MJESEC SVIBANJ 1942. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

 

1. Međudržavni odnosi:

Tri najvažnija susjeda Nezavisne Države Hrvatske u razdoblju njenog postojanja, su Njemačka, Italija i Mađarska. 9. svibnja 1942. godine donesena je Objava ministarstva pravosuđa i bogoštovnja i ministarstva vanjskih poslova, o pravnoj pomoći u građanskim, trgovačkim i štitničkim stvarima između Nezavisne Države Hrvatske i Kraljevine Mađarske. (Detaljnije vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe. Proglašene od 13. svibnja do 1. lipnja 1942. Knjiga XVII.(Svezak 161.170.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada knjižare st. kugli, Zagreb, Br. 3163, str. 18-19) Prema državnom sporazumu, Hrvatska kao i mađarska strana su pripravne u vremenu od 1. lipnja 1942. godine do stupanja na snagu naprijed navedenog ugovora, primati i udovoljavati molbama za dostavu i ostalim zamolnicama za pravnu pomoć građanskim, trgovačkim i štitničkim stvarima obe države, koja su predviđena u Haažkom ugovoru o građanskom postupku od 17. srpnja 1905. godine. Obje države su sporazumne u tome, da se u istom vremenu isto tako imaju međusobno primjenjivati odredbe članaka 17. i 19. Haažkog ugovora, koji se odnosi na osiguranje parbenih troškova, kao i odredbe članaka 20. i 23. Haažkog ugovora, koji se odnosi na siromaško pravo. Proizilazi da je država Hrvatska bila: a) priznata od tri velike sile (Njemačka, Italija i Japan) i u procesu međunarodnog priznanja, b) pravno uređena država koja je poštivala međunarodna prava u oblasti građanskih i trgovačkih odnosa. Kao takva ona je negacija partizansko-komunističkog pokreta koji nije imao međunarodno priznat pravni status i nisu priznavali međunarodna prava izuzev pravila Komunističke Internacionale. Dakle, s pravne strane prosuđivano, nove hrvatske vlasti su opravdano uporabljale izraz „odmetničko-pobunjeničke oružane snage“ za opisivanje partizanskog pokreta i njegovih ciljeva.

2. Riznička straža:

Zakonska odredba o razničkoj straži u NDH, donesena je 9. svibnja 1942. godine. (Isti izvor, str. 37-72) Zadatak razničke straže je: a) suzbijati, spriječavati, odkrivati kriomčarenje, carinske, monopolske, poštarinske, biljegovne, pristojbene i porezne prekršaje i poduzimati potrebne mjere za zaštitu dohodarstvenih i drugih fiskalnih probitaka NDH, b) obavljati izvide i poslove o carinama, monopolskim, poštarinskim, biljegovnim, pristojbenim poslovima, koji su joj propisima stavljeni u dužnost, c) nadzirati cjelokupan promet u državnom pograničnom pojasu. (Isto, čl. 2., str. 37-38.) Rizničku stražu dužne su pomagati sve državne i samoupravne oblasti na čitavom područku NDH.

3. O poštanskim markama:

Naredbom ministarstva prometa i javnih radova od 12. svibnja 1942. godine, prestaje frankaturna vrijednost slijedećih poštanskih maraka: a) jubilarne marke u korist Hrvatske vojske s pretiskom od 10. IV. 1942., koje su izašle 10. V. 1941., b) maraka Hrvatskog crvenog križa s nadoplatom u korist crvenog križa, koje su bile u prometu od 12. X. 1941. do 21.XII. 1941., c) maraka udružene Europe na Iztoku s nadopunom u korist promičbe protiv komunizma, koje su bile u prometu od 5. XII. 1941. do 31. I. 1942., i d) spomen maraka na proslavu godišnjice osnutka Nezavisne Države Hrvatske s pretiskom od 10. IV. 1942, koje su bile u prometu od 9. IV. 1942. do 18. IV. 1942. godine. (Isti izvor, str. 78)

4. Osobni zahtjevi za premještaj nastavnika:

Budući su nastavnici pučkih i srednjih škola bili državni namještenici, u vremenu NDH su nastavnici za prelazak u drugu školu trebali pismeno odobrenje ministarstva nastave i bogoštovlja. U svrhu uređenja ovih pitanja, 18. sviblja 1942. godine je doneseno Upustvo o premještaju nastavnika na osobni zahtjev. (Isti izvor, str. 110-112) Premještaj nastavnika obavljat će se za vrijeme velikih školskih praznika. Zbog toga su u sklopu pučkih i srednjih škola u ovom razdoblju građeni stanovi za nastavnike koji su premještani po odlukama školskih oblasti ili osobnu molbu. Glede premještanja po osobnoj molbi, ona se treba upravljati na ministarstvo nastave preko upravitelja škole. Nastavnici, premješteni po molbi u željeno mjesto, nemaju pravo na nakladu putnih i selidbenih troškova, ni na pripomoć, a osim toga nemaju prava na dalje premještanje po molbi u roku od dvije godine. Opravdani razlozi za osobno primještanje su: a) školovanje djece na sveučilištu ili visokoj školi u Zagrebu, b) dokazani znanstveni rad i potreba za daljim znanstvenim radom, c) dokazane potrebe obitelju i d) liečnička potvrda o potrebi specijalističkog liječenja.

5. Rudarska škola u Zenici:

Sukladno zakonskoj odredbi od 19. svibnja 1942., niža rudarska škola u Zenici, osnovana odlukom Ministarstva šumarstva i rudarstva od 17. lipnja 1941. godine, nosi naziv „Rudarska škola u Zenici“. Ona je državna ustanova i za nju vrijede propisi naredbe o rudaskim školama u bivšoj banovini Hrvatskoj od 27. veljače 1940. godine. Dakle, nove hrvatske oblasti su u kratkom vremenu i nepovoljnim uvjetima učinkovito ustrojile sve gospodarske, obrazovne i državne ustanove, s ciljam stvaranja a ne razaranja i rušenja postojećeg.

6. Krstionica kneza Višeslava:

Nove hrvatske odnosno ustaške vlasti su zaslužne za oživotvorenje hrvatskog državnog prava time što su omogućile da se krstionica kneza Višeslava, kao jedan od ključnih dokaza pokrštavanja Hrvata i hrvatske državne neprekinutosti, premjesti u Zagreb. 22. lipnja 1942. godine je u Zagrebu donedena zakonska odredba o zamjeni dvije slike Vittora Carpaccia iz Galerije Hrvatske akademije znanosti i umjetnoti u Zagrebu za krstionicu hrvatskog kneza Višeslava iz Museo Civico Correr u Mletcima. (Isti izvor, str. 158-159) Ovime krstionica hrvatskog kneza Višeslava postaje vlasništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Provedba ove zakonske odluke povjerava se ministru nastave, ministru vanjskih poslova i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjestosti. Ovo je smišljeno zanemarena historigrafska činjenica koja baca sasvim nov i drugačiji pogled na prirodu novih hrvatskih odnosno ustaških vlasti u razdoblju 1941-1945. godine.

7. Tjelesni odgoj i šport:

Zakonska odredba o osnivanju Ureda državnog vođstva tjelesnog odgoja i športa, donesena je 22. svibnja 1942. godine. (Isti izvor, str. 160-163) Prema istoj, kod ministarstva udružbe osniva se Ured državog vođstva tjelesnog odgoja i športa (U.T.O.Š.), kao najviša oblast za tjelesni odgoj i šport u NDH i koji stoji izravno pod ministarstvom udružbe. U djelokrug spada: a) da izdaje propise i odluke za promicanje i uređenje tjelesnog odgoja i športa, b) da surađuje kod izdavanja i provođenja u život svih zakona, naredama i propisa koji izravno ili neizravno utječu na razvoj tjelesnog odgoja i športa, c) da sporazumno s ministarstvom hrvatskog domobranstva vodi i nadzire tjelesni odgoj i šport oružane sile NDH. (Detaljnije vidjeti, Isti izvor, čl. 3., str. 160-162) Službenici Ureda su državni činovnici.

8. Župska redarstvena oblast u Zenici:

Mjesto Zenica je u NDH postepeno pretvarano od bosanske čaršije u gradsku sredinu sa industrijskim i rudarskim pogonima i ustanovama. Sukladno tome, naredbom od 22. svibnja 1942. godine, osnovana je izpostava župske redarstvene oblasti u Zenici (Isto, str. 230), kao redarstvene oblasti prve molbe. Pored rudničkih postrojenja, značajna uloga je pripadala Kaznioni u Zenici, koja je značajna po tome što je neprekidno postojala i radila u vremenu kraljevine Jugoslavije, NDH, druge (komunističke) Jugoslavije i modernoj BiH.

9. Način opisivanja godišnjeg uspjeha učenika:

Okružnicom od 21. svibnja 1942. godine, svim srednjim školama na području NDH (državne i privatne gimnazije, državne i privatne učiteljske škole, državnim i privatnim građanskim školama) izdana je uputa ocjena na obći godišnji uspjeh učenika: a) izvrstan (1), b) veoma dobar (2), c) dobar (3), d) dovoljan (4) i e) nedovoljan (5). (Detaljnije vidjeti, Isti izvor, str. 290-291)

10. O odijevanju nastavnica:

Ćudorednom privatnom i javnom životu nastavnika a naročito nastavnica, školske oblasti su posvećivale dužnu pažnju u svrhu poštivanje ćudorednih normi privatnog i javnog života. 25. svibnja 1942. godine odaslana je odgovarajuća Okružnica o napadnom poljepšavanju i odievanju nastavnica. (Isti izvor, str. 292-293) Naime, prilikom pregleda škola opaženo je, da mnoge nastavnice upotrebljavaju pomoćna sredstva za poljepšavanje, da se napadno odijevaju, puše na ulici i javnim lokalima pa i u zbornicama. Preporučuje se da, nastavnice moraju čuvati svoj ugled i dostojanstvo i kao odgojiteljice i kao državne službenice. U mladeži moraju razvijati estetsko odnosno ukusno i skromno odijevanje. Ne priliči nastavnici bojadisanje ustnica, lica i nokata, pretjerano dotjerivanje obrva, davanje mirisa na odijelo i nošenje prekratkih haljina. Od toga se moraju čuvati i u privatnom životu, a u školi im je to najstože zabranjeno. Ovome se nema ništa dodati niti oduzeti.

11. Hrvatska Poštanska štedionica:

Nove hrvatske vlasti su dakle u kratkom vremenu dosta toga napravile a ništa nisu razorili. Tako je Poštanska štedionica u NDH osnovana zakonskom odredbom od 23. travnja 1941. godine a naredbom Državne riznice od 20. svibnja 1942. godine, omogućeno je da Poštanska štedionica NDH, može primati na svoje štedne knjižice uložke po viđenju, redovite uložke i vezane uložke, čime su stvoreni preduvjeti za normalno finansijsko poslovanje Poštanske štedionice. Uložke po viđenju primaju i isplaćuju Poštanske štedionice u NDH, njezine podružnice i poslovnice kao i svi poštanski uredi na području NDH, a redovite i vezane uložke prima i isplaćuje Poštanska štedionica u NDH. Dakle, država Hrvatska je preuzela obvezu osiguranja uloženih sredstava u Poštansku štedionicu na čitavom području NDH što je jedan od dokaza njene pravne uređenosti.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović