SIJEČANJ 1944. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ…

1. Ratni spomen – znak:

Zakonska odredba o ratnom spomen –znaku donesena je 29. prosinca 1943., prema kojoj se za uspomenu na ovaj rat (II. svjetski rat, nap. I.I.J.) ustanovljuje ratni spoman – znak. (Detaljnije vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe proglašene od 31. prosinca 1943. do 25. siečnja 1944. Knjiga XLI.(Svezak 401.-410.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada knjižare st. kugli, Zagreb, 1944., Br. 3529, str. 1-2; član 1., str. 1) Ratni spomen – znak je dvostran: a) vrpca, i b) vrpca s državnim grbom. (Vidjeti, isto, čl. 2., str. 1) Pravo na ratni spomen – znak imaju: a) pripadnici hrvatskih oružanih snaga, koji su barem godinu dana vršili vojničku službu na području Nezavisne Države Hrvatske odnosno u sastavu savezničke vojske bili barem godinu dana na ratištu izvan područja NDH i b) oni pripadnici hrvatskih oružanih snaga koji su bili u neposrednoj borbi s neprijatelje ili su proveli najmanje 6 mjeseci u borbenim postrojbama ili su najmanje 6 mjeseci upravljali podhvatnim vodstvom borbenih postrojbi. (Isto, čl. 3., str. 1-2) Ratni spomen – znak može se podjeljivati i pripadnicima savezničkih oružanih snaga. (Isto, čl. 4., str. 2)

2. Propisnik o „Ratnom spomen – znaku“:

Sastavni dio zakonske odredbe o ratnom spomen – znaku je Propisnik, donosen 30. prosinca 1943., (Detaljnije vidjeti, isto, str. 3-6) prema kojem, pravo na podjeljivanje ratnog spomen – znaka pripada: a) zapovjednicima postrojbenih tiela, b) zapovjednicima, koji vrše dužnost zapovjednika četnih tiela, c) zapovjednicima viših postrojbi i d) svim ostalim zapovjednicima, ravnim po položaju zapovjednika četnih tiela i viših postrojbi. (Isti izvor, čl. 2., str. 3)

3. Pomoć oštećenim veleobrtnim poduzećima:

Zakonska odredba (Zakone donosi Hrvatski Državni Sabor a zakonske odredbe hrvatska Državna vlada, što znači da je pretežiti dio normativnih propisa NDH utemeljen na osnovu zakonskih odredbi, naredbi, upustava i propisnika, te je otuda primjereno, na primjer, pisati ne o rasnim zakonima već rasnim odredbama, napom. I.I.J.) o podržavanju proizvodne sposobnosti oštećenih veleobrtnih poduzeća, donesena je 29. prosinca 1943., (Isto, str. 12-14) prema kojoj veleobrtnim poduzećima, koja su postradala od neprijateljske ili odmetničke djelatnosti, može država, kada je to neophodno za obće probitke, pružiti pomoć za podržavanje odnosno obnovu njihove proizvodne djelatnosti. (Isti izvor, čl. 1., str. 12) Država pruža pomoć postradalim poduzećima posredovanjem i davanjem jamstva Ministarstva državne riznice za zajmove kod državnih i posebničkih novčanih zavoda. (Isto, čl. 2., str. 12) Odluku o tome, kojem će se poduzeću pružiti jamstvo za zajam, kojima podijeliti zajam, donosi svojom slobodnom ocjenom svim utjecajnih okolnosti, Državno gospodarsko povjerenstvo na priedlog nadležnog ministarstva, a po prethodnoj suglasnosti Ministarstva oružanih snaga. (Vidjeti, čl. 3., str. 13)

4. Naredba Predsjedništva vlade:

Predsjedništvo vlade pod Predsjednikom dr. Nikolom Mandićem, je 31. prosinca 1943., izdalo Naredbu o ubiranju predplate za krugovalne prijemnike, (Detaljnije vidjeti, isto, str. 27-28) prema kojoj, privatni posjednici krugovalnih prijemnika plaćaju mjesečno 150 kuna, drugo, posjednici prijenosnih krugovalnih prijemnika plaćaju mjesečno 500 kuna i treće, prodavači i trgovci krugovalnih prijemnika plaćaju 12.000 kuna godine. (Isti izvor, čl. 1., str. 27-28)

5. Svjetonazorska pitanja:

Sukladno promjenama i dopunama poreznih propisa od 21. prosinca 1943., porez su plaćale neoženjene osobe a s druge strane, porezni oprost su imale osobe s devetoro ili više djece. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 45-46) Ovo je primjer svjetonazorske politike novih hrvatskih vlasti.

6. Ograničenje potrošnje električne struje u Zagrebu:

Oblasna odluka gradskog poglavarstva u Zagrebu o ograničenju potroška električne struje za obrtna i veleobrtna poduzeća, donesena je 8. siečnja 1944., (Isti izvor, str. 115-117) prema kojoj se tramvajski promet u Zagrebu smanjuje pod tjednom na polovicu od dosadašnjeg, a nedjeljom se obustavlja. (Isti izvor, stav IV., str. 116) Slikokazima na cielom području mreže Gradske električne centrale, dozvoljava se upotreba električne struje samo za 8 predstava tjedno. (Isto, stav V., str. 116-116)

7. Ograničenje potrošnje električne struje za kućanstva i razsvjetu:

Oblasna odluka o ograničenju potrošnje električne struje za kućanstva i razsvjetu, donesena je 10. siečnja 1944., prema kojoj (Isto, str. 142-143), Gradsko poglavarstvo u Zagrebu ograničava potrošnju električne struje za kućanstva, razsvjetu i ostale posebničke potrebe, kojom se između ostalog zabranjuje svaka upotreba osobnih električnih dizala u svim državnim i posebničkim zgradama osim u bolnicama. (Isto, stav II., str. 142)

8. Nova ograničenja potrošnje električne struje:

Oblasnom odlukom Gradskog poglavarstva u Zagrebu od 12. siečnja 1944., zabranjuje se upotreba električne struje u brijačkim i vlasuljarskim obrtima. (Detaljnije vidjeti, isto, str. 165-166)

9. Poglavnikovi tjelesni zdrugovi:

Zakonska odredba o postrojbi pomoćne ženske službe Poglavnikovih tjelesnih zdrugova, donesena je 8. siečnja 1944. godine, prema kojoj se u sklopu Poglavnikovih tjelesnih zdrugova, osniva posebna postrojba pod nazivom „Pomoćna ženska služba“. Pripadnicom ove postrojbe postaje se samo na temelju dragovoljnog pristupa. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, čl. 1., str. 118)

10. Promjena naziva „diploma“ i „diplomski izpit“:

Zakonska odredba o promjeni naziva „diploma“ i „diplomski izpit“, donesena je 13. siečnja 1944. godine, prema kojoj se u svim zakonima, zakonskim odredbama, naredbama i propisnicima mienja naziv „diploma“ u naziv „povelja“, a naziv „diplomski izpit“ u naziv „završni izpit“. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 168) Dakle, nove hrvatske vlasti su dosliedno sliedile ozvaničenu politiku čistoće hrvatskog jezika i pisma.

11. Propisnik Njemačke radne zajednice:

Donesen je 9. prosinca 1943. i podpisan od Vođe Njemačke narodne skupine u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Branimira viteza Altgayer. (Detaljnije vidjeti, isto, str. 169-180) Svi pripadnici Njemačke narodne skupine u NDH, koji su uposleni u obrtnim poduzećima ili seoskim gospodarstvima, u slobodnim zanimanjima te kao namještenici državnih službi NDH i samoupravnih oblasti i ustanova, čine Njemačku radnu zajednicu – Deutsche Arbeitgemainschaft – DAG. (Isti izvor, čl. 1., str. 169) Zadatci su, između ostalog: stvaranje nacionalsocijalističke narodne i radne zajednice, drugo, ostvarenje družtvovnog izjednačenja, treće, unapređenje stručnih sposobosti, treće, uzpostava ustanova samopomoći, četvrto, svestrano oblikovanje slobodnog vremena. (Isto, str. 171) Članovi Njemačke radne zajednice dužni su izvršavati sve zahtjeve, koje na njih stavlja Njemačka radna zajednica radi izpunjenja svojih zadataka. (Isti izvor, str. 177) Temeljna pogodnost, koja Njemačka radna zajednica daje svojim članovima jest, da svakom članu pruža mogućnost izobrazbe i unapređenja u svim prilikama njegova stručnog života i njegove pripadnosti pogonskoj i stručnoj zajednici. (Vidjeti, str. 177-178) Svi članovi Njemačke radne zajednice podliežu narodnim častnim sudovima u NDH, ustanovljenim 22. listopada 1941. (Isti izvor, str. 179)

12. Pojam stege u oružanim snagama:

Provedbena Naredba Ministarstva oružanih snaga o stegovnoj odgovornosti pripadnika oružanih snaga NDH, donesena je 12. kolovoza 1943. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 181-185) Pod pojmom stege se razumieva podredba, osjećaj dužnosti i reda te drugarstvo u oružanim snagama, u svojoj cielosti predmnijeva pojam stege. Stega obuhvaća sve pripadnike oružanih snaga i ona iziskuje neizbježivu i strogu kaznu za svakoga, tko točno ne izvršava zapoviedi i propise. (Vidjeti, isto, čl. 1., str. 181) Gdje stega postoji, treba je, u svim prilikama i pod svim okolnostima održavati čvrstom rukom i neprestanom pažnjom. Naredbu je podpisao general Vilko vitez Begić, ministar oružanih snaga i državni tajnik. Stegovna odgovornost predmnijeva i slučajeve, kada poručnik nije na ulici u Zagrebu propisno pozdravio satnika, za što mu je izrečena kazna od 10 dana pritvora, a starješina koji je izrekao kaznu je pukovnik. (Vidjeti detaljnije, isto, str. 186) Iz ovoga se zaključuje da je s normativne i stvarne strane gledeno, u oružanim snagama vladala primjerena stega i vođena mjesečna pismohrana o ovršenim stegovnim kaznama častnika i dočastnika.

13. Obustava osobnog promena na željeznicama:

Ministarstvo prometa je 17. siečnja donijelo Naredbu o obustavi osobnog prometa na željeznicama (Isti izvor, str. 228) prema kojoj, od dana 23. siečnja 1944. u 0 sati do 22. veljače 1944. u 24 sata se obustavlja svaki osobni promet na svim željeznicama javnog prometa na cielom području NDH. (Vidjeti, čl. 1., str. 228) Iznimno mogu putovati samo one osobe, koje će u tu svrhu dobiti posebnu dozvolu koju izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova, Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost. (Isto, čl. 2., str. 228) Za predmnijevati je da se u navedenom periodu vršio prievoz ljudstva i sredstava oružanih snaga NDH i savezničkih. Naredbu je podpisao ministar Ante Vokić.

14. Državna pomoć biskupima Njemačke evangelističke crkve:

Naredba ministra pravosuđa i bogoštovlja dr. Pavla Canki, o izplati državne pomoći biskupu i pomoćnom biskupu Njemačke evangelističke crkve, donesena je 10. siečnja 1944. (Vidjeti, isto, str. 233-235), prema kojoj se djelatnom i umirovljenom biskupu Njemačke evangelističke crkve izplaćuje počevši od 1. siečnja 1944. državna pomoć u mjesečnom iznosu od 12.000 Kuna, a djelatnom i umirovljenom pomoćnom biskupu odnosno biskupskom vikaru, državna pomoć u mjesečnom iznosu od 10.000 Kuna. (Vidjeti, čl. 1., str. 233) U ime državne pomoći izplativat će se i obiteljski doplatak za zakonitu ženu i zakonitu djecu te pozakonjenu djecu. (Vidjeti, čl. 2., str. 233)

15. Obustava osobnog prometa na željeznicama: iznimke

Redarstvena Naredba o obustavi svog osobnog prometa na željeznicama je donesena 18. siečnja 1944., od strane Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost, (Isti izvor, str. 244-246) prema kojoj, a temeljem prethodne naredbe Ministarstva prometa od 17. siečnja 1944., kojom se propisuje da upravitelji redarstvenih oblasti za područje gradova i kotarski predstojnici za područje kotareva, osobno mogu izdavati posebne dozvole za putovanja u slučajevima: a) žurnih potreba liečničke pomoći na temelju sjedodžbe službenog liečnika, b) organima Zempra, Agrarije u Osieku, koji rade na prehrani pučanstva, c) narodnim zastupnicima Hrvatskog Državnog Sabora, d) za službena izaslanja u probitke javne uprave samo na temelju naloga za takovo putovanje, e) seljacima – proizvođačima, koji nose prehrambene namirnice na tržišta, kao i onim sitnim trgovcima (piljarima), koji nabavljaju prehrambene proizvode od proizvođača na tržištu i f) radnicima i namještenicima, koji stanuju uz željezničku prugu, a uposleni su dnevno izvan mjesta svog stanovanja. Službeni pozivi sudskih oblasti ne vriede kao dozvola za osobna putovanja.

16. Mirovine radnika Austro – ugarske monarhije i bivše kraljevine Jugoslavije:

Zakonska odredba o mirovinama radnika vojske i mornarice bivše Austro – ugarske monarhije i bivše kraljevine Jugoslavije, donesena je 18. siečnja 1944., (Vidjeti, str. 247-253) prema kojoj radnicima vojske i ratne mornarice bivše Austro – ugarske monarhije i bivše kraljevine Jugoslavije, koji su zavičajni u kojoj obćini na području NDH, pripada pravo na osobnu i obiteljsku mirovinu prema propisima ove zakonske odredbe: radnici stječu pravo na osobnu mirovinu ako su prije 10. travnja 1941., proveli najmanje 10 godina kao radnici u ustanovama i zavodima vojske i mornarice bivše Austro – ugarske monarhije i bivše kraljevine Jugoslavije te ako su do dana proglašenja ove zakonske odredbe navršili 50 godina života. (Vidjeti, čl. 2., str. 247) Radnicima koji su zbog svojeg hrvatskog rada i uvjerenja bili iz službe odpušteni, može se za osobnu mirovinu priznati vrieme do časa odpusta iz službe do dana 10. travnja 1941. (Detaljnije vidjeti, čl. 4., str. 248) Dakle, 10. travanj 1941. se računa nultom točkom države Hrvatske.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović