Polazna teza: socijalna baza Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta 40-tih godina 20-tog stoljeća je bila široka i raznolika, rasprostirala se kako vertikalno, od vrha odnosno vođstva ustaškog pokreta do mjesnih zajednica, tako horizontalno, obuhvatajući sva poduzeća, zaposlene radnike, državne i samoupravne službenike i namještenike, privatne obrtnike, školsku i sveučilištarsku mladež, uključujući umirovljenike. Nove komunističko-jugoslavenske vlasti su od svibnja 1945., sve Hrvate i Hrvatice, kao i sve druge državljane NDH, koji su sudjelovali u vlasti NDH, surovo kaznili iz čega je nastao pojam Križnih putova, premda se radi o genocidu s ciljem smanjenja broja pripadnika hrvatskog naroda.
- Pozdrav Za Dom spremni:
Jedino zakonske odredbe i naredbe koje se odnose na Hrvatski ustaški oslobodilački pokret, koje su podpisane u Glavnom Ustaškom Stanu, isključivo od Poglavnika Ante Pavelića, sadrže na kraju zakonske odredbe geslo odnosno pozdrav „Za Dom spremni“.
- Propisnik Hrvatskog saveza grafičkih radnika:
Donesen je, dne 6. svibnja 1942., u Glavnom Ustaškom Stanu i podpisano jedino od Poglavnika, (Vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe. Proglašene od 1. svibnja do 12. svibnja 1942. Knjiga XVI.(Svezak 151.-160.) Uređuje: A: Mataić, Tisak i naklada knjižare st. kugli, Zagreb, Br. 3152, str. 101-115, Izvor: sistory.si/publication/37502) i sa pozdravom „Za Dom spremni“. Prethodno je 25. studenog 1941., utemeljen „Hrvatski savez grafičkih radnika“ kao staleška postrojba svih grafičkih radnika u okviru Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta. (Isti izvor, čl. 1., str. 101) Svrha saveza hrvatskih grafičkih radnika je osigurati Nezavisnoj Državi Hrvatskoj vjerne suradnike u radu na ostvarenju svih njezinih zadataka u skladu sa načelima Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta i probicima hrvatskog naroda. (Isto, čl. 8., str. 102) Prema ovom propisniku, dužnost je svih grafičkih radnika na čitavom području NDH, sudjelovati u radu saveza prema svojim osobnim, duševnim i imovinskim sposobnostima. (Isti izvor, čl 12., str. 106) Ova odredba podsjeća na komunističko načelo „svakom prema njegovim potrebama, svako doprinosi prema svojim sposobnostima“. (Detaljnije vidjeti, Isto, str. 101-115)
- Propisnik Hrvatskog saveza privatnih namještenika:
Također, donesen 6. sviblja, podpisan isključivo od Poglavnika, u Glavnom Ustaškom Stanu i sa pozdravom „Za Dom spremni“. (Isti izvor, str. 116-132) Kao i u prvom propisniku, i ovome je svrha osigurati NDH vjerne suradnike u radu na ostvarenju svih njezinih zadataka, sukladno načelima Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta i s probitcima hrvatskog naroda.
- Propisnik saveza hrvatskih obrtnika:
Treći po značaju propisnik kojim su svi hrvatski obrtnici organizirani i povezani u Hrvatski ustaški oslobodilački pokret. Usvojen 6. svibnja 1942., u Glavnom Ustaškom stanu u Zagrebu i podpisan jedino od Poglavnika A. Pavelića i sa hrvatskim pozdravom „Za Dom soremni“. (Isti izvor, str. 133-147) Ovim propisnikom su i privatni obrtnici i njihovi namještenici službeno povezani i organizirani kao posebna stališka postrojba u okviru Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta. Svi Hrvati i Hrvatice, članovi ovih hrvatskih saveza u okviru Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta, bili su izloženi komunističkoj pogibelji i progonima 1945. Iz ovoga se može izvući zaključak, da je pretežiti dio hrvatskog naroda prihvatio i podržao prvu obnovu starije hrvatske države, poznate u historiografiji kao NDH. Svi koji su prihvatili državu Hrvatsku ili sudjelovali u vršenju vlasti na različitim razinama, su surovo kažnjeni.
- Propisnik Hrvatskog saveza veleobrtnika:
Donesen je istog dana i sa istim svojstvima, (Isti izvor, str. 148-160) kojim su i članovi Hrvatskog saveza veleobrtnika, pristupili i organizirani kao posebna stališka postrojba unutar Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta.
- Propisnik Hrvatskog saveza trgovaca:
Donesen je također, 6. svibnja 1942., u Glavnom Ustaškom Stanu u zagrebu, podpisan jedino od Poglavnika i sa pozdravom „Za Dom spremni“, (Isti izvor, str. 161-174) u svrhu omasovljenja Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta.
- Propisnik Hrvatskog saveza slobodnih zvanja:
Potpisan od Poglavnika istog dana, u Glavnom Ustaškom Stanu i sa hrvatskim pozdravom. (Isti izvor, str. 175-188), kojim je broj povezanih članova Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta proširen na osobe sa slobodnim zvanjima.
- Propisnik Hrvatskog saveza državnih i samoupravnih namještenika:
Usvojen 6. lipnja 1942., pod istim uvjetima, (Isti izvor, str. 189-202) kojim su u posebne postrojbe Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta povezani državni i samoupravni namještenici.
- Propisnik Hrvatskg saveza umirovljenika:
Donesen istog dana u Glavnom Ustaškom Stanu, podpisan od Poglavnika i sa hrvatskim pozdravom „Za Dom spremni“. (Isti izvor, str. 203-216) Propisnicima o ustrojstvu posebnih postrojbi unutar Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta su obuhvaćeni svi radnici, namještenici, privatni obrtnici, trgovci i umirovljenici.
- Zakonske odredbe i naredbe iz oblasti gospodarske politike:
U mjesecu lipnju 1942., značajan broj zakona, zakonskih odredbi, uredbi i naredbi obuhvatao je ulogu državnih ustanova u uređenju gospodarskih odnosa, naročito u oblasti utvrđivanja visine cijena prehrambene robe i zaštite pučanstva, uključujući naredbe ministarstva seljačkog gospodarstva, o obveznom osiguranju usjeva i plodova od tuče, kao i naredbe o oblikovanju cijena živežnih namirnica. Po svemu sudeći se može zaključiti da se sredinom 1942. godine, još nisu osjećali vidljiviji i negativni utjecaji partizansko-četničkog oružanog ustanka na privredni i društveni život mlade države, moguće stoga što su nove hrvatske vlasti radile na oživotvorenju načela Ustaškog pokreta. Dakle, i u uvjetima oružanog ustanka, država Hrvatska je vodila uredan državno-politički život. Ministar seljačkog gospodarstva je 29. travnja 1942., odobrio Upravi školskih sestara sv. Franje u Varešu, osnivanje gospodarsko-kućanske škole. (Isti izvor, str. 254) 9. svibnja iste godine, donesena je zakonska odredba o otvaranju Državne obrtne škole u Tešnju (Isto, str. 313-314), koja počinje s radom 1942./1943. godine. Pripravna škola traje dvije godine a obrtna četiri godine, što govori o značaju obrtnih škola za gospodarski sustav u NDH.
- Propisnik o radnicima-pregledačicama:
Propisnik o radnicima-pregledačicama kod carinskih ustanova, donesen je 21. travnja 1942. (Isti izvor, str. 21-23), prema kojoj se za radnicu-pregledačicu može imenovati samo osoba arijskog podrijekla, koja ima zavičajno pravo u NDH, a dobrog je ćudorednog ponašanja, što se dokazuje krsnim odnosno rodnim listom, domovnicom i izjavom o rasnoj pripadnosti kao i potvrdom o dobrom ćudorednom vladanju. (Isto, čl. 2., str. 21) Radnice-pregledačice vrše pregledničku službu nad ženskim osobama koje dolaze iz inozemstva ili odlaze u inozemstvo. Mjesečna nagrada (plaća) iznosi, prema ovom Propisniku, 2.000 Kuna. (Isto, čl. 4., str. 22)
- Imovinsko-pravni odnosi NDH prema drugim državama:
Premda je NDH po naravi negacija bivše kraljevine Jugoslavije, ona je sukladno međunarodnim pravilima, prihvatala svoje obveze glede imovinsko-pravnih odnosa sa ostalim državama. Zakonskom odredbom od 6. sviblja 1942., osnovano je Povjerenstvo za razrešavanje imovinsko-pravnih poslova NDH i ostalih država (Isti izvor, str. 74-77), čiji zadatak je rješavanje udjela tražbina i obveza NDH u zaostaloj imovini bivše kraljevine Jugoslavije, kao i da vodi pregovore i priprema sporazume o imovinsko-pravnim odnosima. Povjerenstvo je trebalo raditi prema smjernicama i uputama državnog rizničara i ministarstva vanjskih poslova kao i mjerodavnih ministarstava i ministara.
- Dopunski ispit za učitelje Slovence u NDH:
Za Slovence koji su od strane njemačkih okupacionih snaga, protjerani iz Slovenije u NDH i pronašli mjesto u državnoj službi kao učitelji i učiteljice, donesena je zakonska odredba 11. svibnja 1942., (Isto, str. 252-253), prema kojoj svi Slovenci, učitelji i učiteljice koji su primljeni u državnu službu NDH, moraju nakon dvije godine učiteljskog rada, položiti dopunski izpit iz: a) hrvatskog jezika sa književnosti, b) hrvatske povijesti, c) zemljopisa NDH i d) poznavanja školske uprave.
- Mirovinski sustav državnih i samoupravnih službenika u NDH:
Zakonskom odredbom o mirovinama obitelji državnih i samoupravnih službenika, palih u borbi za oslobođenje hrvatskog naroda i za obranu državne nezavisnosti NDH, donesena je 9. svibnja 1942. (Isto, str. 257-258) Ovom zakonskom odredbom, priznaje se obiteljska mirovina onima koji su u službi oružane sile NDH odnosno ustaških pričuvnih bojne, pale ili umrle od posljedica rana, zadobivenih u borbi s četničko-komunističkim odmetnicima, pod uvjetom da je službenik navršio 35 godine državne odnosno samoupravne službe.
- Državna središnjica za narodni kućni i umjetnički obrt:
Zakonskom odredbom od 9. svibnja 1942., utemeljena je Državna središnjica za narodni kućni i umjetni obrt. (Isto, str. 261-266) Njen zadatak je promicati stručno i priradno sve grane narodnog kućnog i umjetnog obrta na području NDH, utemeljeno u načelima Ustaškog pokreta koji potiče zaštitu hrvatskih običaja i kulture.
- Poglavnikova odredba:
Poglavnikova odredba kojom odlučuje da putem milosti oprosti i preda zaboravi sve tiskovne postupke, koji se kažnjavaju po zakonu o tisku, od 6. kolovoza 1925., i njegovim izmjenama i dopunama od 6. siečnja 1929., koji su počinjeni uključivo do dana 9. travnja 1941., a glede kojih kazneni postupak nije bio do tog dana pravomoćno dovršen, donesena je 9. svibnja 1942. (Isti izvor, str. 267) Sve što je bilo kažnjivo u kraljevini Jugoslaviji, nije kažnjivo za nove hrvatske vlasti, što svjedoči o prirodi NDH koja nema nikakve sličnosti sa bivšom državom. Pripadnici ustaškog pokreta su u bivšoj kraljevini Jugoslaviji ubijani i surovo kažnjavani a u NDH su oni slavljeni kao borci za slobodu hrvatskog naroda i obnovu države Hrvatske.
- Nadnice i plaće poljodjelskih radnika:
Ovlasti velikih župa su se, između ostalog, sadržavale u uređenju visine nadnice i plaća kako radnika, privatnih namještenika tako poljodjelskih radnika, koji su bili brojni budući je poljodjelska proizvodnja predstavljala stratešku privrednu granu. Jedna takva zakonska odredba za područje Velike župe Posavje sa sjedištem u Brodu na Savi, donesena je 6. svibnja 1942., podpisana od Velikog župana Dr. Vladimira Sabolića. (1900.-1948.) (Isti izvor, str. 285-293) Ovom odlukom do detalja su obrađena sva važnija pitanja i odnosi zapošljavanja poljodjelskih radnika, njihove nadnice i plaće zavisno od prirode poslova na polju i poljodjelstvu. Primjer poljodjelskih poslova u nadnici bez hrane, za lake poslove, za srednje teške poslove i za težke poslove, nadnice i plaće su bile utvrđene prema težini poslova. Isto tako je uređeno pitanje poljodjelskih poslova u akordu, kao i vrsta primanja u zemaljskim proizvodima, prema kojoj mogu sezonski radnici u zamjenu za plaću i nadnicu, primati od poslodavca odgovarajuće količine u zemaljskim proizvodima, te uređenje odnosa sa stalnim slugama i mjesečarima, kao i način i visina plaćanja za sprežni rad, kao što je oranje stočnom spregom. Kao poljodjelska zemlja, država Hrvatska je 40-tih godina prošlog stoljeća, posjedovala brojno pučansto koje je živjelo od poljodjelstva kako na vlastitom posjedu tako kao najamni poljodjelci kod poslodavaca za nadnicu i plaću, te je stoga ustroju i uređenju ovih pitanja poklonjena velika pažnja središnjih državnih ustanova i oblasti velikih župa. Vlasti NDH su, polazeći od ustaških načela, odista se trudile zaštititi najosjetljivije socijalne skupine hrvatskog pučanstva, kroz donošenje zakonskih odredbi o zaštiti i uvjetima rada u poljodjelstvu kao i visini plaća i nadnica, dovoljno za pristojan život. Živjeti pristojnim životom u ovom razdoblju nije bilo lahko, tim više što su se crni oblaci partizansko-četničkog oružanog ustanka, sve više navlačili nad hrvatskim nebom.
Dr. sc. Ivica Ivo Josipović
Leave a Comment