LIPANJ I SRPANJ 1942. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

Podjeli

 

  1. Svakodnevna životna pitanja: kućni listovni pretinci

Premda se država Hrvatska sve više bavila pitanjima rata i mira, ustroj mirnodopskih uvjeta života, još uvijek je predstavljalo prvostupni zadatak novih hrvatskih vlasti. Prema zakonskoj odredbi o kućnim listovnim pretincima od 22. lipnja 1942., svi vlasnici i stvarni uživaoci kuća, viših od jednog kata, dužni su na svoj trošak na prikladnim mjestima u prizemlju kuće kraj ulaznih vrata za svakog najamnika u kući, postaviti po jedan listovni pretinac za ulaganje običnih poštanskih pošiljaka. (Detaljnije vidjeti: Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe. Proglašene od 22. lipnja do 9. srpnja 1942., Knjiga XIX.(Svezak 181.-190.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada knjižare st. Kugli, Zagreb, Br. 3184, str. 7-9) Vidljivo označavanje naziva gradskih ulica i kućnih listovnih pretinaca, predstavlja vid ustrojsva društvene organizacije. Prve su austrijske vlasti započele sa ovom politikom a vlasti NDH prihvatile i nastavile.

  1. Redarstvena straža u NDH:

Zakonska odredba o redarstvenoj straži, donesena je 22. lipnja 1942. (Isti izvor, str. 10-23) Redarstvena straža je na vojnički način ustrojeni dio oružane sile NDH u sklopu Ustaške vojnice sa zadatkom, da na području državnih redarstvenih oblasti bdije nad održavanjem javnog mira i reda, nad sigurnosti osoba i imanja, nad poštivanjem zakona. (Isto, čl. 1., str. 15) U pogledu vršenja službe redarstvena straža je podređena izravno mjesnim državnim redarstvenim oblastima i dužna je izvršiti svaki nalog upravitelja dotične oblasti. (Isto, čl. 2., str. 15) Redarstvenu stražu sačinjavaju redarstveni izvršni službenici, koji se dijele na častnike, dočastnike, stražare-dorojnike i pokusne stražare. (Isto, čl. 3., str 16) Redarstveni izvršni službenici, dok vrše službu u građanskom odijelu, zovu se „izvidnici“. (Navedeni izvor, str. 16) Redarstvene častnike od satnika na više imenuje Poglavnik NDH, a ostale ministar uutarnjih poslova. (Isto, čl. 11., str. 19) Redarstveni izvršni službenici pri nastupu službe polažu prisegu, točnije: a) Bogu Svemogućem, b) Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i c) Poglavniku NDH. (Isto, čl. 14., str. 21) Redarstvena straža se sastoji od prešačkih, konjaničkih i samokretnih vozila, koje se dijele na pukovne, bojne, satove (satnije), vodove i rojeve. (Isto, čl. 15., str. 22) Radi vojničke i stručne redarstvene izobrazbe, osniva se središnja redarstvena škola, u kojoj obuka traje godinu dana. (Isto, čl. 17., str. 22) i u koju se primaju kao novaci mladići koji su navršili 18. godinu života, koji su hrvatski državljani i dobrog ćudorednog ponašanja. (Isto, čl. 18., str. 22) Kod zaustavljanju osoba redarstveni izvršni službenik, služi se pozivom „U ime zakona“ kojem se svatko mora pokoriti. (Isti izvor, čl. 22., str. 24)

  1. Promjena naziva sela i naselja: Posavska Mahala

U ovom razdoblju su nove hrvatske vlasti radile na ispravljanju učinjenih nepravdi u razdoblju kraljevine Jugoslavije, kada su neka imena naselja srbizirana. 11. lipnja 1942., donesena je naredba prema kojoj se ime sela i katastralne občine Novo Selo (Otočak i Zborište) u upravnoj obćini Bos. Brod, kotar Derventa, mijenja u Nova Ukrina. (Isti izvor, čl. 1., str 40) Ime sela i katastralne obćine Jasenovac u upravnoj obćini Odžak, kotar Gradačac, mijenja se u Posavska Mahala. (Isto, čl. 2., str. 40)

  1. Poljodjelsko-strojarska škola u Vinkovcima:

Osnovana odlukom Ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu, poljodjelski odsjek, od 19. lipnja 1942. (Isto. str. 45-46), sukladno kojoj se osniva poljodjelsko-strojarska škola u Vinkovcima, koja nosi naslov „Državna poljodjelsko-strojarska škola u Vinkovcima“.

  1. Ustroj njemačko-hrvatskih odnosa: pravna pomoć i trgovačka prava

U Zagrebu je 1. lipnja 1942, donesena objava o hrvatsko-njemačkom ugovoru o pravnoj zaštiti i o pravnoj pomoći u stvarima građanskog i trgovačkog prava od 17. studenog 1941., kada su u Berlinu zastupnici Njemačke i NDH podpisali ugovor o pravnoj zaštiti i pravnoj pomoći u stvarima građanskog i trgovačkog prava. Ugovor je tiskan na hrvatskom i njemačkom jeziku kao ravnopravnim jezicima, objavljeno u Narodnim novinama od 26. lipnja 1942., broj 140. (Isti izvor. Detaljnije vidjeti, str. 66-136)

  1. Hrvatsko oružničtvo:

Zakonskom odredbom o Hrvatskom oružničtvu, donesenom 26. lipnja 1942. (Isto, str. 156-157), predviđeno je da Hrvatsko oružničtvo prestaje biti dijelom Hrvatskog domobranstva, te će od sada obstojati i djelovati u okviru Ustaške vojnice. (Isto, čl. 1., str. 156)

  1. Nastavnici-pripravnici učiteljskih škola:

Ministarstvo nastave je 18. lipnja 1942., izdalo Okružnicu o potrebi izmjene u redovima nastavnika-pripravnika učiteljskih škola. (Isto, str. 160-163) Učitelji-pripravnici trebaju sudjelovati ne samo u odgoju mladih već i o oživotvorenju države Hrvatske. Za takav rad mora učiteljski pripravnik već u samoj učiteljskoj školi steći naročitu spremu. Učiteljska škola treba kod učitelja pripravnika, razviti do krajnosti ljubav prema njegovom pozivu u školi, za ubuduće djelovanje u narodu i za kulturni napredak svog hrvatskog naroda, a naročito napredak hrvatskog sela. U tom duhu trebaju učiteljske škole odgajati buduće učitelje i učiteljice.

  1. Državni nadzor nad slikopisima:

Ministarstvo nastave, odsjek za učiteljske škole je 17. lipnja 1942., donijelo Izviješće povjerenika Ministarstva nastave za cenzuru slikopisa. (Isti izvor, str. 163-134) Udruženje slikokaza je dostavilo ministarstvu nastave predstavku u vezi s učestalim pritužbama vlasnika slikokaza iz raznih mjesta, koji se tuže, da upravitelji nekojih škola ne dozvoljavaju školskoj mladeži posjećivati slikopis, koji su već pregledani i odobreni po državnoj cenzuri u Zagrebu poslije 10. travnja 1941., već traže, da mjestni slikopisi moraju pojedine slikopise prikazati najprije pred upraviteljima škole odnosno, nastavničkim zborom, i oni će istom onda odlučiti, da li će se dozvoliti prikazivanje toga slikopisa za školsku mladež ili ne. Pače, upravitelji škola su dužni za svaki slikopis zatražiti od vlasnika slikokaza odobrenje Povjernstva za ocjenu slikopisa iza 10. travnja 1941. Ukoliko nema takovog odobrenja, upravitelji škola, mogu zabraniti školskoj mladeži posjećivanje toga slikopisa.

  1. Čistoća hrvatskog jezika:

Oživotvorenje države Hrvatske ponajprije se ogleda u čistoći i zaštiti hrvatskog jezika koji je u kraljevini Jugoslaviji izložen srbizaciji i balkanizaciji. Provedbena naredba o zakonskoj odredbi o Hrvatskom jeziku, o njegovoj čistoći i o pravopisu od 14. kolovoza 1941., donesena je 27. lipnja 1942. (Isti izvor, str. 217-223) Između ostalog, naređeno je pisanje prezimena i zemljopisnih imena: na pr. Bijelić, Slijepčević, Josipović, Bošković, Muratbegović, Ljupča planina, Čvrsnica, Gračani, ali u zemljopisnim imenima ije treba zamijeniti s ie, na pr. Bieljina, Osiek, Priedor, Rieka. (Isto, čl. 5., str. 221) Izradba pravopisnog priručnika, povjerava se Hrvatskom državnom uredu za jezik. Do prvog novog pravopisnog priručnika vriede i dalje pravila, kako su propisana u VIII. izdanju Borićeva pravopisa, iz 1941. godine, i propis ministrove naredbe o hrvatskom pravopisu od 23. lipnja 1941., ukoliko se ne protive ovoj pravopisnoj naredbi. Dakle, moderni hrvatski jezik i pravopis su unakaženi anglizmima i tuđizmima. 40-tih godina 20.tog stoljeća, Hrvati su govorili i pisali čistim hrvatskim jezikom i pismom, čemu treba težiti svaka suvremena hrvatska vlast.

  1. Stručni izpiti:

Za sve vrste izpita u NDH, tražilo se u usmenom i pismenom dijelu: a) poznavanje načela Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta, b) zakonske odredbe o državnoj vladi NDH, zakonske odredbe o podjeli ministarstava na odjele, zakonske odredbe o ustrojstvu velikih župa, o Hrvatskom sveučilištu i ostalim temeljnim propisima. (Isti izvor, str. 251) Svaki kandidat je morao pokazati: a) dobro vladanje hrvatskim govornim jezikom i pismom, b) dobro poznavanje hrvatske povijesti i c) da poznaje načela Hrvatskog ustaškog pokreta i druge zakonske propise. Kriteriji za polaganje stručnih izpita su bili strožiji u ovom razdoblju u usporedbi sa modernim.

  1. Ocjenjivanje učenika iz starokatoličkog nauka vjere:

Ministar nastave je 2. srpnja 1942., proglasio okružnicu odnosno upustvo, za ocjenjivanje učenika iz starokatoličkog nauka vjere. (Isto, str. 255-256) Na upit nekih srednješkolskih upravitelja o ocjenjivanju učenika-starokatolika, daje se upustvo: u svjedočbi ima se naznačiti, da je učenik staro-katoličke vjere ali se ni u imenicama ni u polugodišnjim izviješćima odnosno školskim svjedodžbama, ne će bilježiti nikakve ocjene iz starokatoličkog vjerovanja.

  1. Ratni sudovi:

Jedna u nizu od zakonskih odredbi o ratnim sudovima, donesena je 4. srpnja 1942., (Isti izvor, str. 266-273) prema kojoj su ratni sudovi izvanredni sudovi, koji sude za vrijeme trajanja: a) ratne spreme, b) rata i c) pobune, nemira ili nereda, koji se moraju ugušiti uporabom oružane sile. (Isto, čl. 1., str. 266) Pred ratni sud može biti stavljen i onaj, tko drugoga potiče, da učini koji od kažnjivih čina, navedenih u članu 2., (Isto, str. 266-267) ili mu u izvršenju tih čina sviesno pomaže. Ratni sudovi su nadležni za suđenje svih pripadnika oružane sile. Ratni sud sudi u vijeću, koji se sastoji od trojice sudaca i perovođe. Ratni sud može izreći samo smrtnu kaznu, koja se izvršuje strijeljanjem. (Isti izvor, čl. 13., str. 272)

  1. Hrvatski Crveni Križ:

Zakonska odredba o družtvu „Hrvatski Crveni Križ“, donesena je 4. srpnja 1942. (Isto, str. 274-280) Društvo „Hrvatski Crveni Križ“, sa sjedištem u Zagrebu, osnovano je zakonskom odredbom od 5. srpnja 1941., stoji kao samostalna ustanova pod zaštitom i nadzorom države. U izvršenju svoje zadaće družtvo surađuje s međunarodnim i inozemnim ustrojbama Crvenog Križa. (Isto, čl. 2., str. 274) Znak crvenog križa na bijelom polju i naziv „Crveni Križ“, mogu se upotrebiti za vrijeme rata i za vrijeme mira jedino radi zaštite i oznake ustanova, osoblja i materiala družtva, Crvenog Križa, zdravstvenih jedinica i ustanova oružane sile, svih prievoznih sredstva i svih vrsta zrakoplova, posebno uređenih za zravstvenu službu. (Isti izvor, čl. 13., str. 278) Za razliku od hrvatskih oružanih snaga, partizansko-komunistički pokret nije u Drugom svjetskom ratu poštivao pravila modernog ratovanja niti ustanovu Crveni Križ. Istog dana je Predsjedništvo vlade donijelo Propisnik o Hrvatskom Crvenom Križu (Isto, str. 281-288), prema kojem članstvo društva čine redovni članovi i podmladak. (Isto, čl. 1., str. 281). Podmladak čini mladež. Svi su članovi dužni promicati društvene svrhe a imaju pravo sudjelovati u društvenim priredbam i sastancima, na njima govoriti i stavljati prijedloge. (Isto, čl. 5., str. 282) Djelatni i službenici družtva polažu prisegu: a) Bogu Svemogućem, NDH i c) Poglavniku. (Isto, čl. 16., str. 286)

  1. Državni patentni ured:

NDH je bila pravno ustrojena država koja je imala državni patentni ured. Zakonska odredba o osnivanju Hrvatskog državnog patentnog ureda, donesena je 3. srpnja 1942., (Isti izvor, str. 295-296) za čitavo područje NDH, koji posluje pod vrhovnim nadzorom Ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu.

  1. Uporaba naziva „lice“:

Ministarstvo nastave, odjel za pučku nastavu, je 23. lipnja 1942., donijelo Okružnicu o uporabi naziva „lice“. (Isti izvor, str. 297) Budući da mnoge škole još uvijek upotrebljavaju imenicu „lice“ u značenju osoba, upozoravaju se sve školske vlasti na naredbu Predsjedništva vlade NDH i okružnicu Ministarstva nastave od 6. listopada 1941., kojom je zabranjena uporaba imenice „lice“, kada se radi o osobi. Protiv onih koji budu i poslije ove okružnice odpremale takove spise, postupat će se prema stegovnim propisima.

  1. Državne mjere o mlinovima:

Goleme nepravde ideološke naravi se čine negiranjem prava Hrvatima na obnovu starije države. NDH je prva obnovljena starija hrvatska država koja svjedoči o neprekinutosti hrvatske državnosti. Vlasti NDH su ustrajno radile na njenom oživotvorenju u gospodarskoj oblasti, kao i svim drugim. Naredba Ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu o radu mlinova u gospodarskoj godini 1942-43., donesena je 6. srpnja 1942. (Isto, str. 310-320), u svrhu nadzora nad količinom poljodjelskih proizvoda i radom mlinova. Nadzor nad ušurnim i trgovačkim mlinovima vršit će Ministarstvo za obrt, veleobrt i trgovinu, koji ima značajnu ulogu u ustroju gospodarstvenih odnosa, preko Državne poslovne središnjice za zemaljske proizvode. Nijedan mlin, bilo ušurni ili trgovački, ne može počevši od 20. srpnja 1942., vršiti nikakvu meljavu ako nema odobrenje Ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu. (Isti izvor, čl. 3., str. 311) Nove hrvatske vlasti su djelovale na dva osnovna polja: a) oživotvorenju i ustroju svih oblasti Nezavisne Države Hrvatske, od baze do vrha i b) vojno djelovanje na ugušenju partizansko-četničkog oružanog ustanka. Oružani otpor odmetničkih snaga, onemogućavao je rad na ustroju mlade države. Osnovni cilj odmetničkih snaga u ovom razdoblju je rušenje i uništenje materijalnih dobara i sprečavanje ustroja NDH kako bi se stvorila buduća komunističko-titoistička Jugoslavija.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović


Podjeli
Leave a Comment