Polazna teza: jedino istina i povijesne činjenice, mogu promijeniti gledišta hrvatskog čovjeka glede razdoblja II. svjetskog rata, uloge Ustaškog pokreta, Poglavnika i NDH. Više je onoga što mi ne znamo, pa se kroz stalna istraživanja, otvara um prosječnog čovjeka i novi vidici.
- Državni proračun NDH za 1942. godinu:
Usvojen je 30. prosinca 1941. Izdatci iznose 10.891,203 kune a primitci 10.591,942 kune i odnose se na troškove državne uprave koja je u proračunskom minusu od 299,261 kunu. Glede državnih poduzeća, izdatci iznose 5.250,436 kuna a primitci 5.549,687 kune, što predstavlja proračunski višak od 299.261 kuna. (Vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe, i td. Proglašene od 1. siečnja do 26. siečnja 1942. Knjiga IX.(Svezak 101.-110.) Uređuje A. Mataić, viećnik stola sedmorice u M. Tisak i naklada knjižare St. kugli, Zagreb, Br. 2997, str. 1-13, Izvor: sistory.si/cdn/publikacije/37001-38000/37518) Dakle, prihodi i troškovi su izjednačeni što je ideal svakog državnog proračuna, koji je potpisao Poglavnik i supotpisali predsjednik hrvatske vlade i svi djelatni ministri. U ratnoj 1941/1942. godini u hrvatskoj Vladi sudjelovali su podpredsjednik vlade dr. Džafer Kulenović, ministar vanjskih poslova dr. Mladen Lorković, ministar Hrvatskog domobranstva Slavko Kvaternik, ministar pravosuđa i bogoštovlja dr. Mirko Puk, ministar nastave dr. Mile Budak, ministar unutarnjih poslova dr. Andrija Artuković, državni rizničar dr. Vladimir Košak, ministar prometa i javnih radova ing. Hilmija Bešlagić, ministar zdravsta dr. Ivo Petrić, ministar seljačkog gospodarstva dr. Jozo Dumandžić, ministar za obrt, veleobrt i trgovinu dr. Dragutin Toth, ministar šumarstva i rudarstva ing. Ivica Frković, i ministar udružbe dr. Lovro Sušić. Po stupnju naobrazbe djelatnih ministara i državnih tajnika, hrvatsku (ratnu) vladu sačinjavale su stručne i obrazovane ustaše.
- Prvi znaci anglizacije:
U zakonskim odredbama iz 1941. i siječnja 1942., gdjekod se uporablja engleska riječ „option“, prevedeni anglizam na hrvatski kao opcija, što je u protuslovlju sa ustaškom politikom čistoće hrvatskog jezika i pisma. Za predmnijevati je da je osoba(e) koje su pripremale zanonske odredbe, prepisala(e) postojeće zakone iz anglosaksonskog pravnog područja, preuzimajući ovu englesku riječ koja se na hrvatskom jeziku kaže i piše kao odabir, izbor, između više mogućnosti. Opcija kvari hrvatski jezik i predstavlja znak anglizacije suvremenog hrvatskog jezika i pisma.
- Zdravstvena politika u NDH:
Budući su epidemije i zarazne bolesti rasprostranjenije u ratnim uvjetima i neposredno utječu na zdravlje nacije i brojčani sastav hrvatskih oružanih snaga, nove vlasti su zakonskom odredbom od 3. siečnja, utvrdile djelokrug zdravstvenog zavoda u Zagrebu u 1942. (Isti izvor, str. 73-78), kao što su ispitivanje i proučavanje svih pojava u vezi sa narodnim zdravljem, spriječavanje akutnih i kroničnih zaraznih bolesti, zdravstvo sela, naselja, stanova, radionica, opskrba naroda zdravom pitkom vodom, higijena rada i duševna higijena, higijena narodne prehrane i nadzor nad živežnim namirnicama, higijena odjeće, obuće, te predmeta opće uporabe kao i svi ostali poslovi koji se tiču zdravlja hrvatskog naroda.
- Đački dom stručnih škola u NDH:
Naredba o otvaranju pitomišta pod nazivom „Đački dom stručnih škola Nezavisne Države Hrvatske“, donesena je 31. prosinca 1941. (Isti izvor, str. 79-82) Đački dom je uzgojni zavod, u kojem se pitomci odgajaju u hrvatskom duhu po ustaškim načelima. (Isto, Čl. 2., str. 79) Primaju se učenici srednje tehničke škole, obrtne škole, trgovačkih akademija i dvorazredne trgovačke škole, koji su državljani NDH.
- Hrvatski radnici na privremenom radu u Njemačkoj:
Ministar udružbe dr. L. Sušić je 3. siječnja 1942., naredio da se zabranjuje naplaćivati iseljenička glavarina od onih iseljenika, koji su vezani u zemlji izseljenja ugovorom o radu, te se vraćaju u tu zemlju poslije odobrenog im od poslodavca dopusta provedenog u domovini, odnosno NDH. (Isti izvor, str. 98) Dakle, neki hrvatski radnici su sklapali ugovor o radu sa njemačkim poduzećima kao vid privremenog rada u razdoblju II. svjetskog rata.
- Osnivanje vrhovnog suda i Državnog nadodvjetničtva u Banjoj Luci:
Zakonska odredba o osnivanju Vrhovnog suda i Državnog nadodvjetničtva u Banjoj Luci, o osnivanju Viših državnih tužiteljstava u Zagrebu i Sarajevu donesena je 7. siečnja, uključujući ukidanje Stola sedmorice i Državnog nadodvjetničtva u Zagrebu, Vrhovnog suda i nadodvjetničtva u Sarajevu. (Isto, str. 101-117) Dakle, poslije slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, Sarajevo i Banja Luka su drugi gradovi po državnom, političkom, kulturnom i obrazovnom značaju. Za cijelo područje NDH osniva se Vrhovni sud sa sjedištem u Banjoj Luci, kao i Državno nadovjetništvo. (Isto, str. 101-108) Stol sedmorice i Državno madodvjetničtvo u Zagrebu, Vrhovni sud i Državno nadodovjetničtvo u Sarajevu prestaju s radom danom 15. siečnja 1942., a novoosnovani državne ustanove u Zagrebu, Banjoj Luci i Sarajevu, počinju s radom 1. ožujka 1942. (Isto, čl. 38., str. 113) Sa stanovišta ustrojstva državne uprave, odnosa prema hrvatskim nacionalnim probitcima, država Hrvatska nema nikakve srodnosti niti sličnosti sa kraljevinom Jugoslavijom.
- Propisnik Hrvatskog saveza državnih namještenika:
Donesen je 31. prosinca 1941., u Glavnom Ustaškom stanu (Isto, str. 125-139), kao stališka postrojba državnih namještenika u okviru „Ustaše“ Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, (Isto, čl. 1., str. 125) sa svrhom osiguranja suradnika NDH u radu na ostvarenju svih njezinih zadataka sukladno načelima Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta i probitcima hrvatskog naroda. (Isto, čl. 8., str. 126) Glavni Ustaški stan je središte u kojem su razmatrana i predlagana sva važnija pitanja novih hrvatskih vlasti o kojima je odlučivao Poglavnik, vlada i djelatni ministri.
- Osnivanje obćine Orašje:
Naredba o osnivanju upravne obćine Orašje kotara Brčko, velike župe Posavje sa sjedištem u Brodu na Savi, donesena je 9. siječnja 1942. (Isto, str. 149)
- Hrvatska radnička komora:
Osnovana 12. siječnja zakonskom odredbom, sa sjedištem u Zagrebu, na čitavom području NDH. Ustaška načela su temeljne vrijednosti hrvatskog naroda, seljaštva i radništva kao činitelja izgradnje mlade države Hrvatske. Radnička komora NDH je imala podružnice u Sarajevu i Omišu. (Isto, str. 160-163) Ustaške vlasti su ustrojile državnu organizaciju od baze do vrha, naglašavajući značaj Ustaških načela. Sva pokretna i nepokretna imovina radničkih komora bivše države na području NDH, prelazi u vlasništvo Hrvatske radničke komora.
- Stegovni sud Glavnog ustaškog stana:
Glavni ustaški stan je mjesto gdje su se planirale sve važnije odluke i zakonske odredbe u NDH. 9. siečnja, donesena je odredba o stegovnom sudu Glavnog ustaškog stana sa sjedištem u Zagrebu, (Isto, str. 174-179) za vršenje stegovne sudbenosti nad članovima ustaškog pokreta: nad svim Doglavnicima, poglavnim pobočnicima, povjerenicima Glavnog ustaškog stana, odjelnim upraviteljima Glavnog ustaškog stana (GUS), nad svim nadzornicima GUS, nad svim stožernicima, stožernim pobočnicima. (Isto, čl. 1., str. 174) Od stegovnih pravila je izuzet jedino Poglavnik. Stegovni sud Glavnog ustaškog stana se odnosi na navedene osobe koje se riečju ili djelom ogriješe o ustaška narodna, politička, kulturna ili vjerska načela, koja se oda piću, kartanju ili bludnom životu, koja zlouporabi svoj službeni položaj, koja se ne pokori nalogu ili ne izvrši nalog predspostavljenog ili pripadnika „Ustaše“, Hrvatskog oslobodilačkog pokreta. (Isto, čl. 2., str. 174-175) Predviđene kazne su: a) ukor, b) oduzeće oružja na stanovito vrijeme, c) oduzeće odore i osobne iskaznice na određeno vrijeme, d) lišenje čina, i e) odpust ili isključenje iz ustaških redova. (Isto, čl. 3., str. 175) Jedino je Poglavnik mogao putem milosti dosuđenu kaznu ublažiti ili je djelomično ili sasvim oprostiti, prema članu 11. (Isto, str. 179) Dakle, pripadnost ustaškom pokretu je predmnijevalo ćudoredni život osobe i odgovornosti za riječ i djelo.
- Osnivanje gospodarskog redarstva:
Naredbom od 8. siečnja, osnivaju se kod Ravnateljstva za javni red i sigurnost i kod svih državnih prvomolbenih (velike župe) oblasti, odsjeci Gospodarskog redarstva. (Isto, str. 180) U nadležnost spada: spriječavanje nedozvoljenog prenošenja svih vrsta živežnih namirnica, suzbijanje verižne (promet) trgovine, nadzor nad cijenama i nadnicama, nadzor nad izvršavanjem propisa o suzbijanju skupoće.
- Sveukupan državni nadzor:
Sve oblasti društvenog, vjerskog, vojnog, političkog i gospodarskog života u NDH su, zbog partizansko-četničkog oružanog ustanka, pod nadzorom državnih ustanova. 7. siječnja 1942., donesena je naredba o proizvodnji, prodaji i upotrebi skija i skijaškog pribora (Isto, str. 181-184) za potrebe domobranstva. Za držanje skija i skijaške opreme izdavalo se odobrenje za držanje i uporabu. Ratni uvjeti diktiraju ratne zakone.
- Hrvatski krugoval:
Osnovan je 17. siečnja zakonskom odredbom (Isto, str. 208-211), u Zagrebu za cjelokupno područje NDH, pod nazivom „Državni zavod za krugovalnu službu – Hrvatski krugoval“, sa svrhom da na cijelom području NDH ustrojava krugovalnu službu i njome upravlja na način, da ona služi uljudbenom, prosvjetnom, ćudorednom i gospodarskom razvitku hrvatskog naroda u domovini i u inozemstvu. (Isto, čl. 2., str. 208) „Hrvatski krugoval“ ima pravo ubirati od posjednika krugovalnih prijemnika posebnu pristojnu, kao svoj prihod.
- Nadležnost za rješavanje židovskih pitanja:
Zakonskom odredbom od 17. siečnja, određena je nadlažnost ministarstva unutarnjih poslova, za rješavanje židovskih pitanja. (Isto, str. 216-217) Ujedno, ukinuto je rasno političko povjerenstvo, osnovano zakonskom odredbom od 30. travnja 1941., tako da poslovi ovog povjerenstva prelaze u nadležnost ministarstva unutarnjih poslova.
- Croatia film:
Zakonskom odredbom od 19. siečnja 1942., osnovan je Državni slikopisni zavod pod nazivom „Hrvatski slikopis /Croatia film)“, (Isto, str. 218-220) sa svrhom proizvodnje domaćih slikopisnih tjednika, poučnih, zabavnik, promičbenih i reklamnih slikopisa, promicanja hrvatskih državnih i narodnih probitaka putem slikopisa.
- Državni zavod za narodnu prosvjetu:
Osnovan zakonskom odredbom od 17. siečnja (Isto, str. 234-236), sa zadaćom promicanja prosvjete uopće, poticanja, usklađivanja i nadziranja sve djelatnosti na području narodnog kulturnog života, izuzevši nastavu.
- Odredba o diplomatskim i službenim putnicama:
Donesena je 9. siječnja (Isto, str. 253-255), prema kojoj se diplomatske putnice izdaju jedino članovima Poglavnikovog doma, visokim dostojanstvenicima županstva pri Poglavniku i Poglavnikova ureda, djelatnim članovima vlade i državnim tajnicima, Vojskovođi, zapovjedniku kopnenih snaga, glavaru glavnog stožera vojske, bivšim ministrima vanjskih poslova, diplomatsko-konzularnim činovnicima na službi u ministarstvu vanjskih poslova, kao i osobama kojima Vlada povjeri službenu misiju kod stranih vlada ili kod međunarodnih službenih ustanova u svojstvu delegata. Drugima se ne smije izdati diplomatska putovnica, koja se izdaje na 1 godinu a iznimno na 2 godine.
- Propisnik Hvatskog saveza radnika:
Donesen u Glavnom Ustaškom stanu 23. siječnja (Isto, str. 256-271), čija svrha je udruživanjem svih radnika, osigurati NDH vjerne suradnike u radu na ostvarenju svih njezinih zadataka u skladu sa načelima Hrvatskog oslobodilačkog pokreta i probitcima hrvatskog naroda. (Isto, Čl. 8., str. 259) Savez sačinjavaju: a) Hrvatski radnički savez, b) savez grafičkih radnika i c) dosavezi za struke. Učlanjanjenje je obvezno za sve radnike. Istog dana je donesen Propisnik Hrvatskog saveza privatnih namještenika (Isto, str. 272-287), kao savez privatnih staliških namještenika u okviru „Ustaše“, Hrvatskog oslobodilačkog pokreta. U NDH su načela Ustaškog pokreta predstavljala, vrstu ustava, obvezna za sve činitelje državno-političke organizacije.
- Državni izvještajni i promičbeni ured:
Zakonska odredba o osnutku i ustrojstvu Državnog izvještajnog i promičbenog ureda u NDH, je donesena 24. siečnja 1942., (Isto, str. 301-306), koji se određuje kao vrhovna izvještajna i promičbena oblast u državi Hrvatskoj, sa zadaćom unapređivanja probitaka NDH u domovini i izvan nje, služeći se novinstvom, tiskom, tiskopisom, slikopisom, govorom, krugovalom i drugim promičbenim sredstvima. (Isto, Čl. 1., str. 301) Takva uloga predviđa, u suradnji sa Ustaškom nadzornom službom, vršenje nadzora (cenzure) svih glasila, novina i tiskopisa koji izlaze na području NDH. Sveukupan nadzor nad društvenim, gospodarskim, ideološkim, kulturnim, obrazovnim i političkim životom u NDH, naročito: a) Hrvatskog krugovala, b) Hrvatskog slikopisa (Croatia-film) i c) Hrvatskog dojavnog ureda „Croatia“. Osnivanjem ove državne ustanove prestaje s radom Hrvatska izvještajna služba.
- Plaće državnih službenika:
Zakonskom odredbom od 24. siečnja, uređeno je pitanje plaća državnih službenika, koji se razvrstavaju u razrede i sukladno tome se propisuje visina plaće. (Isto, str. 317-319) Naizgled, plaće nisu visoke ali se tome prema ovoj zakonskoj odredbi, dodaje: a) doplatak za zakonitu djecu i pozakonjenu djecu, b) doplatak za odijelo državnih redarstvenih nadstražara, stražara i detektiva i dodatak za stanarinu. Tako npr. državni nadstražari, stražari i detektivi primaju plaću u rasponu od 1.500 do 2.400 kuna, čemu se dodaje dodatak za stanarinu od 600 kuna mjesečno i dodatak za odijelo od 200 kuna mjesečno, (Isto, str. 317-318) što predstavlja solidnu plaću za navedeno razdoblje. Očigledno su vlasti NDH cijenile državne službenike, koji su imali značajnu ulogu u ustrojstvu državnih ustanova i ostvarivanju njihovih zadataka.
- Skraćeno naukovanje na Hrvatskom sveučilištu:
Ratne prilike i tražnja za određenim zanimanjima (npr. liječnici, inženjeri i stručna zanimanja) utjecale su da se 24. siečnja 1942., donese zakonska odredba prema kojoj se na nekim fakultetima Hrvatskog sveučilišta, skraćuje naukovanje. (Isto, str. 320) Kako je jačao partizansko-četnički oružani ustanak, mirnodopski uvjeti su sve više postajali ratni i izvanredni, što je glavni razlog donošenja ovakve zakonske odredbe.
Dr. sc. Ivica Ivo Josipović
Leave a Comment