OŽUJAK 1943. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

1. Naputak za provedbu odredbe o proračunu NDH za 1943. godinu:

Naputak za provedbu odredbe o proračunu Nezavisne Države Hrvatske za 1943. godinu, donesen je 31. siečnja 1943. (Detaljnije vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe proglašene od 3. ožujka do 5. travnja 1943. Knjiga XXIX.(Svezak 281.-290.) Uređuje: Ante Mataić. Tisak i naklada knjižare st. kugli, Zagreb, 1943., Broj: 3397, str. 1-47) Glede otvaranja navjera, naputak propisuje da navjere stavlja Ministarstvo državne riznice na raspolaganje ministarstvima samo na njihov zahtjev. O navjerama odlučuje jedino Ministarstvo državne riznice što znači da se ni jedno ministarstvo ne može zadužiti bez prethodnog odobrenja ministarstva državne riznice koje priprema i nadzire preko rizničke straže, državni proračun za jednu kalendarsku godinu. Kada se radi o prijenosima, načelo je, da se u 1943. godini vodi najpomnija štednja (Isti izvor, str. 6) o čumu konačnu odluku donosi Ministarstvo državne riznice. Glede povećanja navjera u toku godine kod državnih poduzeća, načelo je da se ono može postići jedino odobrenjem ministra državne riznice (Isto, str. 9-10) ali tako da se najmanje u istoj mjeri povećaju i primitci dotičnog poduzeća. Kada se radi o proračunskoj pričuvi, u pravilu ona služi samo za pokriće nepredviđenih stvarnih izdataka obće državne službe. (Isto, str. 11) Izplata obveza iz prijašnjih godišnjih proračuna može se vršiti tako da prometna glavnica glavne blagajne služi samo za pokriće nepodmirenih obveza  iz prijašnjih godina. (Isti izvor, str. 12) Može se primijetiti da je pitanje državnog proračuna krupno državno pitanje o kojem je glavnu ulogu imao ministar državne riznice, bez čijeg odobrenja se ni jedna značajnija stavka o izdatcima i primitcima, nije mogla donijeti. Zbog ratnih prilika i oteženog gospodarstvenog djelovanja, osnovno načelo državnog proračuna NDH je štednja, uključujući izdatke za plaće državnih službenika, imenovanja i primaknuća u proračunu za 1943. Prema Naputku, rok za izplatu računa državnih poduzeća, zavoda i ustanova je 30 dana, (Isto, str. 29) što govori o učinkovitosti državne uprave. Dakle, državni proračun NDH za 1943. svjedoči o ujednačenosti izdataka i primitaka, kao i urednom ustrojstvu državne uprave, državnih i privatnih poduzeća.

2. Ivan Filipović (1823.-1895.), otac hrvatskog učiteljstva:

Zakonska odredba o proglašenju „Rodnog doma Ivana Filipovića, otca Hrvatskog učiteljstva“, povijesnim spomenikom i pravu raspolaganja tim domom, je donesena 12. ožujka 1943. godine. (Isti izvor, str. 52-53) Zemljište s dvorištem u selu Velika Kopanica, čestica katastarski broj 93-gr, kuća broj 125, proglašuje se poviesnim spomenikom hrvatskog naroda pod imenom „Rodni dom Ivana Filipovića, otca Hrvatskog učiteljstva“ (Isti izvor, čl. 1., st. 52) Ove nekretnine imaju služiti izključivo potrebama hrvatskog školstva i hrvatskog učiteljstva. (Isto, čl. 3., str. 53) Ne sumnjam da hrvatska javnost nije nikada čula za ovu poviesnu osobu za razvoj hrvatskog školstva i učiteljestva premda su nove hrvatske vlasti pravovremeno dale na znanje o značaju ove osobe za razvoj opće hrvatske kulture.

3. O nekim pitanjima prinudnog smještaja:

U ratnim uvjetima broj prognanika, izbjeglica i razmještenih osoba po službenoj dužnosti, povećava se. 13. ožujka 1943. godine, je Ministarstvo unutarnjih poslova donijelo Naredbu o prinudnom odnosno privremenom, smještanju djelatnih državnih i samoupravnih službenika, djelatnih pripadnika oružanih snaga, zatim radnika i ostalih osoba, u koliko je služba ovih radnika i ostalih osoba u državnom probitku, kao i o smještavanju obitelji osoba svih naprijed navedenih osoba. Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 65-70)

4. Udruga Poglavnikove tjelesne bojne:

„Udruga Poglavnikove tjelesne bojne“ osnovana je 18. ožujka 1943. godine. (Isto, str. 110-128) Osniva se tvrdka pod nazivom „Udruga Poglavnikove tjelesne bojne“, uzajamno pripomoćna zadruga sa sjedištem u Zagrebu. (Isto, čl. 1., str. 110) Svrha zadruge je unapređivanje štednje, navjere i gospodarenja zadružnih članova, te omogućavanje uzajamnog osiguranja članova. (Isto, čl. 2., str. 110) Zadruga vrši primanje i ukamaćivanje štednih uložaka zadružnih članova, podjeljivanje zadružnim članovima jeftinih zajmova, zatim nabavljanje za zadružne članove i prodavanje uz primjerenu cijenu sve poljodjelske, obrtne i druge proizvode, kao i osigurati ukupne troškove za slučaj smrti člana. (Isto, čl. 2., str. 110-111) Članovi mogu biti samo pripadnici Poglavnikove tjelesne bojne, njihove udove i sirotčad. (Isto, čl. 4., str. 111) Upisnina iznosi 10 Kuna a zadružni udio 500 Kuna. (Isti izvor, čl. 7., str. 113) Dakle, ustaše su svakodobne osobe sa svim životnim potrebama, obiteljima i djecom, koji su nastojali osigurati svoj stališki položaj kroz ovakvu vrstu zadruga. Od drugih su se razlikovali po svom domoljublju, vrhovnim ciljem o obnovi nezavisne države Hrvatske i obrani njenih tekovina.

5. Radno vrieme ljekarni na području NDH:

U NDH su bolnice, ambulante i ljekarne imale poseban značaj za probitak hrvatskog naroda i države. Tako je 12. ožujka 1943. godine Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo Naredbu o otvaranju i zatvaranju javnih ljekarni na području NDH, (Detaljnije vidjeti, isto, str. 133-136) prema kojoj sve javne ljekarne na podurčju NDH, koje ne obavljaju noćnu službu, moraju biti na djelatne dane otvorene: a) od 1. lipnja do 30. rujna od 8 sati do 12.30 i od 16 do 19 sati i b) od 1. listopada do 31. svibnja od 8.30 do 12.30 i od 15 do 18 sati. (Isto, čl. 1., str. 133) U mjestima gdje postoji samo jedna ljekarna, mora ona izdavati liekove u svako doba dana i noći. (Isto, čl. 2., str. 133. Dakle, ova društvena djelatnost je bila primjereno ustrojena na čitavom području Nezavisne Države Hrvatske.

6. Državno osiguranje pripadnika bojnog zrakoplovstva:

Zakonska odredba o državnom osiguranju za slučaj nezgoda pri vršenju službe bojnog zrakoplovstva, donesena je 18. ožujka 1943. godine. (Isti izvor, str. 139-153) Pravo na državno osiguranje ima: a) letačko i stručno pomoćno osoblje bojnog zrakoplovstva, b) osoblje oružanih snaga, kada po zapovijedi svojih predpostavljenih vrši letačku službu, c) pričuvno zrakoplovno osoblje za vrieme vježbe i službenih lietova. (Isto, čl. 1., str. 139) Državno osiguranje se sastoji u prvo, liečenju, drugo, državnoj novčanoj podpori i treće, ukopnim troškovima. (Isto, čl. 8., str. 143)

7. Pitanje nastavnog osoblja srednjih škola:

Zakonskom odredbom od 18. ožujka 1943. godine, omogućeno je imenovanje absolvenata mudroslovog fakulteta ugovornim nastavnicima srednjih škola (Isti izvor, str. 157-158) u svrhu uređenja pitanja nestašice nastavnog osoblja u srednjim školama. Dakle, ratni uvjeti određuju i prečice kako bi se ostvarili državni probitci i zadatci.

8. Podavanje u svrhu osobitih državnih zadataka:

Ministar oružanih snaga je 18. ožujka 1943., podpisao Naredbu o podavanjima u svrhu provedbe osobitih državnih zadataka, (Isto, str. 161-168) prema kojoj pravo na zahtijevanje podavanja u svrhu osobitih državnih zadatak, imaju sliedeće vojne oblasti: prvo, ministar oružanih snaga za namirenje potreba oružanih snaga NDH i za namirenje potreba savezničkih oružanih snaga, drugo, zapovjednici zbornih područja, divizija i zdrugova i treće, zapovjednik grada Zagreba. (Isto, čl. 1., str. 161) Podavanja se mogu zahtijevati samo u slučajevima, kada ovlaštenici ne mogu sredstvima, koja im stoje na razpolaganju, provesti osobite državne zadatke. (Isto, čl. 2., str. 161) Za obavljeno podavanje izplaćuje se odšteta putem posebnog povjerenstva o izvršenom podavanju. Dakle, državne ustanove imaju pravo raspolaganja radom i sredstvima rada svojih podanika.

9. Podavanja građanskim oblastima:

Naredba ministarstva unutarnjih poslova o podavanjima u svrhu provedbe osobitih državnih zadataka, donesena je 18. ožujka 1943., (Isti izvor, str. 169-170) prema kojoj ministarstvo unutarnjih poslova, glavno ravnateljstvo za unutarnju upravu, ustanovljuje od slučaja do slučaja odlukom, one građanske oblasti, koje imaju pravo zahtijevati podavanja s navođenjem naziva i mjesta građanske oblasti koja ima pravo zahtijevati podavanja, obveznici podavanja, vrste, obseg i način podavanja, način plaćanja odštete. (Isto, čl. 1., str. 169)

10. Štete prouzročene pogonom motornih vozila:

Zakonska odredba o jamstvu za štete prouzročene pogonom motornih vozila, donesena je 18. ožujka 1943. (Isto, str. 171-176) Ako je netko uslijed pogona cestovnog motornog vozila, ozlijeđen ili usmrćen, ili ako je time prouzročena šteta na stvarima, jamče upravljač vozila i vlasnik za kaknadu štete. (Isto, čl. 1., str. 171) Ako je motorno vozilo bilo u vrieme događaja prepušteno nekom radi pogona na njegov vlastiti račun, jamči ovaj umjesto vlasnika. Dakle, dok su s jedne strane zakonskim odredbama uređena pitanja štete u javnom prometu, s druge strane, ljudi su ubijani iz ideološke mržnje i nekažnjeno.

11. O nekim pitanjima hrvatsko-njemačkih odnosa:

Premda su Hrvatska i Njemačka u II. svjetskom ratu savezničke države, pojedinačne državne prednosti su imale ključnu ulogu budući je svaka država branila vlastite koristi. Jedan od dokaza je Osuda upravnog suda u Zagrebu, objavljena u Narodnim novinama od 22. ožujka 1943. godine (Isti izvor, str. 183-186), povodom tužbe Obćine grada Zagreba protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova od 24. srpnja 1942., zbog vraćanje gradske uložnine od 30.034 Kuna tvrdki Steyer Daimler Puch iz Zagreba. Naime, Ravnateljstvo za javni red i sigurnost je uplatilo 30.034 Kuna na uvoz 18 samovoza za Ravnateljstvo za javni red i sigurnost. Žalba je odbijena obrazloženjem da prodajni uvjeti sklopljeni između Ravnateljstva i spomenute tvrdke, ne mogu mijenjati propise uredbe o uvoznini grada Zagreba, po kojima plaćanje uvoznine tereti uvoznika u času uvoza robe, a nikako ne kupca. Zbog toga tužena oblast je utok uvažila (misli se na upravno sudište u Zagrebu, nap. I.I.J.) i odlučila da je obćina grada Zagreba dužna tvrdki naplaćenu uvozninu povratiti. Budući su spomenuti samovozi naručeni od jedne državne ustanove i to prije njihovog dolaska u Zagreb, to su oslobođeni od uvoznine pa je uplaćeni iznos od 30.034 Kuna obćina grada Zagreba trebala tvrdki Steyer Daimler Puch povratiti jer je Ravnateljstvo za javni red i sigurnost preuzelo na sebe troškove oko dovoza i gradsku uvozninu. Dakle, i među prijateljima i vojnim saveznicima ima svađa oko novca i pravnih pitanja.

12. Hrvatsko – Bugarski trgovački sporazum:

Ministarstvo vanjskih poslova je 17. ožujka 1943. godine izdalo Objavu o ratifikaciji Hrvatsko – Bugarskog trgovačkog ugovora od 25. rujna 1941. (Isti izvor, str. 199) Dana 25. rujna 1941. su podpisali u Zagrebu opunomoćenici Nezavisne Države Hrvatske i Carevine Bugarske trgovački sporazum, objavljen u Narodnim novinama od 24. ožujka 1943, broj 69. (O odredbama ugovora detaljnije vidjeti, Isto, str. 200-211) Za Hrvatsku stranu ugovor je podpisao Marijan Šimić, ministar za obrt, veleobrt i trgovinu a za Bugarsku N. Pecov. (Isto, str. 211) Prema Sporazumu, državljani obiju država uživat će na području druge Stranke,u pogledu obavljanja trgovine, veleobrta, plovitbe ili bilo kakvog zanimanja, ista prava, povlastice i blagodeti svake vrste, koje su ili će biti odobrene državljanima najpovlaštenijih naroda. (Isto, čl. 1., str. 201) Državljani jedne od ugovornih Stranaka ne će biti na području druge Stranke ni u doba rata ni u doba mira, podvrgnuti vojničkim podavanjima ili rekviziciji osim onih i u istoj mjeri te pod istim načelima kao i vlastiti državljani. (Isti izvor, čl. 4., str. 202) Sporazum će vrijediti godinu dana.

13. Ustroj ministarstva vanjskih poslova:

Naredbom ministra vanjskih poslova od dana 22. ožujka 1943., Ministarstvo vanjskih poslova se dijeli na: a) obći odjel, b) politički odjel, c) pravni odjel, d) konzularno-gospodarstveni i e) odjel za novinstvo i kulturne veze. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 214-221) Politički odjel se dalje dijeli na tri odsjeka: prvo, germanske zemlje, drugi, romanske zemlje i treći, odsjek za Podunavlje, Balkan i Iztok, (Isti izvor, čl. 4., str. 215) što odslikava onovremenu političku kartu Europe, u vremenu kada je ministar vanjskih poslova dr. Mladen Lorković.

14. O državnim blagdanima:

Naredba Ministarstva pravosuđa i bogoštovlja od 11. ožujka 1943. godine, propisuje da je za sve državljane Nezavisne Države Hrvatske državni blagdan dan 10. travnja kao dan osnutka (zapravo obnove, napomena I.I.J.) NDH i dan 20. lipnja, kao dan narodnih žrtava kao i sve nedjelje. (Vidjeti, isti izvor, str. 225-227) Za pripadnike Rimo-katoličke, pravoslavne, muhamedanske i evangelističke vjeroizpovijesti, postoje posebni blagdani.

15. Trošarinski model države:

Slično drugim europskim državama razdoblja Drugog svjetskog rata, državni proračun NDH je imao dvije osnovne stavke: primitci i izdatci. Državne trošarine su osnovni izvor primitaka državnog proračuna. U NDH su se ubirale trošarine na sve uporabne predmete i proizvode. Tako je 27. siečnja 1943., donesena Naredba Ministra državne riznice o promjenama i nadopunama pravilnika za izvršenje zakona o državnoj trošarini. (Isti izvor, str. 230-277), prema kojoj se na primjer, plaća u ime državne trošarine 1.900 Kuna od 100 kilograma kave (Isto, čl. 8., str. 234) a na vino od 100 litara se plaćala državna trošarina od 800 Kuna. (Isto, čl. 10., str. 234) Dakle, državna trošarina predstavlja glavni izvor primitaka u državnom proračuna iz kojega se izdržava državna uprava i državna poduzeća. U ovom razdoblju se državna trošarina plaćala na svijeće, lampe i žarulje uključujući papir i karton na koji se plaćalo 15 Kuna na 100 kilograma (Isti izvor, str. 268) zbog čega je Ministarstvo državne riznice odnosno riznička straža, predstavljalo ne samo mjesto gdje su se planirale nove zakonske odredbe o državnim trošarinama već i vršio nadzor nad izvršavanjem zakona, zakonskih odredbi i naredbi. Svakako su državne trošarine na osnovne prehrambene potrebštine predstavljale značajan pritisak na troškove svakodobnih osoba ovog razdoblja.

16. Odredba o pozdravljanju vojničke straže:

Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske je 27. ožujka 1943. godine, donio Odredbu prema kojoj „Propisi moje odredbe od 3. travnja 1942. o pozdravljanju vojničke straže ne će se izvršavati za vrieme trajanja rata“. (Isti izvor, str. 284) Zahvaljujući vojnoj i materijalnoj pomoći Savezničkih država (Engleska i USA) partizanskom pokretu, nakon prvotnih ispitivanja da li podršku dati četnicima D. Mihailovića ili Titu, Staljinovom satelitu, odlučeno je da se obnovi Jugoslavija pod Titovim vođstvom, zbog čega je oružana snaga partizanskog pokreta od druge polovine 1943. ojačala i time pritisak na oružane snage NDH koje su izložene sve učestalijih zračnim napadima. Ova Poglavnikova Odredba svjedoči o prihvatanju svakodobnosti ratnih prilika kada su se branile državne granice i poredak države Hrvatske.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović