OŽUJAK I TRAVANJ 1942. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

Podjeli

Polazna teza: u prvoj godini postojanja države Hrvatske, ustrojena je državna uprava, gospodarski sustav, moderna vojska i politički poredak sukladno Ustaškim načelima, u vremenu kada se još nisu osjećali negativni utjecaji partizansko-četničkog oružanog ustanka. Tada je samopouzdanje i ponos biti Hrvatom koji živi u vlastitoj, oživotvorenoj državi, bilo na vrhuncu. Budući je iznenada prekinuta oružanim ustankom pobunjeničko, partizansko-četničkog pokreta potpomognutog politikom Velike Britanije, USA i Sovjetskog Saveza, prva obnova starije hrvatske države je nepotpuna premda je puno obećavala.

  1. Osnivanje novih župskih redarstvenih oblasti:

Ministarstvo unutarnjih poslova na temelju zakonske odredbe o župskim redarstvenim oblastima od 20. listopada 1941., osniva izpostave župske redarstvene oblasti u: Virovitici, 5. ožujka 1942., (Vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe. Proglašene od 12. ožujka do 7. travnja 1942. Knjiga XIV.(Svezak 131.-140) Uređuje: A. Mataić, viećnik stola sedmorice u M, Tisak i naklada knjižare st. kugli, Zagreb, Ilica 30, Br. 3129, str. 1, Izvor: sistory.si/cdn/publikacije/37000-38000/37540), u Sisku istog dana (Isti izvor, str. 2) i Petrovaradinu (Isto, str. 3), kao prvobolbene redarstvene oblasti. U roku od godinu dana dovršen je posao ustrojstva redarstvenih oblasti od vrha vlasti do velikih župa.

  1. Drugo izdanje rizničarskih navjernica:

Naredba o drugom izdanju rizničarskih navjernica donesena je 11. ožujka 1942. Danom 20. ožujka 1942. pušta se u promet drugo izdanje rizničarskih navjera u iznosu od 922,415.000 Kuna u visini državnog proračuna NDH za 1942., čime se iscrpljuje iznos od tri milijarde kuna. (Isti izvor, str. 17-19)

  1. Ćudoredna politika:

Nalog o zabrani pohađanja točionica alkoholnih pića radi razonode i uživanja alkoholnih pića radnim danima od 7 do 19 sati na području Velike župe Prigorje , donesena je 3. ožujka 1942. (Isti izvor, str. 20-21)

  1. travanj državni blagdan:

Zakonska odredba, kojom se dan 10. travnja proglašuje državnim blagdanom, donesena je 13. ožujka 1942. (Isti izvor, str. 22) Poslodavci su dužni svim svojim namještenicima i radnicima za dan 10. travnja, ako ne pada u nedjelju, plaćati ugovorenu plaću, kao da su radili osam sati.

  1. Hrvatska državna tiskara:

Zakonska odredba o osnutku Hrvatske državne tiskare u Zagrebu, donesena je 13. ožujka (Isto, str. 29-33), čiji zadatak je da izdaje sve službene listove, zbornik zakona i naredaba, potrebne tiskanice za sve državne urede i škole, potrebna izdanja zakona i drugih propisa, sve školske knjige i školska učila, sve novčanice, poštanske marke, biljege, mjenice i sve druge vrijednosne papire. Ona tiska i „Narodne novine“ službeni list NDH. Hrvatska državna tiskara u Zagrebu preuzima Državnu štampariju u Sarajevu, koja postaje njezinom podružnicom.

  1. Uvođenje jedinstvenog načina pisanja hrvatskog brzopisa:

Naredba o jedinstvenom načinu pisanja hrvatskog brzopisa u svim stručnim školama, donesena je 17. ožujka, prema kojoj će se u svim tečajevima, gdje se uči hrvatski brzopis, upotrebljavati samo onaj način pisanja hrvatskog brzopisa, koji je utvrđen zaključcima strukovnog odbora hrvatskog brzopisnog društva od 25. svibnja 1940., ili tzv. Magdićev sustav s predloženim promjenama u vokalizaciji, konsonaciji, siglama i pokratama i ostalim izrazima. (Isti izvor, str. 58)

  1. Pučka sveučilišta:

Propisnik o ustanovi pučkih sveučilišnih predavanja (Pučka sveučilišta u Zagrebu), donesen je 4. ožujka. (Isto, str. 59-64) Na Hrvatskom sveučilištu postoji ustanova pučkih sveučilišnih predavanja ili Pučko sveučilište, čiji zadatak je širiti znanost i izvan kruga sveučilišta i pružati priliku za obrazovanje i onim osobama, kojima je sveučilišno naukovanje nepristupačno. Ova mjera je sukladna Ustaškim načelima i prvostupnosti hrvatskih narodnih prednosti. Dakle, cilj ustaških vlasti je opismenjavanje nepismenih i dalja izobrazba pismenih.

  1. Oružana sila Nezavisne Države Hrvatske:

Zakonska odredba o oružanoj sili NDH, donesena je 18. ožujka 1942. (Isti izvor, str. 67-86) Oružana sila NDH sastoji se od: a) domobranstva, i b) ustaške vojnice. (Isto, čl. 1., str. 67) Domobranstvo se dijeli na: a) kopnenu vojsku, b) zračne snage i c) mornaricu. Oružničtvo je dio domobranstva prema posebnim zakonskim propisima. Za sastav ustaške vojnice vrijede posebni propisi. Oružanoj sili NDH zadaća je osiguranje cjelovitosti NDH i obrana nepovredivosti njenih granica proti vanjskom i unutarnjem neprijatelju, da štiti javni red i sigurnost na čitavom području NDH, i da sudjeluje u obćem radu za razvitak narodnog blagostanja. Vrhovni zapovjednik oružane sile NDH je Poglavnik. (Isto, čl. 4., str. 68) Pripadnici domobranstva i ustaške vojnice, polažu različite svetčane prisege. Domobranske i ustaške postrojbe imaju različite zastave. Službeni i zapovjedni jezik domobranstva i ustaške vojnice je hrvatski, a kod jedinica „…sastavljenih od posebnih narodnih skupina materinski jezik dotičnih jedinica, i to samo za službu unutar tih jedinica.“ (Isto, čl. 7., str. 69) Domobranska obveza je opća, te je svaki državljanin NDH dužan ovu obvezu osobno izpuniti. (Isto, čl. 8., str. 69) Ona počinje sa 1. siječnjem 1942., kada obveznik navršava 19. godinu života, a prestaje kada navrši 55. godinu života. (Isto, čl. 9., str. 69) Obveza traje u djelatnom stališu 2 godine i počinje u 21. godini života. Djelatni stališ je služba pod zastavom. On je škola za izobrazbu obveznika oružane sile NDH. Nakon odsluženja propisanog vremena u djelatnom slališu obveznici prelaze u pričuvni. (Isto, čl. 11., str. 71) Punitba domobranstva i ustaške vojnice vrši se novačenjem i dobrovoljnim stupanjem. (Isto, čl. 13., str. 71) Obći uvjeti za stupanje u domobranstvo su: a) hrvatsko državljanstvo, b) duševna i tjelesna sposobnost, c) navršena 18. godina života, a u zrakoplovstvu 17. godina. (Isto, čl 14., str. 71) Za ustašku vojnicu vrijede posebni propisi. Svi obveznici koji se dragovoljno jave, imaju pravo izbora četnog tijela u kojem žele služiti. Dužni su služiti u djelatnom stališu 2 godine a svi koji žele dulje služiti u domobranstvu, obvezni su služiti još 4 godine. Za dragovoljno stupanje u ustašku vojnicu vrijede posebni propisi. Djelatna služba svećeničkih pripravnika svih vjeroizpovijesti će se urediti posebnim zakonskom odredbom. Odgodu nastupa djelatne službe može odobriti jedino ministar hrvatskog domobranstva. Bez posebne dozvole ne mogu se ženiti osobe iz hrvatskog domobranstva, koje se nalaze u djelatnoj službi. (Isti izvor, čl. 25., str. 79)

  1. Spomen znak na uzpostavu Nezavisne Države Hrvatske:

Propisnik za podjeljivanje „Spomen-znaka na uzpostavu Nezavisne Države Hrvatske“, donesen je 18. ožujka. (Isti izvor, str. 91-96) Pravo na spomen znak imaju osobe: a) koje su radile u tuzemstvu i inozemstvu u ustaškom pokretu, b) koje su se na osobit način istakle u oslobodilačkoj borbi, c) koje su bile podmuklo napadnute 5. XII. 1918. u Zagrebu na Jelačićevom trgu, koje su djelatno sudjelovale kod oružanih snaga podhvata upravljanih protiv tuđinskih vlasti a za stvaranje NDH, d) koje su bile radi svog hrvatstva zatvarane ili zlostavljane po organima beogradskog režima, e) koje su se s oružjem u ruci borile od 6. do 18. travnja 1941., kod razbijanja jugoslavenske vojske, f) koje su sudjelovale na osiguranju važnih prometnih objekata, mostova, željeznica, zaliha i slično, koje su takve predmete spašavale od neprijateljskog napadaja. Osobe koje su organizirane u ustaškom pokretu, ne će podnašati svoje prijave putem redovnih oblasti, već samo putem svojeg ustaškog logora. (Isto, str. 93) Nošenje spomen-znaka dozvoljeno je počam od 10. travnja 1942.

  1. Osnovanje novih poduzeća:

Tvornica pod nazivom „Šećerana d.d.“ u Zagrebu osnovana je naredbom od 21. ožujka 1942., a naredba o osnivanju poduzeća naziva “Kemijska tvornica d.d.“ također u Zagrebu, je donesena istog dana. (Isti izvor, str. 104-109) Nedvojbeno bi država Hrvatska, da njen razvoj nije naglo prekinut, ustrojila primjeren gospodarski sustav nacionalne samodostatnosti osnovnih industrijskih proizvoda.

  1. Politika poslovanja odpadcima:

Naredba o osnivanju Povjerenstva za promet odpadcima, donesena je 21. ožujka 1942. (Isto, str. 130-132) Odpadcima se smatraju: krpe i svi tekstilni odpadci, rabljeno željezo, kovine, legure, stari papir, karton i ljepenka, kosti, papci, rogovi i životinjska dlaka, rabljeno staklo, rabljena guma i kaučuk, odpadci od kože. Zadatak Povjerenstva je da ustanovljuje način i uvjete prikupljanja i raspodjele odpadaka na čitavom području NDH.

  1. Država Hrvatska i prijateljske države:

Kroz zakonsku odredbu o zabrani izplata plaća, nagrada i pomoći pomorcima, ukrcanim na brodovima, koji služe neprijateljskim državama, donesena 24. ožujka 1942., (Isti izvor, str. 137-138) zorno se naglašava da su to sve države koje se nalaze u ratnom stanju sa Nezavisnom Državom Hrvatskom, Njemačkim Reichom, Italijom i Japanom, koje su pravno priznale NDH, razrešavaju se dužnosti plaćanja ugovornih plaća. Od značaja je ponavljati da su NDH priznale ondašnje tri velike sile (Njemačka, Italija i Japan) i jedan broj drugih država, te je tijek međunarodnog priznanja naglo prekinut uslijed toka završetka II. svjetskog rata.

  1. Uređenje pitanja drugih vjeroizpovijesti:

Osnovne vjeroizpovijesti na čitavom području NDH su: a) Rimokatolička, b) pravoslavna i c) muhamedanska. Pored ovih postojala je evangelističko-kršćanska crkva. Zakonskom odredbom o osnivanju ustavodavne ustanove njemačke evangelističko-kršćanske crkve augsburžke vjeroizpovijesti u NDH, donesena 24. ožujka 1942., predviđeno je donošenje novog ustava njemačke evangelističko-kršćanske crkve augsburžke vjeroizpovijesti. Ovom zakonskom odlukom osniva se ustanodavno tijelo ove crkve sa svrhom donošenja novog ustava. Ujedno se ukidaju propisi ustava ove crkve u bivšoj kraljevini Jugoslaviji od 19. studenog 1930. (Isti izvor, str. 139-140) Etnički Hrvati se po vjerskoj pripadnosti dijele na: a) Hrvate-katolike, b) Hrvate-muhamedance i c) Hrvate-pravoslavne vjeroizpovijesti.

  1. Nadzor nad cijenama prehrambenih namirnica:

Vlasti NDH su, polazeći od Ustaških načela, odista djelovali na promicanju prednosti hrvatske nacije. Budući su ratni uvjeti izvanredni i pogodni za različite zlouporabe trgovaca na malo i veliko, državne ustanove su oblasnim odlukama nadzirale visinu najviših cijena. Oblasna odluka o najvišim dozvoljenim cijenama ukupne (brutto) zarade kod prodaje živežnih namirnica, kolonijalne i delikatesne robe, donesena je 23. ožujka (Isto, str. 229-235) s ciljem zaštite potrošača i sprečavanja nezakonitog bogaćenja trgovaca na veliko i trgovaca na malo. Slična oblasna odluka donesena je za prodaju tekstilne robe u trgovinama na veliko i trgovinama na malo, dana 31. ožujka 1942. (Isti izvor, str. 236-238)

  1. Hrvatska pravoslavna crkva:

Zakonska odredba o Hrvatskoj pravoslavnoj crkvi, donesena je 3. travnja 1942. Na čitavom području NDH osniva (obnavlja) se Hrvatska pravoslavna crkva, koja je po naravi samosvojna (autokefalna). (Isto, čl. 1., str. 239) Ustrojstvo i djelokrug HPC uređuje se ustavom, koji potvrđuje Poglavnik NDH. (Isto, čl. 2., str. 239) Zakonska odredba je objavljena u Narodnim novinama od 7. travnja 1942., broj 77. Hrvatska pravoslavna crkva na čitavom području NDH je ovime obnovljena jer je ona kao takva postojala u razdoblju Austro-Ugarske Monarhije. Ustaške vlasti NDH su ozbiljno pristupile ustrojstvu države Hrvatske sa stanovišta probitaka hrvatskog puka i svih građana.

  1. Pozdravljanje hrvatskog vojnika na straži:

Odredba prema kojoj svi pripadnici hrvatskih oružanih snaga i svi građani mužkarci, kada prolaze mimo vojnika, bilo domobrana, ustaškog vojničara ili oružnika, koji stoji na straži pod oružjem, imaju dužnost istog pozdraviti a vojnik na straži ima odzdraviti sa stavom na pozor je donesena 3. travnja 1942. (Isti izvor, str. 251) Ovime se nastojalo pokazati značaj i uloga pripadnika hrvatskih oružanih snaga koje skrbe za javni red, državni poredak i sigurnost svih građana.

  1. Riznička straža:

Vlasti NDH su značajnu pažnju posvetile vanjskom izgledu državnih službenika, kao što je riznička straža (RS). Izgled državnog službenika je izlog državne uprave pa su hrvatske vlasti do detalja uređivale pitanje odore kako pripadnika hrvatskog domobranstva i ustaške vojnice, tako oružništva i rizničke straže. Propisnik o službenoj odori službenika rizničke straže, donesen je 1. travnja 1942. (Isto, str. 310-323) Svaki strani državljanin na ulazu u područje NDH prvo se susreće sa rizničkom stražom i time stječe prvi dojam o državi Hrvatskoj. Odora je opisana do detalja, posebno zimska, posebno ljetna, cipele, rukavice, činovnički nož, oboružanje. Tako je predviđeno da činovnici rizničke straže nose činovnički nož i samokres a dočinovnici nose nož, pušku i samokres. Propisnik opisuje obilježja činova i svojstva. Izgledu službenih osoba u NDH poklanjala se dakle značajna pažnja što svjedoči o ozbiljnosti namjere vođstva ustaškog oslobodilačkog pokreta o ustroju nezavisne države Hrvatske po mjeri hrvatskog čovjeka. Da je nastavila postojati, nesumljivo bi bila ustrojena kao moderna europska država koja prednost daje nezavisnoj unutarnjoj i samostalnoj vanjskoj politici, po uzoru na pravaški model države Hrvatske.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović


Podjeli
Leave a Comment