U nastavku prenosimo osvrt Nikole Puzovića od veljače koji govori o statističkim i demografskim podacima vezanim za hrvatsku zajednicu u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini i Republici Srbiji. Izdvajamo i odlomak iz jednog od prethodnih autorskih ogleda o Hrvatima u Novom Sadu.
Između asimilacije i fragmentacije – prošlost i budućnost:
Što čeka Hrvate u Vojvodini?
Hrvatski identitet je suočen sa stalnim pritiscima. Praksa asimilacije i fragmentacije hrvatskog življa u Vojvodini je višestoljetna – od vremena Khuen-Héderváryija pa sve do danas. Prema popisu iz 1880. godine, koji je rađen po jezičnom principu, Hrvati su tada činili 6,2% stanovništva Vojvodine. Popis iz 1921. godine, također po jezičnom principu, označava i vrhunac postotnog udjela hrvatskog življa u Vojvodini: 8,5%. Paradoksalno, za vrijeme SFR Jugoslavije, na popisima stanovništva prekinuta je praksa negiranja hrvatskog imena, odnosno stvaranja bunjevačkog i/ili šokačkog etnosa, pa je tako 1948. godine Hrvata bilo 7,5%, a 1961. godine na području čitave tadašnje SR Srbije, popisano je 196.409 Hrvata. 1990-ih godina nastavljeno je ponovno zatiranje hrvatskog imena i rastakanje etničkog bića – što ostaje obilježje i budućih kretanja. Broj Hrvata drastično je opao nakon etničkog čišćenja 1990-ih godina kada je prema procjenama prognano oko 40.000 Hrvata iz Srbije.
Današnja brojnost
Prema posljednjem službenom popisu stanovništva u Republici Srbiji, koji je sproveden 2022. godine, Hrvatima se izjasnilo 39.107 stanovnika – od čega većinski dio u Vojvodini: 32.648. U glavnom gradu Srbije, Beogradu: 4.554. Treba napomenuti da se jedan dio Hrvata deklarira kao Jugoslaveni, a njihova brojnost u Srbiji iznosi 27.143. Slijede Bunjevci, kao posebno priznat narod sa priznatim jezikom – bunjevačkim: 11.104. Neizjašnjenima se vodi 136.198 stanovnika, a kao „nepoznato“ čak 322.013. Regionalno izjašnjenih je 11.929 – nerijetko u onim dijelovima gdje je asimilacija jača, tj. gdje postoji značajniji socijalni pritisak, dok je pod kategorijom „ostali“ – gdje spadaju i Šokci – popisano 21.643 građana.
Neslužbeno, možemo zaključiti da je stvarni broj Hrvata ipak veći, no bez obzira na eventualne procjene, službeni broj ostaje onaj prema popisu stanovništva.
„Ostaci ostataka“: bitka za opstanak
S obzirom na to da je Hrvata pri svakom novom popisu sve manje, postavlja se pitanje od krucijalnog značaja: mogu li «ostaci ostataka» opstati, uzimajući u obzir sve postojeće okolnosti – iseljavanje, negativan prirodni prirast, asimilaciju i fragmentaciju te stanje unutar same hrvatske zajednice koja je potpuno u krizi – institucionalnoj, političkoj, društvenoj…
Također, gledano prema starosnoj strukturi stanovništva, Hrvati u Srbiji su jedna od najstarijih populacija, s prosjekom iznad pedeset godina. Pored dobne, nepravilna je i spolna struktura: karakterističan je iznadprosječno visok koeficijent feminiteta, odnosno broj žena na 100 muškaraca, koji iznosi 140,6, dok je vrijednost za ukupno stanovništvo Srbije 105,6.
Imajući u vidu sve ove podatke, trebamo se zapitati: što nam nosi (ne)izvjesna budućnost i može li hrvatski puk preživjeti sve nedaće?
– Nikola Puzović, 3. veljače 2026.
- Ovaj publicistički članak objavljen je u tjedniku »Hrvatski fokus«, br. 810. od 13. veljače 2026.
Hrvati u Novom Sadu
Mnogobrojni čimbenici utječu na disperziranost novosadskih Hrvata. Naime, pored uvijek nepovoljnog društveno-političkog ozračja, postoji i strukturalna raznolikost kada je riječ o samoj demografskoj slici ovdašnje zajednice. Dok recimo na sjeveru Bačke, odnosno subotičkoj aglomeraciji mahom prevladava autohtona bunjevačka subetnička cjelina unutar hrvatskog naroda – u Novom Sadu kao svojevrsnom urbanom migracijskom centru postoji i sama fragmentiranost u vidu regionalnog i inog podrijetla pripadnika hrvatske zajednice – što je jedna od zanimljivih značajki, ali ne i presudni čimbenik disperzije. Također, sfere interesa i utjecaja diktirale su i odnos moći unutar same zajednice – izvan čimbenika same kvantitativnosti (u određenim vojvođanskim mikroregijama). Prema službenim rezultatima popisa stanovništva iz 2022. godine na području Grada Novog Sada 3.877 građana izjasnilo se pripadnicima hrvatskog etnikuma. Ne smije se izostaviti podatak kako je čak 14.585 neizjašnjenih, dok se „nepoznatima“ vodi 20.652 žitelja. Mnogobrojni Hrvati odlučuju se ne izjasniti.
– Nikola Puzović, Internom segregacijom i alijenacijom Hrvata necjelishodnih parapolitičkim strukturama, svibanj 2026.
Leave a Comment