MJESEC KOLOVOZ 1942. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

Podjeli

 

  1. Privid urednog državnog života:

S normativnog gledišta, NDH je vodila uredan državno-politički život, premda je u zbiljnosti ova slika pomućena odmetničkim oružanim ustankom s ciljem rušenja države Hrvatske. 29. lipnja 1942., donesen je Izpitni red Hrvatskog državnog konzervatorija u Zagrebu za sve ispite na konzervatoriju. (Vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonski propisi i naredbe. Proglašene od 13. kolovoza do 2. rujna 1942. Knjiga XXII.(Svezak 211.-220.) Uređuje A. (Ante) Mataić, Tisak i naklada knjižare st. kugli, Zagreb, Br. 3223, str. 1-42) Izvor: sistory.si/cdn/publikacije/37001-38000/37510) Dakle, dok su pripadnici hrvatskih oružanih snaga radili na ugušenju partizansko-četničkog oružanog ustanka, s druge strane su nadareni državljani NDH naukovali glazbu i pjevanje.

  1. Propisnik Hrvatskog radničkog saveza:

U Glavnom Ustaškom Stanu je 15. kolovoza 1942., donesen Propisnik Hrvatskog radničkog saveza, podpisan od Poglavnika i sa hrvatskim pozdravom „Za Dom spremni“. (Isti izvor, str. 43-58), kojim se osniva „Hrvatski radnički savez“ kao stališka postrojba radnika u okviru Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta. (Isto, čl. 1., str. 43) Svrha je Saveza osigurati NDH vjerne suradnike u radu na ostvarenju svih njezinih zadataka u skladu sa načelima Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta i s probicima hrvatskog naroda. (Isti izvor, čl. 8., str. 45)

  1. Politika gospodarske samodostatnosti:

Nove hrvatske vlasti su težile, sukladno ustaškim načelima, gospodarskoj nezavisnosti. Tako je 13. kolovoza 1942., donesena Naredba Ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu, o osnivanju Središnjice za domaća pogonska goriva, (Isti izvor, str. 74-79) čija svrha je promicanje motorizacije i sustavne promjene domaćim pogonskih goriva. Pod domaćim pogonskim gorivima se razumijevaju sva pogonska goriva za samokretna vozila, stalne motore i tehnička ložišta, koja se u cjelosti proizvode na području NDH. (Isto, čl., 1. str. 74)

  1. Neke posljedice partizansko-četničkog oružanog ustanka:

Ministarstvo za obrt, veleobrt i trgovinu je 13. kolovoza 1942., donijelo Naredbu o obustavi izvedbe građevinskih radova u posebničke svrhe (Isti izvor, str. 90-92), kao što je izvedba već započetih a nedovršenih građevinskih radova, popravka postojećih građevina, popravke i podizanje građevina, koje su oštećene ili porušene uslijed rata ili izvanrednih prilika. Odmetnički oružani pokret je ustrajavao na rušenju škola, državnih ustanova, mostova, željezničke pruge, cijeneći da uništavanjem državne svojine, ruši državu Hrvatsku. Nove hrvatske vlasti nisu mogle obnoviti one državne građevine koje su odmetnici porušili ili oštetili.

  1. Propisnik o stezi osoblja „Hrvatskog riječnog brodarstva“:

Propisnik o stezi osoblja Hrvatskog riječnog brodarstva, donesen je 11. kolovoza 1942., (Isto, str. 93-100) podpisano od Doglavnika-Vojskovođe Slavka viteza Kvaternika. Stegovni prekršaji su: a) neodržavanje čistoće na brodu, na teglenici (šlepu), uredu i na sebi, b) nemaran i netočan dolazak na službu, c) nemarnost i nepažnja u vožnji, teglenju, kormilarenju, d) podnošenje netočnih izviješća i priobćenja, e) nepoštivanje predpostavljenih i viših. Dakle, svrha je podizanje morala zaposlenih kako bi se oživotvorila država Hrvatska.

  1. Povjerenstvo za državne nabave u inozemstvu:

Propisnik Predsjedništva vlade od 6. kolovoza 1942., o radu Povjerenstva za državne nabave u inozemstvu (Isti izvor, str. 106-109), je značajan po tome što je podpisan jedino od Poglavnika, i nije donesen u Glavnom Ustaškom Stanu. Svrha Propisnika je uspostava središnjeg državnog Povjerenstva koje je jedino nadležno za nabave iz inozemstva koji se ne mogu pribaviti iz domaće proizvodnje, unutar Ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu.

  1. Novačenje svršenih đaka srednjih škola:

Zakonska odredba o novačenju svršenih đaka srednjih škola, donesena je 24. kolovoza 1942., (Isto, str. 115-116) prema kojoj se ovlašćuje ministar hrvatskog domobranstva da može pozvati na stavnju i unovačiti mladiće, koji su završili srednju školu i njima izjednačenih škola i unovačene pozvati na službu djelatnog razdoblja. Dakle, ratni izazovi iziskuju dodatne oružane snage NDH.

  1. Ustrojstvo časničkog i dočasničkog zbora za posadne službe:

Zakonska odredba o ustrojstvu časničkog i dočasničkog zbora za posadne službe, donesena je 24. kolovoza (Isto, str. 117-118), sukladno kojoj se u časnički i dočasnički zbor za posadne službe, svrstavaju časnici, dočasnici i ostali službenici hrvatskog domobranstva, koji su tjelesno nesposobni za djelatnu službu, a sposobni su za posadnu i upravno-rukovodnu službu.

  1. Udaja nastavnica gimnazija:

Zakonska odredba o udaji nastavnica klasičnih i realnih gimnazija, učiteljskih, građanskih, pučkih škola i zabavišta za osobe, koji nisu nastavnici istovrsnih škola, donesena je 24. kolovoza 1942., (Isto, str. 122-124) prema kojoj, djelatnoj nastavnici klasičnih i realnih gimnazija, učiteljskih, građanskih, pučkih škola i zabavišta, prestaje državna služba danom udaje za osobu, koja nije nastavnik istovrsne škole.

  1. Poslovnik društva „Hrvatski Crveni Križ“:

Poslovnik „Hrvatski Crveni Križ“, donesen je 21. kolovoza 1942. (Isti izvor, str. 125-149) Prema članu 16., (Isto, str. 132) Središnji ured ima slijedeće odsjeke : 1) obći odsjek, 2) Ustrojbeni, 3) Gospodarsko-financijalni, 4) Zdravstveni odsjek, 5) Družtveni odsjek, 6) Odsjek za mladež, 7) Odsjek za njemačku radnu skupinu u NDH, 8) Odsjek za obavještajnu službu i 9) Odsjek za pošiljke ratnim zarobljenicima. Dakle, u pitanju je organizacija sa razvijenim ustrojstvom i različitim službama. Odsjeci 8. i 9. postoje samo u vrijeme rata i šest mjeseci nakon završetka rata. U djelokrug 8. Odsjeka, spadaju poslovi, koji se odnose na obavještavanje za vrijeme rata o zarobljenim, zatočenim, poginulim i nestalim vojnim i građanskim osobama u državi i u inozemstvu, a u smislu odnosnih konvencija koje su preko ovog društva, prihvatile nove hrvatske vlasti. U vrijeme mira poslove obavještajne službe vodi obći odsjek. Poslovnikom se predviđa ustrojstvo Hrvatskog Crvenog Križa na razini države, župskih, gradskih i mjesnih odbora, dakle čitave društvene organizacije. Članstvo družtvenih odbora i nadzornih povjerenstava je isključivo počasno. Ni za kakav svoj rad u društvu članovi odbora i nadzornih povjeranstava, ne mogu primati nikakvu plaću ili novčanu nagradu. (Isto, čl. 9., str. 129) Za vršenje svojih poslova društvo ima: a) službeno djelatno i plaćeno osoblje, kao stalni, nagradni i ugovorni službenici u uredima i b) pomoćno osoblje, kao što su dobrovoljne bolničarke i bolničari, pomoćno zdravstveno osoblje. (Isto, čl. 11., str. 130) Svi djelatnici i službenici družtva, dužni su položiti prisegu: Predsjednik društva i pročelnik nadzornog odbora polažu prisegu u Predsjedništvu vlade, djelatnici i službenici središnjeg ureda i povjerenstava grada Zagreba, polažu prisegu pred predsjedništvom društva. Dakle, Hrvatski Crveni Križ je od novih hrvatskih (ustaških) vlasti priznata kao pravno društvo s pravom obavljanja svojih poslova sukladno međunarodnim pravilima. U znak priznanja osobama, koje su stekle osobite zasluge za družtvo ili Crveni križ uopće, društvo može izdati pojedincima, ustanovama i društvima u domovini i inozemstvu, društvena priznanja odnosno odlikovanja. Partizansko-četnički oružani pokret se nije pridržavao međunarodnih pravila Crvenog križa, što svjedoči o naravi ovog pokreta kojem je osnovni cilj postojanja, rušenje NDH i stvaranje komunističke odnosno obnova kraljevine Jugoslavije. U ratnom razdoblju, Predsjednik Hrvatskog Crvenog križa je bio dr. Kurt Huhn (1875.-1963.), a tajnik dr. Juraj Rebuk. (Isti izvor, str. 149)

  1. Promjena naziva sjedišta kotara:

U vremenu postojanja NDH, postojala je praksa ispravke nanesenih nepravdi hrvatskom narodu od strane jugoslavensko-srbskih vlasti. 24. kolovoza 1942., donesena je zakonska odredba, prema kojoj se naziv Vrginmost mijenja u Topusko, čime se sjedište kotarske oblasti u Vrginmostu premješta u Topusko. (Isti izvor, str. 195)

  1. Hrvatsko državno pravo:

Polazeći od načela Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta, 24. kolovoza 1942., donesena je zakonska odredba o osnivanju samostalne Katedre za hrvatsko državno pravo na Pravnom fakultetu Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu. (Isti izvor, str. 152-153), sukladno kojoj se na Pravnom fakultetu Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu osniva na spomen godišnjice proglašenja NDH, nova katedra pod nazivom „Katedra za hrvatsko državno pravo“, sa svrhom izučavanja i naučavanja hrvatskog državnog prava u njegovu povijesnom razvoju i sadašnjem stanju.

  1. Uređenje dostavljanja dužnostnih primjeraka tiskovina:

Zakonska odredba o dostavljanju dužnostnih primjeraka tiskovina Hrvatskoj narodnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Gradskoj knjižnici hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu  i Gradskoj knjižnici u Dubrovniku, donesena je 24. kolovoza 1942. (Isto, str. 154-156), sukladno kojoj je svaki nakladnik dužan dostaviti navedenim ustanovama izravno i bezplatno, u dobrom stanju po jedan primjerak od svega što se u njegovoj nakladi tiska ili na bilo koji način grafički umnožava na području NDH ili izvan države.

  1. Način ocjene u NDH i učenje stranih živih jezika :

U vremenu NDH, ocjene su bile: a) izvrstan (1), b) veoma dobar (2), c) dobar (3), d) dovoljan (4) i e) nedovoljan (5). (Isti izvor, str. 187) Obuka živih stranih jezika u završnim razredima srednjih škola je uređeno posebnim Upustvom donesenim 26. kolovoza, (Isti izvor, str. 228-229) prema kojoj se u završnim razredima srednjih škola, umjesto francuskog jezika koji je uveden u kraljevini Jugoslaviji, pod srbskim utjecajima, u NDH uče njemački i talijanski kao živi strani jezici.

  1. Viši ratni sud:

Zakonska odredba o Višem ratnom sudu donesena je 28. kolovoza 1942., (Isto, str. 230-234) sukladno kojoj se osniva Viši ratni sud za sve pripadnike cjelokupne oružane snage NDH. Članove Višeg ratnog suda imenuje ministar hrvatskog domobranstva, a članove pripadnike Ustaške vojnice ministar hrvatskog domobranstva na pijedlog zapovjednika Ustaške vojnice.

  1. Određivanje obroka krušne hrane:

Naredba Ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu o određivanju obroka krušne hrane, donesena je 25. kolovoza 1942., (Isti izvor, str. 237-238) što upućuje na zaključak da su se u ovom razdoblju osjećale poljedice rata na prehranu pučanstva. Prema Naredbi, počevši od 1. rujna 1942. pa sve do daljnje naredbe, ustanovljuje se po osobi dnevni obrok krušne hrane za stanovništvo na čitavom području NDH, bez obzira na njihovo zanimanje ili zaposlenje, sa 150 grama kruha, žitarica-krušarica ili kukuruza u zrnu, odnosno 115,45 grama brašna proizvedenog od žitarica. Za težke tjelesne radnike, ustanovljuje se obrok krušne hrane po osobi kukuruza u zrnu od 300 grama, a obrok brašna sa 230,90 grama. (Isto, čl. 1., st. 237)

  1. Raspodjela prehrambenih potrebština i sredstava:

Odmetničke oružane snage na čitavom području NDH, su u svrhu rušenja državno-političkog poretka, palili i uništavali sve usjeve kako bi privikli na svoju stranu nesigurne i neodlučne. Kao posljedica, hrane je nedostajalo zbog čega su hrvatske vlasti uvele sustav državne raspodjele prehrambenih potrebština i sredstava. 28. kolovoza 1942., donesena je Naredba Ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu o raspodjeli obskrbnih potrebština i prehrambenih sredstava (Isti izvor, str. 289-301), prema kojoj se obskrba potrebština i prehrambenih sredstava vrši pod državnim nadzorom. Temeljna obskrbna jedinica je grad ili obćina, odnosno potrošačka skupina, kojoj je priznato pravo, da svoje članove posebno obksrbljuje. Poslove obskrbe i prehrane za područje seoske obćine vrši obćinski odbor preko obćinskog poglavarstva. (Isto, čl. 2., str. 289) Raspodjelba obskrbnih potrebština i prehrambenih sredstava vršit će se u gradovima na osnovu potrošačkih odrezaka, a u seoskim obćinama na temelju raspodjelbe iskaza. Način obskrbe potrošačkih skupina propisat će Ministarstvo za obrt, veleobrt i trgovinu. Potrošači se dijele na: a) obični potrošači, b) težki tjelesni radnici, c) djeca od 3 – 10 godine, d) djeca do 3 godine starosti. (Isto, čl. 19., str. 299) Dakle, nestašica, glad, oružani ustanak odmetničkih skupina, su odlike ovog razdoblja kada je pritisak na NDH sve više rastao. Istina, ustaške vlasti su nastojale održavati privid normalnog društvenog života, pa je tako 26. kolovoza donesen Propisnik o obavljanju dimnjičarskog obrta na području Velike župe Baranja. (Isti izvor, str. 302-325) Vlasti NDH su se sve teže suprostavljale tzv. gerilskom načinu ratovanja oružanih grupa koje nisu priznavale međunarodna pravila modernog ratovanja.

  1. Šljivarstvo:

S jedne strane su nove hrvatske vlasti preko hrvatskih oružanih snaga vodile rat protiv gerilskih grupa a s druge su ustrajno uređivale mirnodopske uvjete života i skrbile o zdravlju pučanstva. Oblasna odluka prema kojoj se zdrave šljive uporabljaju jedino za ukuhavanje pekmeza i za sušenje, Velike župe Lašva i Glaž sa sjedištem u Travniku, donesena je 17. kolovoza 1942. Kiseljenje šljiva u svrhu pečenja rakije dozvoljeno je samo od šljiva, koje nisu upotrebljive za ukuhavanje pekmeza i za sušenje. Šljive se smije brati, tek kad je podpuno sazrela. Najstrože se zabranjuje branje šljive prije 15. rujna na području ove župe. Izvoz šljive u količini većoj od 100 kg., s područja Velike župe Lašva i Glaž, zabranjuje se, a obskrba pučanstva svježim voćem dozvoljava se neograničeno. (Detaljnije vidjeti, Isto. str. 326-328) Svakako da gerilske i pobunjeničke grupe nisu poštivale ovakva pravila društvenog života u NDH, već su težile kaosu i neredu s ciljem pridobijanja nesigurnih, u strahu za osobni i život obitelji, Hrvata za jugoslavensku ideju.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović


Podjeli
Leave a Comment