SRPANJ 1944. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

1. Imenovanje načelnika, donačelnika i zastupnika grada Zagreba:

Odredba o priedlogu za imenovanje načelnika, donačelnika i gradskih zastupnika slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, donesena je 22. srpnja 1944. godine, (Detaljnije vidjeti sliedeći izvor; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe proglašene od 21. srpnja do 12. kolovoza 1944. Knjiga XLVII. (Svezak 461.-470.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada knjižare St. Kugli, Zagreb, 1944., Br. 3603, str. 13-15) prema kojoj, u roku od 30 dana od proglašenja ove odredbe, predložit će Državni savezničar iz redova staleških i drugih postrojbi s područja grada Zagreba, na imenovanje Poglavniku Nezavisne Države Hrvatske načelnika i donačelnika, a ministru unutarnjih poslova petdeset zastupnika slobodnog i kraljevskog grada Zagreba. (Vidjeti isti izvor, čl. 1., str. 13) Za službe mogu biti predloženi oni pripadnici staleških i drugih postrojbi, koji su zavičajnici grada Zagreba ili koji borave na njegovom području neprekidno najmanjem tri godine, te da su neporočna života. (Isti izvor, čl. 2., str. 13)

2. Prienos sjedišta velike župe Krbava – Psat u Banja Luku:

Naredba ministra unutarnjih poslova od 17. srpnja 1944. predviđa privremeni prienos sjedišta velike župe Krbava – Psat iz Bihaća u Banja Luku. Premda razlozi nisu navedeni, za predmnijevati je da su odmetnička djelovanja glavni razlog ovakve naredbe. U ovom razdoblju ministar oružanih snaga NDH je ustaški krilnik, Ante Vokić. (Isti izvor, str. 21)

3. Propisnik o športskoj službi:

Propisnik o športskoj službi i o ustrojstvu i poslovanju Posebnog računa za promicanje športa, donesen je 6. srpnja 1944. godine (Vidjeti isti izvor, str. 33-36), prema kojem se športskom službom smatra svaka djelatnost koju, radi promicanja tjelesnog odgoja i športa, a na temelju osnivanja Ureda državnog vođstva tjelesnog odgoja i športa, obavlja država preko Ureda državnog vođstva tjelesnog odgoja i športa. (Isto, čl. 1., str. 33) Svi troškovi, koji proizilaze iz športske službe, podmiruju se iz posebnog računa za promicanje športa. (Isti izvor, čl. 2., str. 34), kojim upravlja državni vođa tjelesnog odgoja i športa pod nadzorom ministra unutarnjih poslova. (Vidjeti, čl. 3., str. 34) Vođstvo državnih oblasti se rukovodilo krilaticom „U zdravom tijelu zdrav duh“.

4. Pristojbenik o visini športske kune u 1944. godini:

Donesen je 6. srpnja 1944. godine (Vidjeti isti izvor, str. 37-39), prema kojem, športska kuna koju plaćaju članovi športskih i planinarskih družtava, iznosi godišnje: a) za djelatne članove Kn 12, b) za nedjelatne članove Kn 120. (Vidjeti, čl. 1., str. 37) Športsku kunu plaćaju kupci ulaznica za športske priredbe i ova se pristojba plaća prigodom kupovanja ulaznica na blagajni kod prodaje ulaznica. Ovo je nepoznata široj javnosti poviest NDH koja svjedoči o značaju tjelesnog odgoja i športa za društvenu organizaciju obnovljene države Hrvatske.

5. Iznimne mjere za zaštitu obskrbe i prehrane:

Zakonska odredba o iznimnim mjerama za zaštitu obskrbe i prehrane, donesena je 24. srpnja 1944., (Vidjeti isti izvor, str. 40-44) prema kojoj se potreban nadzor nad primjenom postojećih propisa koji se odnose na preradbu, trgovinu i promet, nakup, razpodjelu, potrošnju prehrambenih i obskrbnih sredstava, povjerava državnom povjereniku za zaštitu obskrbe i prehrane. Državni povjerenik za zaštitu obskrbe i prehane djeluje u poslovima svojega djelokruga na čitavom području NDH i on je član Državnog gospodarskog povjerenstva koga imenuje i razrješava Poglavnik NDH. Dakle, osiguranje obskrbe i prehrana pučanstva i pripadnika oružanih snaga, predstavlja prvorazredni zadatak državne uprave NDH.

6. Uznička straža oružanih snaga:

Naredba ministra oružanih snaga o uzničkoj straži oružanih snaga donesena je 22. srpnja 1944., (Vidjeti isti izvor, str. 45-48) prema kojoj se uznička straža sastoji od zapovjednika uzničke straže, zamjenika uzničke straže, viših čuvara i čuvara. (Isto, čl. 1., str. 45) Uznička straža neposredno je podređena zapovjedniku posadnog zatvora a preko njega zapovjedničtvu mjesta i Pravosudnom odjelu ministarstva oružanih snaga. Zapovjednik posadnog zatvora ima prema osoblju uzničke straže pravo i vlast zapovjednika bojne. (Isti izvor, čl. 3., str. 45) Dužnost osoblja uzničke straže je čuvati osobe, koje su u zatvoru oružanih snaga, vršiti sigurnosnu službu i održavati stegu u zatvorima oružanih snaga prema kućnom redu i postojećim propisima. (Vidjeti isto, čl. 6., str. 47)

7. Uređenje priradnog zadrugarstva:

Zakonska odredba o načinu uređenja priradnog zadrugarstva, donesena je 26. srpnja 1944., (Vidjeti isti izvor, str. 65-75) prema kojoj se priradno zadrugarstvo postrojava u zadruge, u zadružne poslovne središnjice, u zadružne saveze i Vrhovni zadružni savez. (Isti izvor, čl. 1., str. 65) Zadruga je družtvo neograničenog broja članova koji u njemu sudjeluju s poslovnim udjelima i s dužnosti jamstva, upisano u zadružni zapisnik, a zadatak mu je, da se zajedničkim vođenjem poslova na temelju samopomoći i međusobne suradnje unapređuje gospodarstvo članova. (Isto, čl. 2., str. 65) Zadružnih saveza ima pet i to:a) Savez hrvatskih seljačkih zadruga, b) Savez hrvatskih obrtničkih zadruga, c) Savez hrvatskih zadruga državnih službenika, d) Savez hrvatkih radničkih i inih zadruga i d) Savez njemačkih seljačkih i obrtnih zadruga. (Isto, čl. 9., str. 67-68) Zadružni savezi ne mogu se baviti nikakvim priradnim poslovima, a zadružne poslovne središnjice ne mogu obavljati pregled zadruga. (Isto, čl. 10., str. 69) Vrhovna zadružna ustanova je Vrhovni zadružni savez, koji je jedan za čitavu državu sa sjedištem u Zagrebu. (Vidjeti čl. 11., str. 69)

8. Središnji seljački zadružni poslovni savez:

Zakonska odredba o Središnjem seljačkom zadružnom savezu donesena je 26. srpnja 1944. godine (Vidjeti isti izvor, str. 76-79) prema kojoj se osniva Središnji seljački zadružni poslovni savez sa sjedištem u Zagrebu, kao na području NDH središnji savez za sve seljačke zadružne poslovne središnjice. (Isto, čl. 1., str. 76) Zadatak je: a) obavljanje za učlanjene seljačke zadružne poslovne središnjice svih onih poslova koje mogu i dužne su vršiti za svoje članove i zadruge, b) usklađivanje između pojedinih zadružnih poslovnih zajednica njihovo poslovanje, c) briga za proizvodnju, odkup, uskladištenje, preradbu i promet svih seljačkih proizvoda i d) vršenje svih poslova koje im povjeri ministar seljačkog gospodarstva i prehrane. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 76-77)

9. Usklađivanje tvrdki s propisima o hrvatskom jeziku:

Odredba o usklađivanju tvrdki odnosno imena poduzeća, družtava, zavoda i ustanova s propisima o hrvatskom jeziku, o njegovoj čistoći i o pravopisu, donesena je 27. srpnja 1944., (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 80-82) sukladno kojoj, poduzeća, družtva, zavodi i ustanove čija imena ne odgovaraju duhu, čistoći ili pravopisu hrvatskog jezika prema propisima zakonske odredbe od 14. kolovoza 1941. o jegovoj čistoći i pravopisu, imaju tvrdke svoja imena i pobliže oznake uz njih dovesti u podpuni sklad a navedenim propisima. (Isti izvor, čl. 1., str. 80) Na samo ime izvornog sloga tvrdke inozemnog poduzeća, koje je u NDH upisano u trgovački upisnik, ne odnosi se usklađenje ali se ono odnosi na pobliže oznake, koje su na hrvatskom jeziku sadržane u slogu tvrdke. (Isto, čl. 2., str. 80)

10. Zakonska odredba o školskim nadzorničtvima:

Donesena je 26. srpnja 1944., (Vidjeti isti izvor, str. 91-92) prema kojoj se kod velikih župa osnivaju župska školska nadzorničtva, koja stoje pod nadzorom velikih župana a za područje slobodnog i kraljevskog grada Zagreba osniva se školsko nadzorničtvo za grad Zagreb kao posebni ured u sastavu Ministarstva narodne prosvjete. (Vidjeti čl. 1., str. 91)

11. Imenovanje i nadležnost obćinskih djelatnika:

Prema zakonskoj odredbi o imenovanju i nadležnosti obćinskih djelatnika donesenoj 28. srpnja 1944. godine, (Vidjeti isti izvor,str. 98-100) kod imenovanja obćinskog načelnika, donačelnika i savjetodavnog vieća, mora se se saslušati mišljenje obćinara dotične obćine. (Isti izvor, čl. 2., str. 98) Nadležnost obćinskog načelnika obuhvaća sve poslove za koje su prema propisima o obćinama od 14. ožujka 1933. nadležni obćinski odbor, obćinska uprava i obćinski načelnik. (Isto. čl. 3., str. 98) Obćinski načelnik, obćinski donačelnik, članovi savjetodavnog vieća i obćinski povjerenik prije nastupa službe polažu na ruke predstavnika nadzorne oblasti prisegu propisanu za samoupravne službenike zakonom o prisezi vjernosti Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 10. travnja 1941. (Isti izvor. Čl. 6., str. 99)

12. Tekstilna tvornica Čvrsnica – zanimljivost:

Zakonskom odredbom o pogodnostima tekstilnoj tvornici Čvrsnica d.d. u Zagrebu opraštaju se od plaćanja svi postojeći i budući državni porezi i prirezi kao i samoupravni prirezi, plaćanja svih biljegovina, svih državnih i samoupravnih troškova, carina i svih državnih i samoupravnih daća, koje pogodnosti vriede od 1. siečnja 1943. do 31. prosinca 1952. godine. (Detaljnije vidjeti isti izvor, čl. 2., str. 103)

13. Sitni kovani novac u NDH:

Prema Naredbi ministra Državne raznice od 26. svibnja 1944., (Isto, str. 104-105) stavljaju se u kolanje putem Hrvatske državne banke počevši od 1. kolovoza 1944. sitni novac NDH od 1 i 2 kune, koji tim stavljanjem u kolanje postaju zakonito plaćevno sredstvo na čitavom području države. (Isto, čl. 1., str. 104) Novac je izrađen od čistog cinka, promjer mu je 17 mm, rub gladak a težina 2 grama. (Isto, čl. 2., str. 104) Sitni papirni novac od 1 i 2 Kune s nadnevkom od 25. rujna 1942., povlači se iz kolanja i prestaje danom 31. kolovoza 1945. biti zakonskim platežnim sredstvom na području NDH. (Isto, čl. 4., str. 105)

14. Postotak priradne nesposobosti ratnih ozljeđenika:

Naputak Ministarstva oružanih snaga za određivanje postotka priradne nesposobnosti ratnih ozljeđenika i ostalih žrtava rata, donesen je 16. srpnja 1944., (Vidjeti isti izvor, str. 124-160) u kojem se pod ratnim ozljeđenicima razumijevaju ratni ozljeđenici i žrtve rata. (Isto, str. 124) Priradna nesposobost ratnih ozljeđenika ocjenjivat će se u okviru postotka gubitka funkcija povrijeđenog organa i razmjerno veličini priradne nesposobnosti.

15. Osnutak izvršnih državnih prometnih oblasti:

Zakonska odredba o osnutku izvršnih državnih prometnih oblasti, donesena ja 1. kolovoza 1944., (Vidjeti detaljnije isti izvor, str. 164-166) sukladno kojoj se kao područne ustanove Ministarstva prometa, Glavnog ravnateljstva za promet osnivaju: a) Ravnateljstvo državnih željeznica sa sjedištem u Zagrebu, b) Ravnateljstvo državnih željeznica sa sjedištem u Sarajevu, c) Ravnateljstvo građenja državnih željeznica sa sjedištem u Zagrebu i d) Ravnateljstvo državnog samovoznog prometa sa sjedištem u Zagrebu. (Vidjeti čl. 1., str. 164)

16. Naputak za izradbu priedloga državnog proračuna za 1945. godinu:

Uputstvo odnosno naputak za izradbu priedloga državnog proračuna NDH za 1945. godinu donesen je 14. srpnja 1944. (Vidjeti, str. 167-186) što svjedoči o dugoročnoj održivosti države Hrvatske ali su negativni unutarnji, naročito vanjski utjecaji, bili presudni za njen opstanak u međunarodnoj zajednici budući su velike sile imale drugačije planove.

17. Državne izvršne tehničke oblasti:

Zakonskom odredbom od 3. kolovoza 1944., osnivaju se državne izvršne tehničke oblasti (Vidjeti isti izvor, str. 193-194), koje imaju svoja sjedišta u Banjoj Luci, Osieku, Sarajevu, Splitu, Sušaku – Rieci i Zagrebu sa tehničkim uredima u sjedištima velikih župa. (Isti izvor, čl. 2., str. 193) U djelokrug državnih izvršnih tehničkih oblasti spada: a) nadzor nad izgradnjom svih tehničkih objekata na području NDH i b) njihovo redovito uzdržavanje prema uputama Ministarstva prometa, Glavnog ravnateljstva za javne radove. (Vidjeti isti izvor, čl. 4., str. 193)

18. Bezkamatni zajam državnim službenicima:

Prema Naredbi od 5. kolovoza 1944., djelatnim državnim službenicima i stalnim državnim radnicima, koji službuju na području gradova Banja Luka, Dubrovnik, Mostar, Osiek, Sarajevo, Varaždin i Zagreb, kao i državnim umirovljenicima koji su stalno nastanjeni u ovim gradovima, mogu se podjeljivati bezkamatni zajmovi za nabavu prehrambenih, odjevnih i ogrjevnih proizvoda koje inače izdaju Nabavljačke zadruge državnih službenika za potrebe od dva ili više mjeseca. (Vidjeti isti izvor, str. 220-224)

19. Usjevi – obvezatno zasijavanje:

Naredbom Ministarstva seljačkog gospodarstva i prehrane od 31. srpnja 1944., predviđeno je obvezatno zasijavanje pojedinim vrstama gospodarskih usjeva. (Vidjeti str. 245-250) Krušaricama se smatraju: pšenica, kukuruz, raž, napolica (suraž), ječam, proso i heljda, a veleobrtnim biljem se smatraju lan, konoplja, sladorna repa, cikorija, duhan i sve uljarice (suncokret, soja, uljna repica i ricinus). (Vidjeti, čl. 2., str. 245-246)

20. Pomoćni ženski skup dojavne službe vojnog zrakoplovstva:

Zakonska odredba o postrojbi Pomoćni ženski skup dojavne službe vojnog zrakoplovstva, donesena je 9. kolovoza 1944., (Isto, str. 252-255) prema kojoj se pripadnice postrojbe razvrstavaju u zvanja: dojavnica, donadzornica, nadzornica, nadstojnica i glavna nadstojnica. (Vidjeti čl. 4., str. 253)

21. Pristojbe za prievoz osoba i robe preko Save kod Broda:

Oblasnom odlukom velike župe Posavje u Brodu na Savi od 23. lipnja 1944., (Vidjeti, str. 257-259) utvrđene su pristojbe za prievoz čamcem ili kompom (skela) preko rieke Save, prema kojoj je za utovar i iztovar dužna se pobrinuti osoba čija se roba prevozi.

22. Sastav i način rada staleškog predstavničtva grada Zagreba:

Odluka Državnog savezničara, prof. Ivana Oršolića, o sastavu i načinu rada staleškog predstavničtva slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, donesena je 11. kolovoza 1944., (Vidjeti isti izvor, str. 323-324) prema kojoj, pojedine staleške postrojbe će izaslat u predstavničtvo staleških postrojbi sliedeći broj svojih predstavnika: (1) Hrvatski radnički savez – 328, (2) Hrvatski savez privatnih namještenika – 86, (3) Hrvatski savez grafičkih radnika – 14, (4) Hrvatski savez obrtnika – 85, (5) Hrvatski savez veleobrtnika – 30, (6) Hrvatski savez trgovaca – 95, (7) Hrvatski savez novčara i osiguravatelja – 10, (8) Hrvatski savez slobodnih zvanja – 50, (9) Hrvatski savez državnih namještenika – 112, (10) Hrvatski savez željezničara – 48, (11) Hrvatski savez samoupravnih namještenika – 35, i (12) Hrvatski savez seljaka – 40. Na skupnom sastanku predstavničtva staleških postrojbi daju se priedlozi za gradskog načelnika, gradskog donačelnika i gradske zastupnike. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 324) Ovo je također zanemarena poviest Nezavisne Države Hrvatske prekrivena debelim slojem prašine, za širu hrvatsku javnost.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović