MJESEC TRAVANJ 1942. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ…

Polazna teza: premda je NDH vremenski kratko trajala, nove hrvatske vlasti su učinkovito ustrojile sve vidove državne i gospodarske vlasti. Država Hrvatska je po naravi predstavljala, između ostalog, socijalnu državu koja je skrbila o potrebama svih njenih državljana, prvostupno etničkih Hrvata i Hrvatica kao i svih građana vjerni načelima hrvatske države.

1. Hrvatsko domobranstvo:
2. Domobranska priprema:

Zakonska odredba o domobranskoj pripremi, donesena je 7. travnja 1942., prema kojoj se u sklopu Ustaše, Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, osniva u suradnji sa hrvatskim domobranstvom, priprema kao pomoćna ustanova oružane sile NDH. (Vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe. Proglašene od 8. travnja do 30. travnja 1942. Knjiga XV.(Svezak 141.-150.) Uređuje: A. Mataić, Tisak i naklada knjižare st. kugli, Zagreb, Br. 3141, str. 1-2, Izvor: sistory.si/media/legacy/publikacije/37001-38000/37509) Zadaća je domobranske pripreme, da priprema hrvatsku mladež za službu u domobranstvu i ustaškoj vojnici. Obvezni su svi: a) mladići od 1. siečnja 1942., u kojoj navršavaju 18. godinu života, b) pričuvnici domobranstva i ustaške vojnice do konca one godine u kojoj navršavaju 42. godine života. (Isti izvor, čl. 2., str. 1)

1. Domobranska veleobrtna zaštita (DVZ):

Zakonskom odredbom donesenom 7. travnja, utemeljena je Domobranska veleobrtna zaštita (DVZ), čiji zadatak je vojničko osiguranje i oružana zaštita veleobrtnih uređaja kao i osiguranje i zaštita proizvodnih poslovanja i rada poduzeća. (Isti izvor, čl. 2., str. 3-4) Ministarstvo Hrvatskog domobranstva određuje posebnom naredbom, koja su poduzeća dužna ustrojiti Domobransku veleobrtnu zaštitu.

1. Domobranske škole:

Zakonska odredba o osnutku domobranskih škola donesena je 10. travnja 1942., (Isti izvor, str. 20-24) sukladno kojoj se osnivaju: a) Domobransko odgojilište Poglavnika Ante Pavelića, b) Domobranska niža srednja škola Vojskovođe Slavka viteza Kvaternika i c) Domobranska zastavnička škola. (Isto, čl. 1., str. 20) U Domobransko odgojilište se primaju dječaci od 7 do 10 godina starosti a nastava traje četiri godine. Kod primanja prednost imaju sinovi poginulih i zaslužnih boraca za slobodu Hrvatske, kao i djeca zaslužnih pripadnika domobranskog, ustaškog i oružničkog stališa, te djeca građanstva i seljačkih obitelji, koje imaju veći broj djece.

2. Proglašenje mrtvima osoba:

Zakonska odredba o proglašenju mrtvima osoba, nestalih iza 6. travnja 1941., donesena je 7. travnja 1942., (Isti izvor, str. 5-8) prema kojoj se predmnijeva, da je osoba, koja nestane u vremenu od 6. travnja 1941., pa do dana svršetka travanjskog rata, umrla, ako u roku od šest mjeseci, odkako je nestala, nije stigla vijest, da je živa. Dan svršetka travanjskog rata 1941., ustanovit će ministar pravosuđa i bogoštovlja svojom naredbom.

3. Poglavnikova odredba o pomilovanju:

Povodom godišnjice obstojanja Nezavisne Države Hrvatske, donesena je 10. travnja 1942., Poglavnikova odredba o pomilovanju, (Isti izvor, str. 15-19) kojom se, između ostalog, oprašta i predaje zaboravi sve postupke i prekršaje šumskih krađa, svima, koji su osuđeni osudama redovnih sudova, na novčanu kaznu do iznosa od 10.000 Kuna, svima koji su osuđeni osudama redovnih sudova na kaznu oduzeća slobode do 12 mjeseci isključivo, oprašta se kazna kao i za djela slične vrste. Od pomilovanja su izuzimaju oni koji su pobjegli u inozemstvo ili sakrivaju svoje boravište, kao i oni koji su osuđeni u svrhu suzbijanja skupoća ili tzv. crno tržište.

4. „Zaklada Ivana Peštaja“:

Osnovana je zakonskom odredbom donesenom 9. travnja. Povodom proslave prve godišnjice uzpostave NDH, osniva se u spomen i u počast vođe Hrvatskog radničkog saveza Ivana Peštaja (1891.-1937.) kao sastavni dio oblasti „Pomoći-Zaklada Ivana Peštaja“ u Zagrebu (Isto, str 42-43), sa svrhom pripomoći siromašnoj radničkoj djeci.

5. Ratni uvjeti građanskog života u NDH:

Propisnik o znacima uzbune, svršetka napadaja i prestanka opasnosti u slučaju napada iz zraka na čitavom području NDH, donesen 27. ožujka 1942., (Isti izvor, str. 60-62) zorno svjedoči o prvim valovima tzv. savezničkih zračnih napada na području NDH i pogibeljnostima kojima su izloženi građani. Ovi zračni napadi će vremenom postati velika ugroza za civilno pučanstvo na čitavom području NDH i prouzročiti ljudske žrtve i goleme materijalne i kulturne štete.

6. Oružničtvo i redarstvena vlast:

Ordedbom od 16. travnja, Poglavnik NDH je odredio da svi oružnički častnici imaju od sada vršiti ne samo stegovnu, odgojnu i nadzornu vlast, nego im je od sada dužnost, da svaki na području svog zapovjedništva vrši i redarstvenu vlast. (Isto, str. 83-84)

7. „Radna služba“ u NDH:

Zakonskom odredbom o osnutku „Radne službe“ u NDH, koja je donesena 18. travnja, (Isto str. 101-104) ustanovljuje se kao postrojba domobranstva. Njena zadaća je: a) da u borbenom zaleđu popunjuje i pomaže u radu redovnu oružanu snagu NDH i izvan njezinih granica, b) da po potrebi obavlja sve poljodjelske i šumske poslove, c) da sudjeluje u radovima na pretvaranju neplodnog zemljišta u plodna područja. Djelatna je dužnost u „Radnoj službi“ NDH, obća i obvezatna za sve pripadnike države Hrvatske od navršene 18. godina života. (Isto, čl. 4., str. 102) Za vrijeme djelatne „Radne službe“podpadaju njeni obveznici pod kazneno sudovanje domobranskih sudova. (Isto, čl. 7., str. 103)

8. Kamenica na Dunavu:

Naredbom ministarstva unutarnjih poslova o promjeni imena mjesta Kamenica u kotaru Hrvatski Karlovci, kojom se mijenja ime u Kamenica na Dunavu, donesena je 15. travnja 1942. (Isti izvor, str. 141)

9. Ustrojstvo gospodarstva:

U mjesecu travnju 1942., značajna pažnja je, prosuđivano po broju donesenih zakonskih odredbi i naredbi, posvećena ustroju gospodarskih odnosa, naročito glede nadzora nad poslovanjem poduzeća i cijenama prehrambenih proizvoda, u svrhu sprečavanja nezakonitog povećanja cijena živežnih roba i drugih životnih potrebština, onemogućavanja nezakonite zarade trgovaca na veliko i malo, odnosno, zaštite potrošača. U ovome su radu, državne ustanove za nadzor cijena odigrale ključnu ulogu.

10. Socijalne mjere zaštite službenika u NDH:

Zakonska odredba o posebnom doplatku za službovanje u oružništvu NDH, donesena je 24. travnja 1942. (Isti izvor, str. 191-192) Vrijeme službovanja se računa počev od 10. travnja 1941., a doplatak pripadnika od 1. srpnja 1941., što govori o značaju ove službe u NDH. Istog dana je donesena zakonska odredba o doplatcima za službenika Hrvatskih državnih željeznica, koji vrše službu u inozemstvu. (Isti izor, str. 194) Visina doplataka ustavit će se prema činu službenika u razmjeri sa skupoćom u dotičnoj državi i to s krijepošću od 1. siečnja 1942.

11. Dan ustaša sveučilištaraca:

Zakonska odredba o ustanovljenju dana ustaša sveučilištaraca i podjeljivanju nagrada školskoj mladeži, donesena je 25. travnja 1942. (Isto, str. 197). Dan ustaša sveučilištaraca, 25. travnja, proglašuje se danom Hrvatske školske mladeži.

12. Dan 1. svibnja- Državni blagdan rada:

Zakonskom odredbom od 24. travnja 1942., dan 1. svibanj proglašuje se državnim blagdanom rada. (Isti izvor, str. 206-207) Poslodavci su dužni svojim namještenicima i radnicima na dan 1. svibnja, ako ne pada u nedjelju, plaćati ugovorenu plaću, kao da su radili 8 sati. 25. travnja 1942., donesena je naredba ministra udružbe od 24. travnja 1942., o proslavi državnog blagdana rada u 1942. godini. (Isto, str. 208) Prema ovoj naredbi u 1942. godini, blagdan rada proslavit će se u subotu dne 2. svibnja 1942. Ovo je nedovoljno poznata i skrivana povijest NDH, koja je ovime prihvatila međunarodni praznik rada 1. svibnja. U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, se slavio 1. svibanj kao državni blagdan rada. Ovo svjedoči o naravi ustaških vlasti koje su prihvatile međunarodna pravila ponašanja u ratnim uvjetima.

13. Sakupljanje etnografske građe:

Naredbom ministra nastave Stjepana Ratkovića (1878.-1968.), od 16. travnja 1942., naređeno je sakupljanje građe za etnografske (narodnosne) spomenice kod pučkih škola, (Isti izvor, str. 216-217) prema kojoj svi učitelji i učiteljice na selu u pučkim školama i dalje sabiru građu o narodnom životu i vode „Etnografsku spomenicu“.

14. Obiteljski doplatci radnika i namještenika:

Naredbom od 25. travnja 1942., o obiteljskim doplatcima radnika i namještenika (Isto, str. 229-242), predviđeno je da obiteljski doplatak pripada radnicima i namještenicima, za svako neoskrbljeno dijete na uzdržavanju i za ženu, ako imaju barem dvoje neoskrbljene djece na uzdržavanju. (Isto, čl 2., str. 229) Prema ovoj naredbi, obiteljski doplatak iznosi 105 Kuna mjesečno po osobi. (Isto, čl. 13., str. 237) Prve isplate obiteljskog doplatka počinju sa mjesecom lipanj i srpanj 1942., rujan i listopad, u studenom i prosincu 1942. (Isto, čl. 22., str. 241) Dakle, NDH je predstavljala urednu i odgovornu socijalnu državu koja je sredstvima iz državnog proračuna vodila brigu o svojim državljanima. Ovoj prosudbi doprinosi i zakonska odredba o odgodi ovrha proti građanskih osobama, pozvanima u ustašku ili domobransku službu, koja je donesena 28. travnja 1942. (Isti izvor, str. 245-247)

15. Naučnici, mladi radnici i namještenici:

Zakonska odredba o naučnicima, mladim radnicima i namještenicima, donesena je 30. travnja 1942., (Isti izvor, str. 305-315) koja do detalja uređuje sva pitanja naukovanja mladih radnika. Njome se naučnici, mladi radnici, mladi namještenici, stavljaju pod posebnu državnu zaštitu po propisima ove zakonske odredbe. Naučnik, koji stupa u naukovanje mora ispunjavati uvjete: a) da je navršio 14 godina života, b) da je umno i tjelesno sposoban za učenje izabranog zvanja (obrta). (Isto, čl. 3., str. 305) Mladi radnik i mladi namještenik može se u obrtu, veleobrtu i trgovini zaposliti jedino s dozvolom Glavne uprave posredovanja. (Isto, čl. 4., str. 306) Oni se ne mogu zaposliti u prekovremenom i noćnom radu, ni za plaću ni bez plaće. Imaju pravo na godišnji odmor: a) do 16 godina života do tri tjedna i b) preko 16 godina života, dva tjedna. (Isto, čl 9., str. 308) Poslodavac, koji se ugovorom obvezao na davanje hrane i stana naučniku, dužan je dati dovoljno zdrave i svježe hrane kao i krevet u zdravoj sobi s potrebnom posteljinom. (Isti izvor, čl. 12., str. 310) Zabranjuje se upotrebljanje naučnika za obavljanje kućanskih poslova poslodavca i njegovih obiteljskih članova. Proizilazi da su mladi naučnici i mladi namještenici, uživali socijalnu zaštitu državnih ustanova države Hrvatske.

16. Radni odnosi u NDH:

Zakonska odredba o uređenju radnih odnosa na čitavom području NDH, donesena je 30. travnja 1942. (Isti izvor, str. 316-224) Prema ovoj zakonskoj odredbi, svaki državljanin NDH ima pravo i dužnost raditi, i samo rad može biti temelj obstanka i mjerilo svake vrijednosti. Svaki rad je samo tada dozvoljen, ako uspjeh toga rada ne donosi štetu državi i narodu, nego služi njihovu napretku i dobrobiti. (Isti izvor, čl. 1., str. 316) Sadržaj, svrhu i način svakog rada nadzire država te ona ujedno određuje i kaznu, za neizvršenje, onemogućavanje ili otežavanje rada. (Isto, čl. 2., str. 316) Radni odnosi se uređuju skupnim ugovorima u kojima mora doći do izražaja promicanje zajedničke dobrobiti cijelog naroda, (Isto, čl. 5., str. 317) kako bi se što više povećala proizvodnja. Skupni (obći) ugovori traju tri godine. (Isti izvor, čl. 10., str. 319)

Kriva predodžba koju većina površne i neupućene javnosti, čvrsto braneći unaprijed postavljene ideološke teze, posjeduje o naravi države Hrvatske odnosno, NDH, preovlađujuće je preuzeta iz druge ili treće ruke, „čuo sam“ ili „rekli su“, je bitno drugačija od stvarne slike, koja pokazuje brigu novih hrvatskih vlasti za sve državljane NDH koji su odani i poštuju državu Hrvatsku. Istina, bili su strogi prema svima koji su narušavali javni red i sigurnost, a naročito prema osobama i grupama koje su djelovale na rušenju državnog poretka, promjeni teritorijalnih granica i političkog ustrojstva mlade države. Narav NDH je slojevita i višeznačna i ona se ne može istraživati i prosuđivati, jednostranim i isključivim ideološkim pristupom i metodom, nego više-znanstvenim i cjelovitim.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović