LIPANJ 1944. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

1. Pripojenje oslobođenih područja u teritorijalni okvir države Hrvatske:

Nove hrvatske vlasti su nakon predaje Italije, priključile okupirana područja hrvatske Dalmacije i otočja u državno – pravni okvir Nezavisne Države Hrvatske. Naredba Ministarstva seljačkog gospodarstva i prehrane o osnivanju podružnice Državne obskrbne poslovne središnjice u Splitu, donesena je 1. lipnja 1944. godine, (Detaljnije vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe proglašene od 15. lipnja do 20. srpnja 1944. Knjiga XLVI.(Svezak 451.-460.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada knjižare St. Kugli, Zagreb, 1944., Broj 3597, str. 14-15) prema kojoj se osniva podružnica Državne obskrbne poslovne središnjica u Splitu, (Vidjeti isti izvor, čl 1., str. 14) čime je ovo oslobođeno područje uključeno u pravni sustav NDH. Djelokrug podružnice Državne obskrbne poslovne središnjice u Splitu proteže se na veliku župu Bribir bez kotara Bosansko Grahovo, te velike župe Cetina, Sidraga i Ravni Kotari. (Isti izvor, čl. 2., str. 14) Državna obskrbna poslovna središnjica u Splitu ima početi s radom najkasnije 1. srpnja 1944. godine. (Isto, čl. 6., str. 15)

2. Osnivanje Zavoda za šljivarstvo:

Šljivarstvo je značajna poljodjelska grana u NDH kako za tuzemne tako inozemne potrebe. Otuda su nove hrvatske vlasti zakonskom odredbom donesenom 19. lipnja 1944. godine odlučile o osnivanju Zavoda za šljivarstvo, prema kojoj se pri Ministarstvu seljačkog gospodarstva i prehrane osniva Zavod za šljivarstvo, čiji djelokrug obuhvaća proučavanje, podizanje i usavršavanje uzgoja i preradbe šljive koja predstavlja značajan izvozni proizvod.

3. Zakonska odredba o velikim župama:

Zakonska odredba o velikim župama, donesena je 20. lipnja 1944. godine, (Vidjeti isti izvor, str. 40-50) prema kojoj se na području Nezavisne Države Hrvatske ustrojavaju 22 velike župe i to sliedećim redom: I. Velika župa Baranja sa sjedištem u Osieku, II. Velika župa Bilogora sa sjedištem u Bjelovaru, III. Velika župa Bribir sa sjedištem u Šibeniku, IV. Velika župa Cetina sa sjedištem u Splitu, V. Velika župa Dubrava sa sjedištem u Dubrovniku, VI. Velika župa Gora – Prigorje sa sjedištem u Zagrebu, VII. Velika župa Hum sa sjedištem u Mostaru, VIII. Velika župa Krbava – Psat sa sjedištem u Bihaću, IX. Velika župa Lašva – Rama sa sjedištem u Travniku, X. Velika župa Lika – Gacka sa sjedištem u Gospiću, XI. Velika župa Livac – Zapolje sa sjedištem u Novoj Gradiški, XII. Velika župa Modruš sa sjedištem u Ogulinu, XIII. Velika župa Pokupje sa sjedištem u Karlovcu, XIV. Velika župa Posavje sa sjedištem u Brodu na Savi, XV. Velika župa Sana – Luka sa sjedištem u Banjoj Luci, XVI. Velika župa Sidraga – Ravni Kotari sa sjedištem u Zadru, XVII. Velika župa Usora – Soli sa sjedištem u Tuzli, XVIII. Velika župa Vidodol – Podgorje sa sjedištem u Senju, XIX. Velika župa Vrhobosna sa sjedištem u Sarajevu, XX. Velika župa Vuka sa sjedištem u Vukovaru, XXI. Velika župa Zagorje sa sjedištem u Varaždinu i XXII. Velika župa Raša – sjedište nije navedeno. (Detaljnij vidjeti isti izvor, čl. 1., str. 40-41)

Između ostalih 22 velike župe, Velika župa Posavje sa sjedištem u Brodu na Savi, obuhvata sliedeće kotare: Bijeljina (stariji naziv je Četvrtkovište, nap. I.I.J.), Brčko, Brod na Savi, Derventa (stariji naziv je Derbenta, nap. I.I.J.), Gradačac te grad Brod. Velika župa Usora – Soli obuhvaća sliedeće kotare: Doboj, Gračanica, Kladanj, Maglaj, Teslić, Tešanj, Srebrenica, Vlasenica, Tuzla i Zvornik kao i grad Tuzla. Pada u oči teritorijalna rasprostranjenost područja Nezavisne Države Hrvatske u usporedbi sa modernom teritorijom Republika Hrvatske, koja je znatno smanjena u prostornom i državno – upravnom pogledu.

Glavni grad Nezavisne Države Hrvatske, grad Zagreb, podređen je izravno državnoj vladi NDH. (Vidjeti isti izvor, čl. 3., str. 44) Na čelu velike župe stoji veliki župan, koga imenuje Poglavnik NDH na priedlog ministra unutarnjih poslova. (Isti izvor, čl. 5., str. 44) Velika župa je drugomolbena oblast koja rješava sva pitanja kotarskih oblasti. (Isto, čl. 8., str. 46) Kao prvomolbena oblast velika župa rješava sve upravne stvari dodijeljene u nadležnost velikim župama. Velikog župana zamjenjuje u svim upravnim stvarima i poslovima dožupan. (Isto, čl. 10., str. 47) Velike župe se uzdržavaju is sredstava državnog proračuna. (Vidjeti isti izvor, čl. 13., str. 48)

4. Mjerodavno tumačenje zakona i zakonskih odredaba:

Prema zakonskoj odredbi donesenoj 20. lipnja 1944. godine, (Isti izvor, str. 54) o mjerodavnom tumačenju zakona i zakonskih odredbi, sve zakone i zakonske odredbe može mjerodavno tumačiti samo zakonodavac, te se stoga svi propisi zakona i zakonskih odredaba, koji su tome protivni, ukidaju. (Isto, čl. 1., str. 54)

5. Ured za međudržavnu suradnju:

Zakonska odredba o Uredu za međudržavnu suradnju donesena je 20. lipnja 1944., (Isti izvor, str. 87-89) prema kojoj se u Ministarstvu vanjskih poslova osniva Ured za međudržavnu suradnju (Isto, čl. 1., str. 87), čiji zadatak je promicanje kulturnih i gospodarskih odnosa između NDH i drugih država. (Isto, čl. 2., str. 87)

6. Nagrada proizvoditeljima za predane žitarice:

Zakonska odredba o nagradi proizvoditeljima za predane količine žitarica, kukuruza, mahunastih proizvoda i krumpira od žetve odnosno berbe u godini 1944., donesena je 1. srpnja 1944., (Vidjeti, isto, str. 121) kojima pripada nagrada za svaku količinu ovih proizvoda, koju s naslova zaokruženih i propisanih količina predaju. Visinu nagrade propisuje ministar seljačkog gospodarstva i prehrane u sporazumu s ministrom Državne riznice. (Isto, čl. 1., str. 121)

7. Vodstvenici i domoradnici Državne radne službe – odora:

Naredba ministra oružanih snaga od 13. travnja 1944., propisuje službenu odoru vodstvenika i domoradnika Državne radne službe (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 134-144), koja je a) radna, b) svakidanja i c) svetčena za postrojbu i izvan postrojbe. Vrsta i boja tvoriva, kroj, izradba, znakovi, puceta i ostali dielovi odore moraju odgovarati uzorcima, koji se čuvaju kod Državne radne službe. (Isti izvor, čl. 8., str. 144)

8. Dan ustaša visokoškolaraca:

Zakonska odredba o danu ustaša visokoškolaca, donesena je 3. srpnja 1944., (Vidjeti isto, str. 150) prema kojoj se dan 25. travnja proglašuje danom ustaša visokoškolaca (Isto, čl., 1., str. 150) kada će se dielit nagrade najboljim slušačima Hrvatskog sveučilišta i drugih visokih škola u NDH. (Isti izvor, čl. 2., str. 150)

9. Doplatak za zlatnu i srebrnu kolajnu za hrabrost:

Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske je 5. srpnja 1944., godine odredio da nositelji zlatne i srebrne kolajne za hrabrost, koji su državljani NDH, dobivaju mjesečni doplatak, koji počevši od 1. srpnja 1944. do daljnjeg iznosi: a) za Zlatnu kolajnu za hrabrost Kn. 15.000 mjesečno i b) za Veliku srebrnu kolajnu za hrabrost Kn. 2.000 mjesečno. (Vidjeti isti izvor, str. 197)

10. Velebitka srebrna kolajna za hrabrost – doplatak:

Poglavnik NDH je 4. srpnja 1944. odredio: a) Nositelji Srebrne Velebitske kolajne za hrabrost dobivaju počam od 1. siečnja 1944. povišeni mjesečni doplatak, koji do daljnjeg iznosi Kn. 2.500 mjesečno. (Isti izvor, str. 198)

11. Kolajna za hrabrost bivše Austro – Ugarske – doplatak:

Zakonska odredba o doplatcima na zlatnu kolajnu za hrabrost podijeljenu u bivšoj Austro – Ugarskoj monarhiji, donesena je 10. srpnja 1944., (Vidjeti isti izvor, str. 218) prema kojoj državljanima NDH koji su za vrieme svjetskog rata od godine 1914. do 1918. odlikovani u bivšoj Austro – Ugarskoj monarhiji zlatnom kolajnom za hrabrost, priznaje se počevši od 1. siečnja 1944. pravo na osobni doplatak u jednakom iznosu kao i nositeljima Velike srebrne kolajne Poglavnika Ante Pavelića za hrabrost.

12. Rimokatolički bogoslovni fakultet u Sarajevu – osnutak:

Zakonska odredba o osnivanju Rimokatoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, donesena je 11. srpnja 1944., (Isti izvor, str. 225-227) prema kojoj se u sastavu Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu osniva Rimokatolički bogoslovni fakultet u Sarajevu (Isto, čl. 1., str. 225) koji služi prvenstveno izobrazbi svećeničkog podmlatka hrvatskih provincija Male braće i to: Provincije Bosne Srebrene, Provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije, Provincije Presvetoga Odkupitelja, Provincije Svetog Jeronima i Provincije Svetog Ćirila i Metodija. (Isto, čl. 2., str. 225) Rimokatolički bogoslovni fakultet u Sarajevu započet će nastavu sa zimskim poljećem školske godine 1944/45. (Isti izvor, čl. 5., str. 226)

13. Odredba o povjereniku za nakup žetve:

Da je ubiranje žetve predstavljalo u vremenu NDH nacionalno i sigurnosno pitanje, svjedoči odredba o povjereniku za nakup žetve, koja je donesena 17. srpnja 1944., (Isti izvor, str. 280) prema kojoj Poglavnik NDH određuje postavljanje Državnog povjerenika za nakup žetve na području velikih župa Vuka, Baranja, Posavje, Livac – Zapolje i Bilogora. (Isto, čl. 1.-, str. 280) U dužnost spada provedba svih zakonksih odredaba, naredbi i propisa koji se odnose na nakup žetve. Ured državnog povjerenika za nakup žetve biti će u sustavu Ministarstva seljačkog gospodarstva.

14. Odredba o oprostu kazni za obrtne prekršaje:

Poglavno županstvo je 13. srpnja 1944. godine izdalo odredbu Poglavnika NDH, prema kojoj je Poglavnik odlučio putem milosti oprostiti i predati zaboravi sve kažnjive čine, koji su državljani i državni pripadnici NDH počinili na području grada Zagreba u vremenu od 10. stravnja 1941. do danas protiv propisa obrtnog zakona, kao i uredaba, naredaba i propisnika izdanih na temelju toga zakona. (Isti izvor, str. 300)

15. Ministarstvo narodne prosvjete – unutarnje uređenje:

Naredba ministra narodne prosvjete od 22. lipnja 1944. godine određuje unutarnje uređenje Ministarstva narodne prosvjete (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 305-319), prema kojoj se poslovi Ministarstva narodne prosvjete obavljaju u: a) Uredu ministra, b) Odjelima, c) Odsjecima i pomoćnim uredima, i d) Zavodima i ustanovama u sklopu Ministarstva. (Vidjeti isti izvor, čl. 1., str. 305) Ministarstvo narodne prosvjete ima šest odjela i to: 1) Obći odjel, 2) Odjel za narodno prosvjetljivanje, 3) Odlel za visoku nastavu, 4) Odjel za srednju nastavu, 5) Odjel za pučku nastavu i 6) Odjel za njemačko školstvo. (Vidjeti isti izvor, čl. 5., str. 307)

Odjel za obće narodno prosvjetljivanje dieli se na tri odsjeka i to: a) Obći, b) Odsjek za književnost, umjetnost i prosvjetnu promičbu i c) odsjek za posebničku prosvjetnu djelatnost. (Vidjeti, čl. 10., str. 308) Odjel za srednju nastavu se dilei na također tri odsjeka i to: a) Odsjek za gimnazije i učiteljske škole, b) odsjek za obće niže srednje škole i c) nastavni odsjek. (Isto, čl, 15., str. 311) Odsjek za pučku nastavu ima tri diela i to: a) Obći odsjek, b) Odgojno – obučni i c) Odsjek za širenje pismenosti u narodu. (Vidjeti isti izvor, čl. 19., str. 312)

Dakle, svakom ministarstvu u državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske pripadala je važna uloga koja se ticala socijalne, društvene, državne, vjerske, vojne i političke organizacije obnovljene države Hrvatske. Sukladno tomu, Ministarstvo narodne prosvjete trebalo je voditi glavnu skrb za opismenjavanje i prosvetljivanje puka, težište stavljajući na zaštitu hrvatskog jezika i pisma, hrvatske književnosti i hrvatske poviesti, izvornih hrvatskih vriednosti i običaja. Otuda su ovi predmeti bili obvezatni za sve razine obrazovanja od pučkog, preko srednjeg i učiteljskog, do visokog, što se odnosilo i na njemačko školstvo, uključiv sve razine državnih i službeničko – činovničkih izpita. Vođstvo nove hrvatske vlasti rukovođeno je prvostupnosti hrvatskih prednosti u oblasti obrazovanja i školstva zbog čega ovaj politički model predstavlja poseban oblik nacionalno – suverenističke politike o prednostima hrvatskih neposrednih, kratkoročnih i dugoročnih koristi nad svim drugim.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović