i razparčava knjige, brošure, novine i glasila, koji obrađuju politički, uljudbeni, gospodarstveni, društvovni, znanstveni i umjetnički život hrvatskog naroda. (Isto, čl. 1., str. 265) Vlasnik je „Ustaša“ – Hrvatski oslobodilački pokret. (Isto, čl. 2., str. 265)

17. Pitanje hrvatskih radničkih obiteljskih domova:

Ministarstvo unutarnjih poslova, Glavno ravnateljstvo za udružbu i družtvovnu skrb, je zakonskom odredbom od 18. prosinca 1942. godine (Isto, str. 267-270) predvidjelo zakonskom odredbom da pripadnici radničkog staleža dobivaju u najam obiteljske domove uz prvenstveno pravo otkupa. Hrvatski radnički obiteljski dom može dobiti u najam radnik koji je državljanin NDH, koji najmanje 5 godina pripada radničkom staležu, koji ima obitelj s više djece, koji je duševno i tjelesno zdrav. (Isto, čl. 2., str. 267) Istog dana je donesena Provedbena naredba Ministarstva unutarnjih poslova o dodjeljivanju hrvatskih radničkih obiteljskih domova u najam. (Isti izvor, str. 271-274) Dakle, hrvatske državne oblasti su vodile skrb o potrebama hrvatskog radnika i svih pripadnika radničkog stališa.

18. Proračun NDH za 1943. godinu:

Državni proračun za 1943. je usklađen sa zbiljnosti i ratnim prilikama. (Detaljnije vidjeti, Isti izvor, str. 275-289) Osnovni dijelovi državnog proračuna su:

Državna uprava:

16. Izdatci, u Kuna = 16.374,632.360
17. Primitci, u Kuna = 15.968,274.410, što iznosi jednačak od Kuna 406, 357.950, koji se pokrivaju od državnih poduzeća.

Državna poduzeća: a) izdatci u Kuna = 7.846,694.950 i b) primitci u kuna 8.253,052.900. (Isto, čl. 1., str. 275) Proračunska godina počinje 1. siečnja a svršava 31. prosinca 1943. (Isti izvor, čl. 2., str. 245)

19. Zabrana lova plemenite divljači:

Dok su s jedne strane hrvatske oblasti uvodile lovostaj na plemenitu divljač, dotle su odmetničke oružane grupacije s druge strane vodile otvoreni lov na pripadnike hrvatske oružane sile i građane koji su bili pristalice države Hrvatske. 16. prosinca 1942., je Ministarstvo narodnog gospodarstva donijelo Naredbu o zabrani lova na plemenitu divljač na cijelom području velike župe Gora do 31. srpnja 1943. (Isti izvor, str. 300) Partizansko-četnički pokret ne samo da nije poštivao zakone države Hrvatske već je propagirao ubijanje, rušenje, palež i razaranje imovine NDH. Dok su državljani NDH bili obvezni poštivati i ponašati se u skladu sa zakonskim odredbama, odmetnici su vodili gerilski rat u kojem nisu postojala pravila ponašanja. Otuda su s pravom hrvatske oblasti pobunjeničke oružane grupacije nazivale odmetničkim.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović